Čovjek može izdati i iznevjeriti sebe, svoju vjeru, svog prijatelja, svoju porodicu, svoj narod ili svoje vrijednosti općenito, misleći da će nešto dobiti i tako se usrećiti, međutim sveti tekstovi nas uče kao i iskustvo života, da je nemoguće iznevjeriti sebe i svoje vrijednosti, a istinsku sreću osjetiti.

Taj put izdaje, spletke i lažnog predstavljanja uvijek vodi ka nesreći u sopstvenoj duši i omraženosti među ljudima. Ko krene tim putem, ništa od onog sitnog šićara neće imati značaj.

Zadatak nam je odgajati generaciju mladića i djevojaka koji će poput planine čvrsto štititi svoju vjeru i svoj narod

Hafiz Ammar Bašić

Kada se čovjek pripremi za put, ne bi smio da izostavi putnu dovu

Muhammed, s.a.v.s., je preporučio učenje putne dove u u kojoj ćemo zamoliti Allaha da nas sačuva svih neugodnosti na putu, da nam olakša putovanje i sačuva našu porodicu od svih iskušenja na koja bi mogli naići na putu.

Imam Muslim bilježi predaju od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhu, a u kojoj navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, kada bi krenuo na put, prvo pruočio tri puta Allahu ekber, zatim izgovorio kuranske riječi: ”Subhanellezi sehare lena haza ve ma kunna lehu mukrinin. Ve inna ila Rabbina lemunkalibun.” / Hvaljen neka je Onaj koji je dao da nam one služe, mi to sami ne bi mogli postići, i mi ćemo se sigurno Gospodaru svome vratiti!

Nakon toga je proučio sljedeću dovu:

”Allahumme inna nes’ eluke fi seferina haza el-birre ve-t-takva, ve mine-l-’ameli ma terda. Allahumme hevvin ’alejna seferena haza vetvi’ anna bu’deh. Allahumme Ente-s-sahibu fi-s-seferi ve-l-halifetu fi-l-ehl. Allahumme inni e’uzu bike min va’sai-s-seferi ve keabeti-l- menzari ve sui-l-munkalebi fi-l-mali ve-l-ehl.”

/ Allahu, tražim od Tebe na ovom putovanju dobročinstvo, bogobojaznost i djela kojima si Ti zadovoljan. Allahu, olakšaj nam ovaj put i učini ga kratkim. Allahu, Ti si saputnik na putovanju i zamjenik u porodici. Allahu, utječem Ti se od teškoća putovanja, ružnog prizora i lošeg ishoda u imetku i porodici.

Ovu dovu bismo trebali praktikovati učiti svaki put prilikom kretanja na putovanje, jer je njeno učenje ibadet, imamo sevape, ali i osiguravamo hajirli odlazak i povratak s puta.

Za Akos.ba piše: Nedim Botić

Neki se ljudi previše fokusiraju na kader (božiju odredbu) sa filozofskog aspekta i zbog toga ne ostvare prave benefite vjerovanja u kader. Da, postoje određeni aspekti kadera koji su van granica ljudskog razuma, zbog toga što smo mi ograničena stvorenja, koja pokušavamo razumijeti nešto neograničeno znanje i mudrost Stvoritelja, a to je nešto što ljudska bića nisu u stanju shvatiti u potpunosti.

Koncept kadera jasno je pojašnjen u Kur’anu i Sunnetu. Mi (muslimani) vjerujemo da Allah sve zna i da njegova moć obuhvata sve i da se ništa ne može desiti mimo Njegove volje. On nam je podario slobodnu volju da bi nas iskušao, a već unaprijed zna rezultate. Islamski koncept kadera nije fatalistički, već je zapravo ohrabrujući. Kao muslimani, mi vjerujemo da trebamo dati sve od sebe u svakom poslu, a to podrazumijeva naš porodični život, našu karijeru i naše ibadete. Trudimo se i dajemo sve od sebe, ali postoje stvari koje su van naše kontrole i zbog toga se, u pogledu rezultata, pouzdajemo u Allaha, dž.š. Prihvatamo to da Allah, dž.š., zna ono što je najbolje za nas. Kada stvari krenu po zlu, vjerujemo u Allahov plan, prihvatamo kader i čvrsto vjerujemo da je ono što se događa najbolje za nas.

Ovakvo vjerovanje je vrlo ohrabrujuće u teškim vremenima, ulijeva nam nadu i jača samopouzdanje i tjera nas da

se, umjesto na problem, fokusiramo na šanse i rješenja. Ovakav mentalni sklop je ključan za samopouzdanje.

Izvor: Ismail Kamdar „Best of Creation – An islamic guide to self-confidence“

Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić

akos.ba

Potrudimo se da svaki dan riječima i djelima zahvaljujemo Uzvišenom Allahu na neizmjernim blagodatima koje nam je podario i razmišljajmo o tome kako blagodati koristimo – da li ih koristimo u onome što je dozvoljeno i s čime je Uzvišeni Allah zadovoljan ili ih koristimo na nedozvoljen način

Rekao je šejh Ibn Ataullah el-Iskenderi: ”Onaj ko je nezahvalan na blagodatima izlaže se njihovom nestanku, a onaj ko je zahvalan na njima vezuje ih za sebe”.

Jedna od zakonitosti Uzvišenog Allaha, preko koje teče opskrba, svaka vrsta opskrbe, jeste da zahvalnost Uzvišenom Allahu na blagodati povećava samu tu blagodat ili je zamjenjuje još boljom od nje. Rekao je Uzvišeni Allah: Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati. (Kur’an, Ibrahim, 7. ajet) Onaj koji zahvaljuje na blagodatima sigurno ih vezuje za sebe, jer je Allahovo obećanje naknade za zahvalu istinito obećanje.

Zahvalnost se ne iskazuje samo riječima elhamdulillahi, već se zahvalnost, također, treba iskazati i djelima. Kaže Uzvišeni Allah: Trudite se i budite zahvalni, o čeljadi Davudova! (Kur’an, Sebe’, 13. ajet) Zahvalnost djelom zahtijeva odgovore na slijedeća pitanja: Šta sam uradio s ovom blagodati? Da li sa učestvovao sa njom ili jednim njenim dijelom, u nekom dobru ili nekoj dobroj nakani? Ili sam je upotrijebio na nedozvoljen ili ružan način?

Potrudimo se da svaki dan riječima i djelima zahvaljujemo Uzvišenom Allahu na neizmjernim blagodatima koje nam je podario i razmišljajmo o tome kako blagodati koristimo – da li ih koristimo u onome što je dozvoljeno i s čime je Uzvišeni Allah zadovoljan ili ih koristimo na nedozvoljen način.

Iz knjige: Džasir Auda, Duhovni put ka Allahu, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2012, str. 101-102.

akos.ba

– prouči barem jednu stranicu Kur'ana (što više to bolje)

– pročitati i po mogućnosti, naučiti jedan hadis Poslanika, a.s.

– donijeti najmanje 100 salavata i selama na Poslanika, a.s.

– izgovoriti najmanje 100 x riječ istigfara: “estagfirullah”

– udijeliti nešto sadake ( nije nužno svaki dan)

Spomenute radnje, bilo bi najbolje raditi porodično u halki, jer će tada efekat biti bolji ako Bog da.

Saudin Cokoja,prof. islamske vjeronauke