Connect with us

USK

Stari grad Ključ: Mjesto utočišta posljednjeg bosanskog kralja i kraja srednjovjekovne Bosne

Published

on

Završena je ljetna turistička sezona, a dobrim rezultatima može se pohvaliti i Unsko-sanski kanton, poznat po srednjovjekovnim istorijskim tvrđavama, živopisnim predjelima, turističkom potencijalu. Impozatnom istorijom može se pohvaliti i Stari grad Ključ, čije zidine kriju tajnu o kraju posljednjeg bosanskog kralja i samim tim, srednjovjekovne Bosne.

Već pri samom ulasku u ovo bajkovito zdanje, poput onog iz dječijih knjiga, istorija kao da oživljava.

Vjetar ne kvari ugođaj, naprotiv, samo pojačava utisak predanja koje se vezuje za ovo mjesto. Mjesto na kojem završava istorija srednjovjekovne Bosne. U ostatke kamenih zidina i kula utkana je priča prema kojoj je, bosanski kralj Stjepan Tomašević, u bijegu od otomanske najezde, utočište potražio baš ovdje. U zamjenu za predaju Bosne, osmanlije su mu obećale poštediti život. No, Bosnu je predao, ali posljednji bosanski kralj nije uspio sačuvati vlastiti život, priča profesor istorije, Fuad Alibegović.

“Postoje razne teorije gdje je pogubljen bosanski kralj. Po jednoj je to bilo u Ključu, ja sam istraživao te izvore, ima mnogo tih izvora. Drugi kaže da je pogubljen u Jajcu,a treći kaže da je to Blagaj na rijeci Sani. Kao što se ne zna tačno gdje su osmanlije pokupile djecu bosanskog kralja Stjepana Tomaša i njegove žene Katarine”, kaže Alibegović.

Dodaje da se ovaj najstariji, najveći i najutvrđeniji grad srednjovjekovne bosanske države sastoji iz četiri dijela. Prvi je impozantna kula Ljubica, koja je predstavljala najčešće sklonište prilikom određenih sukoba. Tabor kula je druga dilatacija, koja je nastala u vrijeme Sulejmana Veličanstvenog, a imala je ulogu tvrđavske džamije.

“Jer, ovdje se, uglavnom, od 1463-1834. godine, nalazila posada od 50 do 100 vojnika. U drugom objektu sjedio je dizdar, upravnik ove tvrđave, koji je sjedio u toj kuli i bio konstantno prisutan. Treća dilatacija je Ključ na Sani, odnosno, taj srednjovjekovni grad gdje se sklonio posljednji bosanski kralj”, priča profesor istorije.

Do posljednje, Stjepanovog utočišta vodi strma i uz uporni vjetar, nimalo bezazlena staza. Ako krenemo još niže, dolazimo do četvrtog, posljednjeg dijela ovog starog zdanja, odnosno podgrada, koji je predstavljao kulturni, vjerski i zanatsko-trgovački centar.

Zvanični podaci o postojanju Starog grada Ključ datiraju iz 1322. godine, u spisima bosanskog bana Stjepana II Kotromanića. Međutim, dokaz da je ovo mjesto starije, pokazuju i rimski objekti, koji se nalaze u sklopu ovoga starog grada.

Međutim, osim bogate istorije, opština Ključ obiluje prirodnim resursima, koji, prema riječima Admira Šabića, vlasnika jedne turističke agencije, nisu dovoljno iskorišteni.

“Ono čime se možemo pohvaliti je Alina luka, mjesto koje je bilo obična livada, napravili smo mnogo toga, reprezentativan objekat za kompletnu zajednicu koju svi mogu da koriste i uživaju u lijepom ambijentu. Pored svega toga, izvor Sanice. Sanica, kao turističko selo bilo je prvo turističko selo bivše Jugoslavije. Najveći potencijal, ipak je ribarstvo”, kaže Šabić.

Ovaj kraj posebno je atraktivan turistima iz Zapadne Evrope, što pred lokalnu vlast postavlja veoma važan zadatak. Unaprijediti turističku ponudu. No, zbog ograničenih novčanih sredstava, ovom izazovu mogu odgovoriti uz saradnju s kantonalnom Vladom, s kojom je nedavno potpisan Memorandum. Akcenat projekta je, upravo, na Starom gradu, koji predstavlja okosnicu turističke ponude, kaže Azra Kujundžić, stručni saradnik Odjeljenja za planiranje i razvoj, ove opštine.

“Tako da ćemo kroz ovaj prvi projekat završiti iluminaciju Starog grada, izgraditi tribine, nabaviti adekvatne stolice, za učesnike, gledaoce i, eventualno, u ovoj prvoj fazi, nabaviti jedan laserski projektor, da projiciramo sve događaje i na Stari grad, ali i Dom kulture, ili neke važnije zgrade ovdje”, navodi Kujundžić.

Prema rezultatima posljednjeg popisa, na području opštine Ključ živi više od 16 hiljada stanovnika. Iako spada u jednu od najslabije razvijenih u BiH, pogled na Sanu i živopisni pejzaž sa zidina Starog grada, daje nadu da bi ovaj dio BiH, u budućnosti, mogao da ostvari svoj puni potencijal, samo ako mu se nadležni više posvete.

Video pogledajte OVDJE

Svijet / Zanimljivosti

Vozač iz BiH pijan, drogiran i bez vozačke dozvole došao na GP Maljevac

Published

on

By

Vozač iz Bosne i Hercegovine je na Granični prijelaz Maljevac došao u alkoholiziranom stanju, pod utjecajem droga i bez vozačke dozvole.

Uz optužni prijedlog je sudu priveden 37-godišnjak koji je u petak ujutro došao na Granični prijelaz Maljevac vozeći automobil bosansko-hercegovačkih s 1,03 promila i “pod utjecajem opojnih droga”, a k tome nema niti vozačku dozvolu, izvijestila je u subotu Policijska uprava karlovačka i napomenula da je riječ o višestrukom počinitelju prekršaja.

Policija je nastavila da se odbio podvrgnuti testiranju vađenjem krvi i urina.

“Nadležni sud izrekao mu je novčanu kaznu od 3.030 eura koja mu je zamijenjena kaznom zatvora u trajanju od šezdeset dana”, navela je PU karlovačka.

Nastavi čitati

USK

Bihać: Žena pijana došla kući pa fizički nasrnula na muža, on pozvao policiju

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ripač zabilježen je neugodan incident porodičnog nasilja koji je izbio kada je pijana žena, identifikovana kao J.F., fizički napala svog muža, što je kulminiralo pozivom policije.

Prema izjavama svjedoka koji su bili prisutni tokom ovog nasilnog sukoba, sve se odigralo usred dana. Kada je nasilje eskaliralo, muž je bio primoran pozvati policiju.

Komšije su izjavile da je J.F. bila u izuzetno alkoholisanom stanju, te da nije bila u mogućnosti da stoji na nogama. Kada je policija stigla na lice mjesta, J.F. je odbijala saradnju i pružala otpor.

Kao odgovor na situaciju, policija je intervenisala i J.F. je lišena slobode, nakon čega je sprovedena u Policijsku stanicu Bihać.

Foto: Ilustracija

Nastavi čitati

BiH

Šokantni nalazi revizora: Gdje je “nestao” 381 milion KM za poljoprivredu u FBiH?

Published

on

By

Poticaja je bilo sve više, a poljoprivredi je bilo sve gore. Novac za poljoprivredu trošili bez nadzora i kontrole, kao i bez funkcionalni registara

Rezultati revizije su pokazali da na području Federacije BiH nadležne institucije nisu osigurale uslove za efektivno upravljanje poljoprivrednim poticajima i da se implementacijom poljoprivrednih poticaja ne postižu zadovoljavajući rezultati, ustanovio je Ured za reviziju institucija FBiH.

Štaviše, u najnovijem izvještaju naveli su da iako se svake godine značajno povećavao iznos budžetskih sredstava za poticaje u poljoprivredi, poljoprivredne proizvodnje uglavnom stagniraju ili imaju trend smanjenja?!

Ko je bio ministar

Vremenski obuhvat revizije je bio je period od 2020–2022. godine, kada je na čelu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva bio Šemsudin Dedić (SDA). U tom periodu, kako su ustanovili revizori, nije ostvareno povećanje ukupne poljoprivredne proizvodnje i brojčanog stanja stočnog fonda u Federaciji uprkos utrošenim budžetskim sredstvima za novčane poticaje u FBiH, koji su u periodu 2020– 2022. godine iznosili čak 381 milion KM!

Revizijom je obuhvaćeno pet ministarstava nadležnih za oblast poljoprivrede: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, te ministarstva USK, TK, HNK i PK, piše Fokus.

-Poljoprivredni poticaji nisu planirani na odgovarajući način s obzirom da nisu bili u skladu sa strateškim ciljevima i principima iz produžene Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja, niti je izvršena obaveza prilagođavanja Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije. Nisu uspostavljeni funkcionalni poljoprivredni registri, sistemi za identifikaciju zemljišnih parcela i životinja niti poljoprivredni informativni centar, koji predstavljaju osnovne pretpostavke za odgovarajuće planiranje i praćenje efekata poljoprivrednih poticaja – neki su od nalaza revizora.

Nalazi revizora za poljoprivredu

Utvrđeno je da Federalno ministarstvo nije uspostavio temeljne pretpostavke za planiranje i praćenje efekata poticaja u dijelu: planiranja i harmonizacije poticajnih mjera i osiguranja funkcionalnog poljoprivrednog informacionog sistema (baze, registri, knjigovodstvo…).

-Uprkos značajnim sredstvima koja se izdvajaju za poljoprivredne poticaje, oni poljoprivrednicima nisu adekvatno planirani, niti proizvode očekivane efekte. Navedeno rezultira nezadovoljstvom poljoprivrednih proizvođača, njihovim čestim protestima i poskupljenjima poljoprivrednih proizvoda. Također, dostupni podaci ukazuju na to da nije uspostavljen adekvatan nadzor i kontrola nad korisnicima poticajnih sredstava, a postoje indicije da određeni poljoprivredni proizvođači poticajna sredstva troše za sasvim druge namjene, što upućuje na to da poljoprivredna politika FBiH treba promjene – jedan je od krucijalni nalaza koji dijelom daje odgovor na pitanje gdje je “nestao” 381 milion KM.

Nalazi revizora za poljoprivredu

Suprotno zakonu

Kada je riječ o ovom ukupnom iznosu za poljoprivredu iz Budžeta FBiH je isplaćeno 275.376.938 KM i iz budžeta svih kantona 105.749.525 KM.

Revizori su utvrdili i da su kantoni suprotno zakonskim odredbama, planirali dodjelu poticaja iz kantonalnih budžeta, za pojedine biljne i animalne poljoprivredne proizvodnje, koje su već poticane iz federalnog budžeta. Ovo se ogleda u tome da se kantonalnim programima poticao obim proizvodnje koji je iznad propisanih količina za kantone.

– Pored činjenice da značajni registri nikada nisu uspostavljeni, konstatovano je da pojedini nisu funkcionalni. Naime, iako je uspostavljen Registar poljoprivrednih gazdinstava (RPG), FMPVŠ nije poduzimao aktivnosti kako bi osigurao njegovo odgovarajuću funkcionalnost u procesu planiranja i dodjele poticaja. Podaci u Registru su neažurirani, nepotpuni i nepouzdani, što onemogućava adekvatnu provjeru i potvrdu prijavljenog stanje stoke, odnosno parcele u apliciranim i/ili odobrenim zahtjevima za dodjelu poticaja – naveli su revizori.

Nastavi čitati

Najčitanije