Connect with us

BiH

Smrt monstruma: Kako je skončao Risto Đogo, najveći promotor zla u vrijeme agresije na BiH (VIDEO)

Published

on

„Slobodna Bosna“ nastavlja serijal iz povijesti.

Glavni lik naše današnje priče je novinar Risto Đogo, jedan od najvećih medijskih promotora zla u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Gostovanje u emisiji “Moj gost, njegova istina” kod novinara Riste Đoga dogodilo se 1994. godine. Danas više nisu živi više ni novinar, a ni gost-ratni zločinac Željko Ražnatović Arkan.

Nekoliko mjeseci nakon ovog intervjua, tačnije 12. septembra 1994. novinar Risto Đogo, misteriozno je stradao u Zvorniku.

Prava istina o njegovoj smrti nikada nije otkrivena. Zvanična verzija tvrdi da je bila riječ o nesretnom slučaju u kome je Đogo pao s terase hotela “Vidikovac” u Drinu, odakle su ga izvukli ronioci. Jedna od verzija kaže i da je ubistvo Riste Đoga organizirao ratni zločinac Željko Ražnatović Arkan, a povod je, navodno, bio upravo pomenuti intervju, odnosno da je novinar neobjavljene dijelove razgovora prodao Haagu.

 

 

Bilo kako bilo, Risto Đogo ostat će upamćen po zlu, kao jedna od vodećih medijskih figura rata u BiH. Njegovi televizijski dnevnici ostat će upamćeni kao najveći promotori zla tokom agresije na BiH. U jednom od TV Dnevnika “Kanala S” s Pala, u zimu 1992/93., kada su se Sarajlije smrzavale i gladovale, rekao je kako su “oni među najsretnijim ljudima na svijetu: dok svako igra loto i ništa ne dobija, svi oni imaju po sedam pogodaka, artiljerijskih, u njihove kuće”.

 

Đogo je rođen 12. februara 1956. u Kalinoviku. Na Fakultetu političkih nauka (Odsjek žurnalistika) u Sarajevu diplomirao je 1979. Već kao mladi novinar volontirao je u “Oslobođenju” i na Radio Sarajevu, gdje se ubrzo poslije diplomiranja zaposlio.

Već u aprilu 1992., zajedno s Ilijom Guzinom, Draganom Alorićem i Draganom Božanićem, učestvuje u osnivanju Srpske novinske agencije (Srna), zatim i Srpskog radija i Srpske radio-televizije (SRT; “Kanal S”).

 

Risto Đogo smrtno je stradao u septembru 1994. godine. Njujorški “Times”, istražujući njegovu pogibiju, započeo je tekst sljedećom rečenicom: “Risto Đogo, glavni i odgovorni urednik Televizije Republike Srpske, nije u noći između 9. i 10. septembra 1994. pao s visoke terase zvorničkog hotela “Vidikovac” u Drinu i – udavio se. On je ubijen”!

(SB)

BiH

Dodik brutalno ponižavao Karana pred Sudom BiH: Vidi dokle si me doveo svojim savjetovanjem

Published

on

By

Burno je danas bilo na ročištu Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću, optuženima za neprovođenje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Suđenje je nastavljeno nakon pauze od dva mjeseca. Iako je odbrana tražila da se zbog prekida postupak vrati na početak, Sud je odlučio da se postupak nastavi, piše Raport.

Kada se izjašnjavao o svojoj prisutnosti, Dodik je ustao i rekao:

‘Tu sam, sve najbolje u Novoj godini”.

Na to je sutkinja Sena Uzunović kazala: “Hvala, također”.

Prigovori na vještačenje Vranića i ‘medijski linč’

Međutim, Dodikovo raspoloženje se pokvarilo kada je čuo odluku Suda o zahtjevu za vraćanje postupka na početak. Dodik je kazao sutkinji:

“Vi jeste u poziciji da odlučujete, ali tendenciozno zaključujete da ovo radimo zbog odugovlačenja. Ja sam bio u medijskom linču jer ste vi odredili neadekvatnog medicinskog vještaka, koji je sve pokušao da ispolitizira. Vi ste onda odredili ustanovu koja je radila novo vještačenje, iako nije bilo potrebno, jer sam ja imao dokumentaciju iz Beograda”.

On joj je u suštini zamjerio što nije poništila nalaz vještaka Harisa Vranića, kojeg je nazvao lažnim, pa je rekao sutkinji da je je ona pokušala spasiti tog vještaka svrstavajući ga među druge vještake koji su kasnije određeni.

“Vi ste morali reći da je to lažni nalaz”, rekao je Dodik, dodajući da je on ugrožen u cijeloj priči.

Nakon toga je svjedočenje nastavio Siniša Karan, kao svjedok odbrane i to kao profesor ustavnog prava (inače je ministar unutrašnjih poslova RS).

I to je bilo jako zanimljivo, posebno posmatrajući odnos Dodika prema njemu.

Karan je kategorički branio tezu da je Milorad Dodik imao ustavnu obavezu da potpiše ukaze o proglašenju dva sporna zakona koje je 2023. godine donijela skupština RS. Karan je ustrajavao na tezi da je u ovom slučaju sve ovo pitanje ustavnopravne, a ne krivičnopravne prirode.

Karan je kazao da bi Dodik, da kojim slučajem nije potpisao ukaze, prekršio Ustav RS i bio izložen zatvorskoj kazni čak do 12 godina te da je imao izbor ili da mu sudi narod RS ili Sud BiH.

On je svjedočio da se uoči proglašenja i donošenja ukaza sa Dodikom sastajao više puta, da mu je on savjetovao da te ukaze mora potpisati, da predsjednik RS nema nikakav utjecaj na NSRS i Vijeće naroda RS, odnosno na zakonodavnu proceduru te da je onog momenta kada su ti zakoni došli do predsjednika RS to faktički znači da je procedura završena, a da je on samo morao postupiti po Ustavu RS i te zakone objaviti.

Karan je govorio i o ustavnoj odredbi koja prema njegovim riječima omogućava predsjedniku RS da neki zakon vrati NSRS.

On je rekao da se to svih proteklih godina do sada desilo samo dva puta i da je jednom zakon u NSRS vratio Dodik, a jednom Dragan Čavić. Međutim, Karan kaže da u ovom slučaju Dodik nije imao opravdanih razloga da sporne zakone vrati u NSRS.

Svjedočenje Karana: Pravdanje predsjednika RS i dugi odgovori

Zanimljivo je bilo kada je sutkinja Uzunović pitala Karana koji član Ustava RS precizira tu mogućnost, da se on nije mogao sjetiti člana uz opravdanje da ne može više sve pamtiti, ali da je to važan institut u Ustavu RS.

Karan je govorio i o tome da se konsultirao sa mnogim drugim pravnicima u RS, ali i sa predsjednicima ustavnih i drugih sudova u BiH, kada je u pitanju donošenje ukaza o spornim zakonima i da su svi bili saglasni s njim da Dodik nije imao drugog izbora nego da ih potpiše.

Karanovo svjedočenje bilo je često prekidano od sutkinje koja je kazala da nema težih svjedoka od profesora, aludirajući na dužinu odgovora Karana na pitanja koja su mu postavljali advokati i tužioci.

U jednom trenutku se Karan osvrnuo na to da je saslušavan u Sudu BiH u vezi sa referendumom u RS, a zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH. Dodikova odbrana pokušala je taj podatak zloupotrijebiti i usmjeriti pitanja kojima bi se dovela u pitanje nadležnost i kredibilitet Suda BiH, ali je sutkinja Uzunović oštro reagirala i kazala Karanu da je on u sudnici svjedok, a da branioci moraju koncipirati pitanja tako da ovo svjedočenje ne preraste u vrijeđanje Suda BiH.

Sutkinja Uzunović imala je više konkretnih pitanja za Karana, a jedno od pitanja je bilo je li on savjetovao Dodika da potpiše ukaze, a on je kazao: Naravno, predsjednik nema mogućnost da ne potpiše ukaz.

Evidentno je da je Dodika odbrana pozivanjem više pravnika kao svjedoka imala za cilj da odgovornost prebaci na one koji su savjetovali Dodika da potpiše ukaze, pa je na tom fonu danas bilo i Dodikovo ispitivanje Karana.

Prva njegova konstatacija ovom svjedoku bila je: Iz svega se vidi da godinama sarađujemo.

Međutim, iz Dodikovog ispitivanja bilo je jasno i da je od Karana očekivao oštriji ton tokom svjedočenja, pogotovo kada je spominjao visokog predstavnika Christiana Schmidta.

“Samo govori ‘da’ ili ‘ne'”

Obraćajući se Karanu, Dodik je kazao:

“Vi ste mi govorili da je taj Schmidt nelegalan, da je prilikom njegovog imenovanja srušena procedura da on nema pravo donositi zakone… I vidite dokle ste me doveli svojim savjetovanjem!?”.

Kada je Karan pokušao da odgovori nešto opširnije, Dodik mu je oštrim tono kazao: Samo govori ‘da’ ili ‘ne’.

Karan je nakon toga govorio samo: Tako je, tako je.

S obzirom na to da je Karan, za razliku od svog glasnog izlaganja tokom svjedočenja, počeo govoriti tiše, Dodik je sutkinji Uzunović kazao: Vidite kako ja njega znam utišati.

Također, Dodik je nastavio Karanu spočitavati da mu je rekao da je RS strana u implementaciji Dejtona kao i FBiH, da je visoki predstavnik nadležan isključivo za implementaciju Aneksa 10 Dejtona, da Aneks 10 ne omogućava donošenje zakona visokom predstavniku, da nema bojazni od eventualne krivične odgovornosti ukoliko potpiše ukaze, ali da ima ukoliko ga ne potpiše.

“Jeste mi rekli da ukoliko ne potpišem mogu u zatvor 12 godina? To su neke stvari zašto sam vas poslušao. Vi ste mi ukazivali da ne može doći ovog. Sjedili smo jednom šest sati i gledali anekse. Rekli ste mi da niko ne može donijeti Zakone mimo Parlamentarne skupštine BiH.

Znam da je tebi sad nezgodno, ali ti to sve rekao”, rekao je Dodik.

U jednom trenutku Dodik je demonstrirao i kakvu moć ima nad Karanom kada je rekao: Odgovorite, ili vas neću gledati!

Karana je ispitivao i tužitelj Nedim Ćosić, koji je izgleda danas ‘pogodio’ s pitanjima svjedoku pa je odbrana Dodika više puta imala prigovor.

Karan se nije snašao tokom unakrsnog ispitivanja, njegovi odgovori na određena pitanja bili su kontradiktorni.

Tužitelj je prvo Karana pitao da li je on upoznao Dodika sa odlukama koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt 1. jula 2023. godine. On je prvo odgovorio potvrdno. Međutim, taj odgovor je naknadno povukao i rekao da nije shvatio pitanje pa je kazao da ga nije on upoznao već da se Dodik sam upoznao sa tim informacijama.

Na dodatno Ćosićevo pitanje da li je u vrijeme kada je Karan razgovarao s Dodikom, Dodik bio upoznat sa odlukama viskog predstavnika, Karan je kazao da su one bile općepoznate i da je pretpostavljao da za njih zna i predsjednik RS.

Na konstataciju Ćosića da su do 7. jula razgovarali o odlukama visokog predstavnika, Karan je kazao da on nije portparol OHR-a i Schmidta da saopćava njihove odluke, čime je pokušao izbjeći odgovor, ali je jasno iz obrazlaganja da je bilo govora.

Intervenirao je i Dodik koji je kazao da je svjedok tu da kaže da li mu je rekao da potpiše ili ne potpiše, a ne da odgovara na ovakva pitanja.

Sutkinja je istakla da tužitelji imaju pravo svjedoka pitati sve što je predmet direktnog ispitivanja.

Suđenje se nastavlja 5. februara.

Nastavi čitati

BiH

Htjeli su probleme, a sada će zažaliti: MUP KS kaznio Dodikove pristalice, donosimo detalje

Published

on

By

Sarajevska policija je nakon današnjih incidenata pred Sudom Bosne i Hercegovine izrekla ukupno 13 sankcija za pristalice predsjednika RS Milorada Dodika.

Oni su danas, između ostalog, željeli blokirati saobraćaj u blizini zgrade Suda BiH i tako napraviti problem policiji i “običnim” građanima, ali su na kraju napravili problem sami sebi jer su na koncu sankcionisani.

Informacije o izrečenim sankcijama za Oslobođenje je potvrdila portparolka MUP-a KS Mersiha Novalić.

– Skup je završen. Izrečeno je 11 sankcija zbog prekršaja počinjenih u oblasti saobraćaja. Dvije sankcije su izrečene zbog prekršaja protiv javnog reda i mira protiv dva punoljetna muškarca, kazala nam je Novalić.

Podsjećamo, i danas je ispred zgrade Suda BiH stigao “Dodikov putujući cirkus”, a pojedinci su se žalili da im iz sarajevske policije nisu dozvolili da nose transparente i puštaju muziku.

– Pokušali su da me izvuku iz mase, bio sam okružen inspektorima MUP-a KS-a. Oni su mi rekli ne možete ovdje donositi transparante, ne možete puštati muziku. Nikog nismo vrijeđali ovdje u Sarajevu. Stalno smo bili ovdje pred svako ročište, međutim oni su očigledno odlučili da nas zaplaše, rekao je zastupnik u NSRS-u Danijel Jošić.

Nastavi čitati

BiH

Jasmin Emrić: U pregovorima smo sa strankama Trojke, smjena Konakovića nije prioritet

Published

on

By

Zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine iz NES-a Jasmin Emrić kazao je kako su u razgovorima za formiranje nove parlamentarne većine i da neće podržati smjenu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića.

Emrić je kazao da će Narodni evropski savez BiH će i dalje podržavati započeti proces izbacivanja SNSD-a i Milorada Dodika iz vlasti.

“Što se tiče ulaska NES-a u vlast na državnom nivou, mogu reći samo da smo uključeni u razgovore koji traju sa strankama Trojke kako bi usaglasili principe djelovanje tog novog političkog partnerstva u skladu sa aktuelnom situacijom, a koje bi sa strankama opozicije iz entiteta Republika Srpska moglo činiti većinu u Predstavničkom domu”, kazao je Emrić.

O smjeni ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, kazao je da smatraju da to sada nije prioritet, jer svako razvodnjavanje postupka izbacivanja Dodika iz vlasti umanjuje taj cilj i usložnjava taj započeti proces, piše Klix.

“Također, svaka simbioza sa već ranije podnesenom inicijativom SNSD-a za smjenu Konakovića za nas nije prihvatljiva, pogotovo u ovom konkretnom političkom procesu”, poručio je Emrić.

Nastavi čitati

BiH

Dvije Trojke na sastanku do petka: Hoće li opozicija iz RS-a tražiti četiri ministarstva?

Published

on

By

Potencijalna prekompozicija vlasti na državnom nivou, koju je započela Trojka smjenom SNSD-ovog Nebojše Radmanovića iz rukovodstva Predstavničkog doma Parlamenta BiH ulazi u pregovaračku fazu.

Iako je neizvjesno da li će uopšte doći do formiranja neke nove parlamentarne većine u državnoj vlasti, određeni pregovori su pokrenuti i to na više frontova. No, na početku podsjetimo da su državnu vlast formirale stranke Trojke (SDP, NiP i NS), zatim HDZ i SNSD sa svojim satelitskim strankama poput DNS-a, stranke koju je u vlasti predstavljao uhapšeni Nenad Nešić.

Kako je prošle sedmice Trojka odlučila da raskine svaku saradnju sa SNSD-om nakon dvije godine vlasti i to zbog, kako kažu destruktivne politike i blokade EU puta naše zemlje, državna vlast je sada u vrtlogu više neizvjesnosti.

Osim smjene već spomenutog Radmanovića, što je podržala i opozicija iz entiteta Republika Srpska, SDA i DF su inicirali smjenu lidera NiP-a i ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića. To je dodatno usložnilo odnose svih stranaka i u vlasti i u opoziciji. Ipak, SDA i DF su jasno poručile da ne namjeravaju praviti novu vladajuću većinu sa SNSD-om, uz napomenu da će podržati svaku smjenu, ali ne i nova imenovanja.

S druge strane Trojka, koja je pokrenula cijelu priču sada nema druge opcije nego da makar pokuša napraviti novu većinu sa opozicijom iz Republike Srpske, iako ulaze u neizvjesno područje, gdje bez podrške HDZ-a ne mogu napraviti ništa. A s obzirom na dosadašnju saradnju Dragana Čovića (HDZ) i Milorada Dodika (SNSD), bit će potrebno političko čudo da HDZ okrene leđa SNSD-u.

Trojka je pak danas, kako saznajemo uspjela pridobiti na svoju stranu nekoliko zastupnika, koji bi ih mogli slijediti u pokušaju pravljenja nove većine. Tako će uz Trojku izvjesno stati Šemsudin Mehmedović (Naprijed), Aida Baručija (BHI KF) i Jasmin Emrić (NES). To u konačnici znači i da neće glasati za smjenu Elmedina Konakovića, što će s druge strane podržati SDA, DF i SNSD.

Kako saznaje Klix.ba do petka bi trebao biti održan sastanak dvije trojke i to Trojka iz Sarajeva (SDP, NiP i NS) i Trojka iz RS-a (PDP, SDS i Lista za pravdu i red). Treba istaći da bi jedan od zahtjeva opozicije iz RS-a mogao biti da u eventualnoj prekompoziciji državne vlasti PDP, SDS i Lista za pravdu i red traže čak četiri ministarstva, dakle tri pozicije koje su držali SNSD i DNS i još jedno ministarstvo. Hipotetički, čak i ako dvije trojke dogovore saradnju i čak i podjelu pozicija, a izvjesno je da bi se onda više ministarstava moralo raspakovati, a ne samo SNSD-ove pozicije, ostaje pitanje reakcije HDZ-a.

Šta HDZ dobija okretanjem leđa SNSD-u i saradnjom sa opozicijom iz RS-a? Bez obzira na priču o evropskom putu i blokadama Dodikove stranke, višegodišnja saradnja HDZ-a i SNSD-a i blok koji su napravili nasuprot strankama iz Sarajeva ne ostavlja mnogo prostora za HDZ-ov zaokret. A ako se kojim slučajem to desi, bit će ravno političkom čudu i novom rasporedu karti u BiH, piše Klix.

Nastavi čitati

BiH

Trgovci mogu biti kažnjeni do 100.000 KM ako prodaju hranu u fazi truljenja, kvarenja ili raspadanja

Published

on

By

Prilikom nadzora koje u sklopu službenih kontrola u maloprodajnim objektima, a posebno u većim trgovačkim centrima provodi Federalni inspektorat za hranu, konstatovana je pojava prodaje voća i povrća u početnoj fazi truljenja po sniženim cijenama.

“S tim u vezi, obavještavamo subjekte u poslovanju s hranom da se prema odredbama Zakona o hrani, prilikom odlučivanja da li je neka hrana neprikladana za ljudsku konzumaciju treba uzeti u obzir da li je neprihvatljiva za upotrebu zbog, između ostalog, truljenja, kvarenja ili raspadanja.

Imajući u vidu da je članom 12. Zakona propisano da je hrana u fazi truljenja, kvarenja ili raspadanja zdravstveno neispravna, njenim stavljanjem u promet i javnu potrošnju za ishranu ljudi subjekt u poslovanju s hranom ne provodi zakonom propisane obaveze koje se odnose na samokontrolu, dobru praksu i drugo.

Upozoravamo da je navedenim zakonom za stavljanje neprikladne hrane u promet i javnu potrošnju propisana i prekršajna sankcija, i to od 25.000 do 100.000 KM za pravna lica i od 1.250 do 2.500 KM za odgovorno lice u pravnom licu kao i za fizička lica”, naveli su iz inspekcije.

U predstojećem periodu, Federalni inspektorat za hranu će po navedenom poduzimati mjere i o istom obavještavati javnost putem web stranice Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Apeluju na privredne subjekte da usklade svoje poslovanje s pozitivnim propisima i molimo građane da uočene nepravilnosti prijave putem:

  • telefona za prijave: 033 /22 66 44 (otvoren 24 sata)
  • e-maila: info@fuzip.gov.ba
  • poštom, na adresu Fehima ef. Čurčića br. 6. Sarajevo.

Klix

Nastavi čitati

BiH

Sud odbio zahtjev odbrane Milorada Dodika da se ponovo čita optužnica i izvode dokazi

Published

on

By

Sutkinja Sena Uzunović odbila je zahtjev odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića da se ponovo čita optužnica i izvode svjedoci.

Ona je obrazložila da je zahtjev neosnovan i da bi doveo do odugovlačenja postupka pred Sudom Bosne i Hercegovine. Uzunovićeva je u obrazloženju rekla da je odbrana dobila audio-zapise ročišta na kojima su izvođeni dokazi i saslušani svjedoci.

Ona je rekla da su svi svjedoci saslušani i direktno i unakrsno.

Uzunović je i nabrojala koliko puta su odgođena ročišta, uključujući i ona zbog Dodikovog operativnog zahvata.

“Zbog toga se suđenje nije moglo odvijati planiranim tempom”, kazala je sutkinja.

Advokat Goran Bubić rekao je da u ovom slučaju ne postoji cjelina procesa jer je cijelo ljeto i jesen data mogućnost Tužilaštvu da iznosi dokaze u vezi sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Bubić je naveo da je prilikom čitanja optužnice 5. februara 2024. godine spušten zastor, čime je javnosti bilo onemogućeno da sve čuje, te da je to bio jedan od argumenata za zahtjev o ponovnom čitanju optužnice.

SRNA
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije