Connect with us

BiH

‘Srpski svet‘ pod udarom, najteže je Dodiku: Prijeti mu smjena, ali i zatvor, uzalud se nada da će ga spasiti Trump

Published

prije 2 dana

on

Predsjednik RS je suđenje cijelo vrijeme proglašavao lovom na vještice, političkim procesom i napadom na RS, iako je prekršio zakone

 

Piše: Željko Trkanjec
www.jutarnji.hr

 

Srpski svet je pod udarom. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić već bulazni u neprestanim televizijskim nastupima o doslovce svima u susjedstvu koji mu rade o glavi, osim mađarskog premijera Viktora Orbána. Crna Gora je suočena sa stravičnim zločinom, ali poznavatelji situacije nisu iznenađeni, podsjećaju da je inauguracija predsjednika Jakova Milatovića, zbog otvorene prijetnje, s Cetinja, gdje se masakr dogodio, prebačena u Podgoricu.
Nisu to okolnosti u kojima se Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS), BiH entiteta, dobro osjeća. Kad god je u takvoj situaciji, Dodik prijeti, vrijeđa, napada, poznata je to taktika. “Schmidt je zabranio mišljenje, funkciju koja ljude izdvaja od ostalih živih bića. Schmidt je odlučio da ljude u BiH, ali i u EU vrati na granu. Neće moći. Schmidt u BiH više ništa ne može zabraniti”, objavio je Dodik na platformi X, bivšem Twitteru.

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt u četvrtak je svojom odlukom stavio izvan snage zaključke što ih je u prosincu 2024. usvojio parlament Republike Srpske pokušavajući time osporiti legitimitet pravosudnih tijela na razini BiH i dovesti u pitanje nastavak suđenja Miloradu Dodiku, prenio je Ranko Mavrak, dopisnik Hine iz Sarajeva.
Dodik i direktor Službenog glasnika RS Miloš Lukić optuženi su jer su 2023. godine omogućili objavljivanje dva zakona iako su znali da ih je na temelju svojih ovlasti poništio visoki predstavnik Christian Schmidt. Riječ je o zakonima kojima su u RS-u kanili spriječiti provedbu presuda Ustavnog suda BiH kao i svih odluka visokog predstavnika. Nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH je kazneno djelo za koje se može dobiti do pet godina zatvora. Bude li proglašen krivim, Dodik bi automatski bio smijenjen s pozicije predsjednika RS.

 

“Svako nepoštivanje Daytonskog sporazuma dovest će u pitanje stabilnost i pravni integritet zemlje i mogućnost uravnoteženja političkih pozicija na pošten i demokratski način. Sve dok se demokratska integracija u transatlantsku i europsku zajednicu u potpunosti ne ostvari, međunarodna zajednica ne može ostati nijema i mora doprinijeti očuvanju međunarodno dogovorenih načela Daytonskog sporazuma kao temelja multietničke države bez diskriminacije”, navodi se u odluci visokog predstavnika Christiana Schmidta.
U priopćenju iz Ureda visokog predstavnika (OHR) podsjetili su kako je Schmidt konačni autoritet u pogledu tumačenja provedbe civilnog dijela Daytonskog mirovnog sporazuma te ima dužnost djelovati ako dođe do značajnog kršenja ili najava kršenja tog sporazuma. Schmidtovu odluku odmah je pozdravila ambasada SAD u Sarajevu. “Sjedinjene Države pozdravljaju današnju odluku visokog predstavnika da se obrani Daytonski sporazum i zaštite pravosudne institucije i institucije vladavine prava BiH na državnoj razini”, stoji u izjavi ambasade.

Milorad Dodik se u reakciji na navedenu odluku pitao zašto EU šuti. Pitanje bi trebalo biti retoričko jer se EU, barem oni u EU koji nisu proruski i prosrpski nastrojeni poput mađarskog premijera Viktora Orbána, slažu s odlukama visokog predstavnika i podržavaju njegov rad. Pridružila im se i Ujedinjena Kraljevina.

 

Predsjednik RS je suđenje cijelo vrijeme proglašavao lovom na vještice, političkim procesom i napadom na RS iako je prekršio zakone i time se javno hvalio. Pokušao je tako pokazati da Schmidt nema nikakvog utjecaja na RS, da on može raditi što želi, ali sudski se postupak nastavio i približio kraju. Promatrači navode da nije isključeno da sud u Sarajevu proglasi Dodika i Lukića krivima. Da je riječ o nevolji koja tišti lidera Srba u BiH potvrdilo je i njegovo oboljenje, zbog kojeg je bio na liječenju u Beogradu.

Skupština RS je 24. prosinca pozvala Dodika da ne sudjeluje u nastavku suđenja, osporila legitimitet visokog predstavnika te zatražila blokadu donošenja svih odluka koje donosi parlament BiH dok se u zemlji ne uspostavi “vladavina prava”. Rusija i RS smatraju da Schmidt nije legitiman predstavnik jer ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti gdje je to Moskva blokirala. Zapad i ostale članice Vijeća provedbe mira taj stav ne prihvaćaju.
Sud Bosne i Hercegovine 30. prosinca prošle godine odlučio je odgoditi nastavak suđenja. Dodikov odvjetnik Goran Bubić kazao je tada novinarima kako je sud prihvatio mišljenje tima liječnika Opće bolnice u Sarajevu po kojemu Dodik trenutno iz zdravstvenih razloga ne može sudjelovati na suđenju.
Predsjednik RS uspio je u nastojanju da se proces odulji jer je uvjeren da će dolazak Donalda Trumpa na vlast 20. januara njemu ići u prilog, da će odmah smijeniti američkog ambasadora Michael J. Murphyja koji podržava Schmidta. Takvo je razmišljanje, najblaže uzevši, na pogrešnim temeljima jer će SAD nastaviti podržavati Daytonsku BiH, pa i Schmidta kao visokog predstavnika.
Dodik bi se tako mogao naći u izuzetno teškom položaju ako ga sud proglasi krivim, SAD neće podržati bilo kakvo izazivanje nereda ili izvođenje snaga sigurnosti na entitetske granice što bi izazvalo reakciju EUFOR-a i NATO. Dodik, koji je pod sankcijama SAD-a, mogao bi tako biti primjer da Schmidt ima autoritet, može djelovati i provoditi svoje odluke. Rusija bi u takvom ishodu glasno prosvjedovala, bunila se, ali je previše izložena u Ukrajini da bi se usudila zbog Dodika suprotstavljati SAD-u.
BiH bez Dodika na čelu RS bila bi lijepa poruka Zapadnom Balkanu.

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

Dodik: Ako je Nešić učestvovao u kriminalnim aktivnostima neka bude procesuiran, ima i kod Srba bitangi

Published

prije 13 minuta

on

6. Januara 2025.

By

Predsjednik RS Milorad Dodik u intervjuu Glasu Srpske je rekao da je hapšenje Nenada Nešića, ministra sigurnosti BiH, “pritisak na RS”.

 

– Vidljivo je to i kroz odbijanje da slučaj procesuira pravosuđe u RS. Ne znam šta mu se stavlja na teret, nemam veze sa tom pričom, iako i to neki tvrde. Nešić je na mjestu ministra pokazao patriotsko ponašanje. Kad je bio direktor “Puteva”, bilo je nekih indicija, nekih pogovaranja i tada smo rekli da na to mjesto mora neko drugi. Naš MUP je to ispitivao, predao našem tužilaštvu, koje je reklo da nema spornih elemenata. A onda se desilo nešto u FBiH, neka firma koja je pravila neke dilove sa tim direktorom sa Sokoca, neko je tu uhapšen i onda se tragom tog hapšenja došlo i do Nešića – naveo je Dodik.

Kazao je da proces koji se protiv njega vodi i Nešićev slučaj nisu iste stvari.

 

– Ako se pokaže da je Nešić učestvovao u nekim kriminalnim aktivnostima, nemam ništa protiv da bude procesuiran. Ima i kod Srba bitangi, lopova, kriminalaca, uopšte ne tvrdim da ih nema. I mene su dovodili u taj kontekst, ali nikada ništa nisu dokazali iako je bilo prijava. A ja sada imam manje nego što sam imao prije nego što sam ušao u politiku. To znaju svi iz mog okruženja. I porodicu sam držao van državnih poslova – kazao je Dodik.

Nastavi čitati

BiH

Stevandić opet vrijeđa: Bošnjaci nikada do sada nisu imali priliku da iskuse…

Published

prije 20 minuta

on

6. Januara 2025.

By

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je Republika Srpska, 33 godine poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma jača, veća i samostalnija, dok je BiH država bez zajedničkih vrijednosti koja bez nametanja sa strane ne bi mogla da funkcioniše ni dana.

– Ako gledate samo broj formalnih ili nametnutih institucija na nivou BiH, onda možda možete da izvedete zaključak kako je sada više BiH nego u Dejtonu. Međutim, neka država je jaka onoliko koliko može da funkcioniše, rekao je Stevandić za Nezavisne novine.

On je istakao da nisu stvorene nikakve zajedičke vrijednosti koje vežu narode u BiH. Prema njegovim riječima, razlog za to je što Bošnjaci ne znaju šta znači kompromis, jer nisu nikada imali priliku da ga iskuse, prenosi Vrbasmedia.

– Oduvijek imaju pomoć Zapada u ugrožavanju drugih jer to korespondira sa geopolitičkom agendom. Pravo s tim nema nikakve veze, napomenuo je Stevandić.

On smatra da je pozicija Republike Srpske posljednjih nekoliko godina otežana zbog sankcija njenom rukovodstvu, ali i finansijskih sankcija institucijama, određenim preduzećima, a time i građanima, ali čak i u takvim uslovima RS funkcioniše normalno.

– Ali, ta vremena sankcija ne mogu da traju predugo. RS u ovom trenutku ima podršku moćnih prijatelja koje na samom početku nije imala. Rusija, ali i Kina u Savjetu bezbjednosti UN pokazuju da svijet odavno nije unipolaran. I u samoj EU postoje države koje smatramo svojim prijateljima, a koje, zapravo, samo štite međunarodno pravo, naglasio je Stevandić.

Stevandić je istakao da je suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku pred Sudom BiH politički montiran proces, te da se protiv političkog suđenja moguće boriti samo političkim odlukama.

– I ovaj put smo imali odgovor u slučaju da pokušaju da svrgnu legitimnog i legalnog predsjednika Republike Srpske, naveo je Stevandić.

On je ponovio da se u Sarajevu ne sudi Dodiku kao građaninu već predsjedniku koji po Ustavu predstavlja Republiku.

– Ako popustimo sada, više nijedan predsjednik neće smjeti da potpiše zakon koji usvoji Narodna skupština, a da prije toga ne pita Ambasadu SAD, naglasio je Stevandić.

Nastavi čitati

BiH

U Federaciji BiH slijedi donošenje propisa o porezu na imovinu, šta nam to donosi?

Published

prije 2 sata

on

6. Januara 2025.

By

U smjernicama ekonomske fiskalne politike Federacije Bosne i Hercegovine za period 2025-2027. godina u okviru porezne politike istaknuta je potreba uspostave jedinstvenog sistema oporezivanja imovine na cijeloj teritoriji Federacije BiH.
U tom pogledu je zastupnik Zastupničkog doma Federalnog parlamenta i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politku Admir Čavalić postavio pitanje federalnom ministru finansija Toniju Kraljeviću da li se razmatra mogućnost uvođenja poreza na vlastitu nekretninu u FBiH?
Kraljević je u odgovoru potvrdio da je u prethodnom periodu analiziran postojeći sistem oporezivanja imovine koji će poslužiti kao osnova za donošenje jedinstvenog propisa o porezu na imovinu u Federaciji BiH i koji će biti harmoniziran sa međunarodnom praksom u oblasti direktnog oporezivanja.
– Kao jedna od ključnih mjera unapređenja upravljanja javnim finansijama jeste upravo unapređenje oporezivanja posjedovanja i prometa imovine u Federaciji BiH (porez na imovinu, porez na naslijeđe i poklone i porez na promet nepokretnosti), što je trenutno regulirano kantonalnim zakonima i propisima jedinica lokalne samouprave – naveo je Kraljević.
S obzirom na to da je evidentno da Federalno ministarstvo finansija radi određene analize, Čavalić kaže da će Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku pratiti te aktivnosti, a sve s ciljem adekvatne komunikacije određenih fiskalnih mjera. Napominje da za sada najmanje što treba su “neka nova fiskalna iznenađenja, odnosno nepredvidljivosti”.
– Fiskalna predvidljivost je izuzetno bitna za građane i privrednike u FBiH. Zbog toga moramo imati informacije o vladinim mjerama i nekoliko godina unaprijed. Da li će se šta desiti po ovom pitanju ili ne do 2027. godine, kako je definisano Smjernicama, vidjet ćemo, međutim zasad nemamo ovo zvanično, ni u Parlamentu – izjavio je za Fenu Čavalić.
Dakle, Vlada FBiH je prepoznala značaj ujednačavanja kantonalnih poreznih zakona koji tretiraju oporezivanje imovine, kako u okviru strategije reforme upravljanja javnim finansijama za period 2021-2025. godine, tako i kroz Smjernice ekonomske i fiskalne politike FBiH za period 2025-2027. godine.
Porez na imovinu u Bosni i Hercegovini regulisan je zakonima na nivou kantona u Federaciji BiH i na nivou entiteta RS.
Prema tim kantonalnim zakonima oporezuju se imovina, vikendice, poslovne prostorije, stanovi koji se izdaju pod zakup, garaže, motorna vozila, letjelice i plovni objekti. Porez na imovinu se plaća na godišnjem nivou po kvadratnom metru.
Kantoni su samostalni kod određivanja visine poreza tako da postoji i različita praksa raspodjele tih prihoda. Praksa je takva da neki kantoni dijele prihod sa općinama, a drugi sav prihod raspodjeljuju općinama.
U Federaciji BiH se oporezuju vikendice – kuće za odmor, dok građani ne plaćaju porez za vlastiti stambeni prostor, to jest za stanove i kuće.
Zakonom o porezu na dohodak FBiH realizuje se prihodi realizovani od imovinskih prava, kao što su renta, zakup i slično i na takav prihod plaća se porez od deset posto na godišnjem nivou.
U RS-u se Zakon o porezu na nepokretnosti odnosi na oporezivanja svih vrsta vrste zemljišta (građevinsko, poljoprivredno, šumsko, industrijsko i ostalo), te svih vrsta građevinskih objekata (stan, kuća, poslovni, industrijski i ostali objekti), a kao osnovica se uzima tržišna vrijednost. Porez na nepokretnosti se plaća po stopi do 0,20 posto, a prihodi od tog poreza pripadaju opštinama i gradovima na čijoj teritoriji se nalazi nepokretnost.
FENA
Nastavi čitati

BiH

FOTO Cjenovnik hrane u restoranu Parlamenta BiH: Najskuplji grašak s piletinom, 4 KM!

Published

prije 2 sata

on

6. Januara 2025.

By

Opće je poznato da zastupnici, parlamentarci ili ministri svoje obroke u državnim institucijama plaćaju izuzetno jeftino, po cijeni koja je dosta maraka manja nego u nekim drugim restoranima.

 

Zanimljivo je to da teleća čorba, pečeni krompir, riža i kolač iznose samo 1 konvertibilnu marku, piše Avaz.

 

Cjenovnik restorana u Parlamentu BiH. Avaz

Pura sa pavlakom košta 1,50 KM, sendvič sa sirom 2 KM, ćufte u paradajz sosu 3 KM, punjene paprike 3,50 KM.

„Najskuplji“ obroci na meniju su ćureći sote s gljivama i grašak s piletinom koji koštaju po 4 KM.

Dok građani Bosne i Hercegovine žive pa skoro na rubu egzistencije, očigledno, naši parlamentarci na dnevne obroke ne potroše više od deset maraka.

Nastavi čitati

BiH

Udruženja žrtava genocida traže da 9. januar bude proglašen danom žalosti

Published

prije 3 sata

on

6. Januara 2025.

By

Udruženje žrtava i svjedoka genocida i “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa” uputili su inicijativu svim nivoima vlasti u BiH  da, u skladu sa svojim nadležnostima, pokrenu inicijativu za proglašenje 9. januara danom žalosti, u okviru svojih teritorijalnih i ustavnih nadležnosti.

Iako se Ustavni sud BiH suprotstavio proglašenju 9. januara kao praznika u Republici Srpskoj, udruženja navode da vlasti u tom entitetu ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH i u kontinuitetu obilježavaju 9. januar.

Udruženja ističu da su presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) utvrđena dva zločinačka poduhvata s ciljem stvaranja etnički čistih teritorija u BiH i uništenja međunarodno priznate države BiH.

Naglašavaju da je realizacija UZP-a započela 9. januara 1992. proglašenjem “države srpskog naroda” u BiH, što je bio uvod u planove razbijanja BiH, praćene zločinima nezabilježenim od Drugog svjetskog rata.

Također, navode da je presudama MKSJ-a potvrđen međunarodni sukob u BiH jer je cilj bio stvaranje drugih država na teritoriji BiH protivno međunarodno priznatoj državi BiH, te da su utvrđena teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na području cijele BiH kao posljedica UZP-ova.

Podsjećaju da je prema presudama MKSJ-a, prvi zločinački plan, koji je pokrenuo spiralu zločina na području bivše Jugoslavije, a fokusiran prema BiH i Hrvatskoj, pokrenut od Slobodana Miloševića i njegovih saradnika, uključujući Jovicu Stanišića i Frenkija Simatovića, presuđene pred MKSJ/MRMKS, kao i njegovih saradnika i pomagača u BiH, predvođenih Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.

U presudama UN-a potvrđeni su svi međunarodni zločini, uključujući zločin genocida u Srebrenici i Istočnoj Bosni.

Slobodan Milošević, optuženik MKSJ-a, dogovarao je UZP sa političkim rukovodstvom Srba u BiH.

Ključne osobe političkog rukovodstva Srba, kao što su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić i drugi, osuđene su pred MKSJ-om/MRMKS-om za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i učestvovanje u UZP-u kao obliku pojedinačne krivične odgovornosti.

“Svi građani BiH su 9. januara 1992., bez obzira na bilo koju pripadnost, postali žrtve takve politike, a 9. januar simbolizira najmračnija sjećanja svih žrtava.

Naslijeđe tih datuma vidljivo je kroz djelovanje sudova i institucija UN-a i EU-a, koje su formirale MKSJ zbog ugrožavanja mira u svijetu. Svojim odlukama i rezolucijama jasno su naglašavali i naglašavaju obim i odgovornost za zločine u BiH.

Rezolucija UN-a o Srebrenici predstavlja posljednji i najvažniji primjer djelovanja međunarodne zajednice”, saopćeno je iz udruženja.

FENA

Nastavi čitati

BiH

Dodik: Naš politički cilj je nezavisnost RS-a, ako Amerika bude neutralna mi znamo šta ćemo odlučiti

Published

prije 3 sata

on

6. Januara 2025.

By

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, iako u procesu oporavka nakon operacije, ponovio je iznio svoje secesionističke planove i snove rekavši da je politički cilj aktuelne garniture vlasti – nezavisnost i samostalnost Republike Srpske.

On je kazao da se ovaj entitet lani suočio sa teškim političko-ekonomskim pritiscima i sankcijama, ali da je rukovodstvo sve to uspjelo da prebrodi, iako se borilo na više frontova.

Dodik je naglasio da su odluke američke administracije udarile na kompanije, banke i građane. On je kazao da je bilo pritisaka i u vezi sa imovinom, ali je i to zaustavljeno.

“Nismo naivni da mislimo da je tu kraj, ali vjerujemo da su svi shvatili da ova garnitura neće dozvoliti otimanje imovine i da je spremna da ide do kraja. A što se tiče tog kraja, za njih, za nas je to politički cilj. A to je nezavisnost i samostalnost Republike Srpske. I to su svi shvatili. Imali smo donošenje zakona od neizabranog stranca, a to nije evropski standard”, rekao je Dodik.

Dodika kaže da je mogao izbjeći i sankcije i sudski proces.

“Mogla je i (predsjedavajuća Predsjedništva BiH) Željka Cvijanović da to uradi. Kada je posljednji put bila u Americi, nudili su joj da razbije vlast u RS-u. Rekla im je da je ona ozbiljna žena i da to ne mogu od nje da traže. Usred Amerike. Mjesec dana nakon povratka dobila je sankcije. Zašto? Zašto sankcije premijeru Srpske Radovanu Viškoviću, predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stevandiću, ministru zdravlja ili generalnom sekretaru Kabineta predsjednika”, rekao je Dodik.

Nakon skorašnjeg preuzimanja funkcije novog predsjednika SAD Donalda Trumpa, Dodik očekuje bolju situaciju za RS kada je riječ o uvedenim američkim sankcijama i generalno američkoj politici.

“Naravno da se nadam, jer znam kako je izvedena priča sa sankcijama. Sve je plod djelovanja opozicije i Michaela Murphyja koji dobro stoji u State Departmentu. Opozicija mu je pisala spiskove ljudi i firmi, a onda je to ovaj posredstvom Antonyja Blinkena završavao. Međutim, mislim da će se to promijeniti”, rekao je Dodik.

On je istakao da i Republika Srpska ima neke prijatelje u SAD.

“Ne bi trebalo zaboraviti da smo uticali na Srbe u SAD da glasaju za Trumpa. Radili smo to i 2016. i 2024. godine. Nas zanima da sankcije budu skinute ljudima. Sa firmama je gotovo, one su ugašene. Razmišljamo i da tužimo Murphyja, ali puno je važnije što imamo informacije da će u tom odjeljenju koje se bavi sankcijama svi biti promijenjeni. Trump će raditi drugačije od demokrata”, naveo je Dodik.

On je naglasio da je cilj Republike Srpske neutralna pozicija Amerike, piše Klix.

“Oni su do sada bili jednostrani i činili su sve da sruše Dejtonski mirovni sporazum. Kada to vidimo, mi nemamo nijedan razlog da ga branimo. Očekujem da Amerikanci kažu da prepuštaju ljudima u BiH da odluče o sudbini zemlje, a mi znamo šta ćemo odlučiti”, poručio je Dodik.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije

✕