Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, na čijem je čelu SNSD-ov Srđan Amidžić, u posljednje tri godine zaposlilo je ukupno 71 osobu.

Od tog broja, čak 53 su Srbi, svega 10 Bošnjaci, šest Hrvati, dok su dvije osobe iz reda Ostalih.

Ovo je samo jedna od oko 70 državnih institucija koja stalno zapošljava uglavnom stranačke kadrove, mahom one iz SNSD-a i HDZBIH koje finansiraju i izdržavaju poreski obveznici ove zemlje.

Najnoviji podaci o zapošljavanju u Ministarstvu finansija i trezora BiH u zadnje tri godine dostavljeni su iz Vijeća ministara BiH kao odgovor zastupniku u Zastupničkom domu PSBiH Šemsudinu Mehmedoviću na njegova pitanja o ukupnom broju zaposlenih, stalno zaposlenim državnim službenicima, novozaposlenima u periodu 2023–2025. te rukovodećem kadru u institucijama BiH uz prikaz etničke strukture Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih.

Mehmedović imenovao odgovorne za diskriminaciju Bošnjaka

Mehmedović je osim iz MFTBiH dobio odgovore iz još 37 državnih institucija koji su uglavnom također poražavajući , jer svjedoče o masovnim zapošljavanjima u državnim institucijama na štetu Bošnjaka.

Prema istim podacima, ukupna etnička struktura zaposlenih u Ministarstvu finansija i trezora na dan 1. oktobra 2025. godine izgleda tako da su od 167 zaposlenih,njih 83 srpske nacionalnosti,  54 Bošnjaci, 26 Hrvati, a četiri osobe su iz reda Ostalih.

Disbalans na štetu Bošnjaka je evidentan i ovi brojevi samo su dio šireg problema na koji Mehmedović upozorava već više od dvije i po godine i o njima javno govori,ali SNSD i HDZBiH nastavljaju istu praksu.

‘Više od dvije i po godine upozoravam na grubo kršenje Ustava Bosne i Hercegovine i državnih zakona po pitanju zastupljenosti Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih u institucijama BiH . Više puta sam iznosio podatke koji dokazuju da mnogobrojni rukovodioci institucija svjesno i namjerno krše jasne zakonske odredbe o obaveznoj proporcionalnoj etničkoj zastupljenosti, sve sa ciljem da se u institucijama zaposli manji broj Bošnjaka, posebno na rukovodećim pozicijama’, naveo je Mehmedović u svom obrazloženju.

 On tvrdi da to, prije svega, rade ministri i direktori koji dolaze iz SNSD-a i HDZ-a. Kao najbrojniji narod u BiH , koji sa najmanje 50 posto učestvuje u prikupljanju indirektnih poreza i finansira budžet institucija BiH, Bošnjacima je, prema njegovim navodima, pripalo svega 20 posto direktorskih pozicija.

‘Nesporno je da su Bošnjaci kao etnička grupa grubo diskriminirani, što je rezultat udružene aktivnosti decenijskih strateških partnera HDZ-a i SNSD-a i, nažalost, dugogodišnje pasivnosti većine bošnjačkih kadrova u institucijama’ naveo je Mehmedović.

On dalje ističe da je u samo šest institucija BiH zaposlen čak 371 Bošnjak manje od zakonom utvrđenog broja.

Kao odgovorne za takvo stanje imenuje kadrove HDZ-a BiH, Davora Bunozu, ministra pravde i u ministarstvu na čijem je on čelu manje je 55 Bošnjaka  i Mirka Kuprešakovića, direktora Granične policije gdje je  25 Bošnjaka manje od zakonskog broja.

Odgovorni su, navodi Mehmedović u obrazloženju i kadrovi SNSD-a Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora u čijem je ministarstvu manje 28 Bošnjaka od broja koji propisuje zakon, te Stašu Košarca, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa  i koji rukovodi državnim ministarstvom u kojem je manje 24 Bošnjaka nego što bih ih trebalo biti.

Također, Mehmedović navodi i da je Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje odgovoran jer je u UIOBiH u217 Bošnjaka manje od propisanog broja , kao i također SNSD-ovog  Sašu Boškovića, direktora Ureda za veterinarstvo  gdje je manje 22 Bošnjaka.

Kako HDZ-ova Anita Markić preko komisija ‘štima’ konkurse podobnima

Mehmedović je u svom obrazloženju posebno apostrofirao i ulogu rukovodstva institucija koje učestvuju u procesu zapošljavanja,a također je riječ o kadrovima HDZBiH. On je opisao način na koji se namještaju konkursi preko kontrole i uticaja na konkursne komisije.

‘Moram posebno istaći ulogu Anite Markić, direktorice Agencije za državnu službu i Roberta Vidovića, generalnog sekretara Vijeća ministara. Ova tandem, u posljednje dvije godine, imenovanjem isključivo podobnih članova konkursnih komisija za izbor državnih službenika, ostvario je svoj i HDZ-ov prevashodni cilj da se zaposli što manji broj Bošnjaka, a posebno na rukovodećim pozicijama.

Podatak da su od februara 2023. godine do novembra 2024. godine od 20 pomoćnika ministara i direktora na pozicije rukovodećih državnih službenika, u stalni radni odnos, primljena samo tri Bošnjaka, čak 11 Srba i šest Hrvata.

Postavlja se pitanje da li su Bošnjaci toliko loši kandidati da se od 20 konkursa za rukovodeće pozicije imenuje samo troje Bošnjaka ili je pravi razlog rad konkursnih komisija na čijem čelu Anita Markić presudno utiče imenovanjem podobnih članova komisija, jer je poznato da se konkursi fingiraju i unaprijed se zna koji će kandidat biti primljen. Izgleda da za najvažnije rukovodeće pozicije u državnoj službi jednostavno nema dovoljno dobrih kandidata Bošnjaka, bar tako su procijenile ‘objektivne’ konkursne komisije koje imenuje Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine – otvoreno je iznio sumnje i optužbe Mehmedović.

Uvesti moratorij na zapošljavanje

Kao jedno od rješenja za ovu alarmantnu situaciju u kojoj je evidentno da se ciljano iz procedura pri zapošljavanju u državne institucije eliminiraju Bošnjaci, Mehmedović vidi uspostavu moratorija na zapošljavanje u državnoj službi.

‘Krajnje je vrijeme da se hitno zaustavi dosadašnja praksa nezakonitog rada konkursnih komisija i uspostavi moratorij na zapošljavanje i imenovanja u institucijama. Mora se odmah utvrditi trenutno stanje etničke zastupljenosti u svim institucijama i zahtijevati dosljedno provođenje Ustava Bosne i Hercegovine i zakona BiH po pitanju proporcionalne etničke zastupljenosti,na način da se u institucijama na državnom nivou  prioritetno primaju u radni odnos one osobe koje pripadaju konstitutivnom narodu koji nije dovoljno zastupljen u strukturi zaposlenika i državnih policijskih službenika svake pojedine institucije’.naveo je Mehmedović.

Mehmedović je ukazao i na kršenje Zakona o upravi i odluke Ustavnog suda, prema kojima su institucije obavezne osigurati proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda.

On je podsjetio i da je u mišljenju Ministarstva pravde BiH iz 2013. godine u vezi sa popunjavanjem kvota u jednoj instituciji na nivou države, jasno  navedeno da bi prioritetno  trebalo primati one kandidate koji pripadaju narodu koji nije dovoljno zastupljen u strukturi zaposlenika, ukoliko ispunjava sve uslove za radno mjesto koje se popunjava.

Iz najnovijih podataka i za druge institucije o kojima će Raport također pisati, jasno proizilazi da SNSD i HDZBiH  državne institucije faktički ‘čiste’ od Bošnjaka i sada je pitanje ko će to zaustaviti i ko treba reagirati, te ima li u ovoj situaciji posla i za Tužilaštvo BiH.

Dodik pozivao Srbe da napuste institucije, a istovremeno ‘trpao’ SNSD-ovce po državnim ministarstvima

Ono što pokazuju konkretno podaci za Ministarstva finansija i trezora BiH jeste i apsurd, da u trenutku kada je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik prošle godine javno pozivao Srbe zaposlene u institucijama BiH da ih napuste, istovremeno, ministri iz njegove stranke, ubrzano su zapošljavali kadrove srpske nacionalnosti, mahom podobne SNSD-u na ‘državne jasle’.

Treba istaknuti i način na koji je Vijeće ministara BiH dostavilo podatke zastupniku Mehmedoviću koje je tražio , a što dodatno pojačava sumnje u netransparentnost Vijeća ministara u vezi s ovom temom.

Naime, umjesto da svaka institucija, kao što je uobičajena praksa, dostavi poseban odgovor zastupniku, Vijeće ministara BiH je odgovore iz 38 institucija objedinilo u jedan obiman dokument od više desetina stranica. Time su pregled i analiza podataka značajno otežani, ne samo zastupnicima nego i javnosti i medijima.

Također, kod tabela s podacima o zapošljavanju i etničkoj strukturi u MFT BiH na čijem je čelu Amidžić, uopšte nisu naveli da je u pitanju to ministarstvo. No, Raport je iz više izvora dobio potvrdu da je riječ o zapošljavanjima u toj instituciji, ma koliko Vijeće ministara BiH to pokušalo sakriti.

Sve ovo ostavlja utisak da se informacije o etničkoj strukturi zaposlenih u institucijama BiH ne samo ignorišu, nego i administrativno zamagljuju .

Za to vrijeme  kadrovi SNSD-a i HDZ-a nastavljaju zapošljavati ubrzanim tempom, do te mjere da se postavlja pitanje hoće li uskoro uopšte imati još koga da ‘uguraju’ u državne institucije, piše Raport.