Connect with us

USK

Tigar o Milanovićevim izjavama: „Da me 5. augusta 1995. nisu zaustavili došao bih do Karlovca, a ja sam …”

Published

on

Stasitom, tada momku od 25 godina, Zoranu Milanoviću ni na pamet nije palo da uzme pušku u ruke i brani Hrvatsku od napada iz Srbije i Crne Gore, od unutrašnjeg neprijatelja, od JNA, rezervista i raznog ološa koji je u susjedstvo došao, baš kao i kod nas, da ubija, protjeruje, pljačka. Školovao se Zoki tada, pa zaposlio u Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske. I izgradio solidnu karijeru diplomate. Kasnije je bio i premijer. Danas je predsjednik Hrvatske. I voli pričati o ratu i „oslobađanju“ Bosne i Hercegovine – čudo jedno.

Piše: Dino Bajramović, SB

„DA JE HRVATSKA VOJSKA ČUVALA BiH, BIH DANAS NE BI POSTOJALA“

Pričao je u prošli petak Milanović, koji je po funkciji i automatizmu i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske, na svečanom obilježavanju 30. obljetnice ustrojavanja 1. hrvatskog gardijskog zbora, Dana Počasno-zaštitne bojne i Dana vojne kapelanije „Sveti Valentin“, ponovo o „ulozi hrvatskih branitelja ne samo u oslobađanju Hrvatske nego i Bosne i Hercegovine“.

„Neki od njih svoj put su završili oslobađajući Bosnu i Hercegovinu koja zbog toga danas može funkcionirati i biti slobodna država. Jer, to nisu postigli ni američki ni francuski avioni nego hrvatski vojnici, hrvatska garda. Ranjeni su još među nama, a mrtve pamtimo. U duhu toga mi se uvijek okupljamo – da ne zaboravimo heroje i stvari koje su nam važne. Ta Bosna i Hercegovina danas svjedoči gaženje prava Hrvata, a Hrvatska vojska nije bila slučajno tamo, bila je s razlogom. I zamjenik zapovjednika Počasno-zaštitne bojne pukovnik Marko Čičak i umirovljeni general pukovnik, bivši zapovjednik 1. hrvatskog gardijskog zbora Mile Ćuk su porijeklom iz te države i tamo su branili i Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Ovo govorim da se ne zaboravi i da se heroji ne zaborave“, rekao je Milanović.

Za komentar na najnovije besmislice predsjednika Hrvatske, zamolili smo Hamdiju Abdića Tigra, ratnog komandanta 502. Viteške brigade i jednog od čelnih ljudi Petog korpusa, danas zastupnika SDA u Parlamentu Federacije BiH.

„Pa, ja cijenim doprinos Hrvatske vojske. Međutim, da je Hrvatska vojska čuvala Bosnu i Hercegovinu, Bosna i Hercegovina danas ne bi postojala. Hrvatska vojska je, znamo, u Haagu označena kao agresorska… Mada, ja ne znam na šta misli Zoran Milanović. Znam da je nakon sporazuma Alije Izetbegovića i Franje Tuđmana u Splitu u ljeto 1995., Hrvatska vojska sudjelovala u nekim operacijama. Naprimjer, u Operaciji „Sana ’95.“ i u dijelovima oko Mrkonjića. Što je u redu, možemo reći da su učestvovali i pomagali Armiji RBiH u tom periodu. Ali, reći da Bosna i Hercegovina bez Hrvatske vojske ne bi bila slobodna država kao i da danas ne bi mogla funkcionirati, to je stvarno previše. Nevjerovatno je da tako visoko pozicioniran čovjek, predsjednik jedne države može izjaviti nešto tako. To je neshvatljivo. Razumijem da ga može ponijeti euforija. Međutim, Milanović o tome ne zna ništa. On u to vrijeme nije bio ni u Hrvatskoj ni u Bosni i Hercegovini“, kaže u razgovoru za „Slobodnu Bosnu“ Hamdija Abdić.

„HRVATSKA NEKA ODMAH SEBI PRIPOJI ONOLIKO KOLIKO JE HV OSLOBODIO U BOSANSKOJ KRAJINI“

Već je jednom odgovorio je Zoranu Milanoviću. Bilo je to 2022., baš na dan kada se obilježavala godišnjica „Oluje“, 5. augusta.

„Mi smo ujutro 5. augusta 1995. godine već bili u Hrvatskoj – na Plitvičkim jezerima. Hrvati su oslobađali svoju teritoriju, a mi svoju. Vojska SAO Krajine upravo je sa pograničnog područja iz Republike Hrvatske cijeli rat napadala Bosnu i Hercegovinu. I naravno da je oslobađanjem te teritorije Hrvatske praktički i Bihać deblokiran, jer su nam oslobodili izlaz prema Evropi. Pa kako nismo pali 3,5 godine? Nismo pali na početku kad nismo imali ništa, nismo pali ni 1993. i 1994.. kada smo bili u totalnoj blokadi i kada smo svo naroužanje koje smo imali“, izjavio je tada Abdić.

A danas, govori za naš portal i ovo: “Kad je u pitanju Bosanska krajina mi smo s Hrvatskom vojskom imali korektnu saradnju. Ali, mi smo ti koji smo sačuvali ovu teritoriju. I mi smo ti koji smo, na neki način, omogućili Hrvatskoj vojsci da dođe u situaciju da pokrene ‘Oluju’. Naravno, ne potcjenjujem doprinos Hrvatske vojske. Ali, ona je oslobađala svoju teritoriju od svojih unutrašnjih neprijatelja i agresora na Hrvatsku. Ja sam za to da potpišemo… Hrvatska neka odmah sebi pripoji onoliko teritorije koliko je njena vojska oslobodila teritorije u Bosanskoj Krajini. Ali, može i ovako. Onoliko koliko je 5. korpus oslobodio teritorije u Hrvatskoj da mi zaokružimo sebi. Pa da vidi mo ko je u prednosti. Oni ni pedlja nisu oslobodili kada je ovaj zapadni dio Bosne i Hercegovine u pitanju. A vjerujte da mi jesmo u Hrvatskoj. Postoje dokumenti, fotografije, snimci i sve ostalo. Bio je tu negdje i Miroslav Tuđman, pa general Marijan Mareković i da sad ne nabrajam.“ 

Hamdija Abdić Tigar, komandant 502. viteške brigade i Atif Dudaković, komandant 5. Korpusa ARBIH na ulazu u Ličko Petrovo Selo, 8 km unutar teritorije Hrvatske (Foto: Arhiv)

Kaže i da nema namjeru prepucavati se sa bilo kim. „Želim da imamo dobrosusjedske odnose. Međutim, Zoran Milanović je pretjerao. To ne doprinosi našim dobrim odnosima. Treba da zna da je 5. korpus pomogao Hrvatskoj vojsci, jer smo mi ušli u dubinu hrvatske teritorije tridesetak kilometara. On vjerovatno želi da nas potcijeni. Da tim pokaže neku nadmoć Hrvatske. Kad god ode na neko obilježavanje, on spominje Bosnu i Hercegovinu. Svako ima pravo da priča šta hoće, ali lako je to demnatovati. Zarobio sam 5. augusta 1995. više od 120 srpskih vojnika na Plitvičkim jezerima. Tenkova, oklopnih vozila, naoružanja. Da me nisu zaustavili došao bih do Karlovca. A ja sam Hrvatsku vojsku čekao 24 sata. Upravo sam s tom 1. gardijskom brigadom, na čijoj je godišnjici govorio Milanović prošle sedmice, i oslobađao Hrvatsku. Prolupao je Milanović, mislim da njemu više ni Hrvati ne vjeruju. Mogu i ja svaki dan pričati da sam oslobađao Hrvatsku.“

Možda je Zoranu Milanoviću vrijeme da se malo odmori. Andrej Plenković ga je dovoljno izmorio.

USK

Mladić pao niz liticu kod Štrbačkog buka, hitno je prevezen u bolnicu

Published

on

By

Danas se u Bihaću, na području Štrbačkog buka, dogodila nesreća u kojoj je jedna osoba povrijeđena.

Prema informacijama, mladić je pao niz liticu na području vodopada Štrbački buk na Uni.

Ovu informaciju je za Radiosarajevo potvrdio Ale Šiljdedić, portparol MUP-a USK.

“Mladić je prevezen u kantonalnu bolnicu gdje mu se pruža ljekarska pomoć. Stepen povreda još uvijek nije poznat”, rekao je portparol MUP-a USK. Naveo je da okolnosti nesreće još uvijek nisu poznate. Nije poznato o čijem državljaninu se radi.

“I dalje se utvrđuju okolnosti, a najvjerovatnije radi se o nesretnom slučaju”, rekao je Šiljdedić.

Nastavi čitati

USK

‘Samo jednom je pedeset’: Simboličnim spuštanjem vesla u rijeku Unu otvorena je 50. Internacionalna Una Regata

Published

on

By

Nije ovo samo još jedna godišnjica Una regate. Simboličnim spuštanjem vesla u rijeku Unu, najmlađi i najstariji učesnici u kampu, u Martin Brodu juče ujutro su otvorili jubilarnu 50. Internacionalnu turističku Una regatu. Put oko 80 km podrazumijeva prvu etapu vodenog karavana koji vozi do Štrbačkog buka, kroz Bihać i Cazin do Bosanske Krupe. Danas se vozi i najatraktivnija etapa u kojoj se očekuje više od hiljadu učesnika. Sve ovo je u čast jubilarnih pola vijeka postojanja najznačajnije turističko-sportske manifestacije u Unsko-sanskom kantonu.

50. Internacionalna turistička ‘Una regata’ održava se pod nazivom “Samo je jednom pedeset”, pa je ove godine regata potpuno drugačija i besplatna za sve koji žele osjetiti ljepotu Une, ploveći njenim tokom sve do Bosanske Krupe.

Važno je podsjetiti na to da je ovaj sport, kao i sama manifestacija, postao nadaleko prepoznat i uspješan, zahvaljujući pioniru raftinga Bosne i Hercegovine, državnom treneru u kajaku na divljim vodama, Senadu Zuliću – Bijelom.

S prvim rafting čamcima pojavljuje se na Uni nakon njegovog prvog učešća na Olimpijskim igrama 1996. u Atlanti i tako započinje s profesionalnom turističkom ponudom na ovim prostorima, koja do danas broji stotine hiljada zadovoljnih gostiju. Bijeli je, preminuo 2019., ali njegova porodica, u njegovu čast, čuva porodičnu tradiciju ovog sporta, a već gotovo tri decenije, uspješno i posluje, nudeći stotinama hiljada posjetilaca nezaboravan doživljaj na Uni.

Na Štrbačkom buku, njegovi skiperi su mu posvetili i jednu ploču.

N1

Do devedesetih godina učesnici regate bili su, uglavnom, kajakaši i kanuisti. Nakon završetka proteklog rata u BiH, turistički radnici obnovili su tradiciju regate, a kajakašima i kanuistima se od tad pridružuju i raft čamci, prateći turistički trend spuštanja čamcima na divljim vodama.

Organizacija ovog jubileja pokazala je, još jednom, da je Bihać, zaista, grad zaljubljen u svoju rijeku.

Video pogledajte OVDJE.

Nastavi čitati

USK

Udovoljavalo RS-u: U USK kao da nema škola, djece, cesta…, nisu ih ni spomenuli u Planu rasta

Published

on

By

Unsko-sanski kanton ima projekata, ali za njih nema novca iz famozne prve tranše od 70 miliona iz Evropske unije. Među četiri kantona na koje se prebacuje krivica za neusvajanje Liste reformi u vezi s Planom rasta je i USK.
Premijer Nijaz Hušić navodi da “u ime Vlade Unsko-sanskog kantona izražava iskreno razočarenje zbog neprimjerenog i senzacionalističkog pristupa kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara BiH u informisanju javnosti te targetiranja ‘krivaca’ u kantonima koji su dali uvjetnu saglasnost na Nacrt Reformske agende i koja, u predloženom tekstu, nije usvojena na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine”, piše Faktor.
– Ono što je za sve naše građane bitno jest da Nacrt Reformske agende u Bosni i Hercegovini, prije nego se uputi Evropskoj komisiji na dalju proceduru, mora održavati interes cijele BiH, a predložena rješenja moraju biti usklađena sa Ustavom BiH.
Četiri kantona: Srednjobosanski kanton, Tuzlanski kanton, Zeničko-dobojski kanton te Unsko-sanski kanton, označeni su kao krivci za neusvajanje Nacrta reformske agende, a u saopćenju predsjedsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto je čak istaknuto: “Nažalost, uprkos svim naporima i podršci koju smo dobili od evropskih institucija, nije bilo dovoljno da svi u Bosni i Hercegovini pokažemo minimalnu dozu političke odgovornosti i usmjerimo naše aktivnosti prema zajedničkom evropskom putu”.
Četiri prozvana kantona su dali uvjetnu saglasnost jer nismo i nećemo pristati na netransparentan rad, nefer i diskriminatorno planiranje budućeg razvoja i prikriveno brisanje državnih institucija BiH pod krinkom reforme – navodi Hušić.
Naša uvjetna saglasnost, dodaje premijer USK, odraz je negodovanja jer je proces usaglašavanja dokumenta bio vođen netransparentno, pristrasno i metodološki krajnje upitno, što je vidljivo i iz vrlo lošeg kvaliteta verzije koja se dostavlja Evropskoj komisiji.
– Dalje, rokovi koji su nam dati za izjašnjavanje bili su ciljano kratki i na sate, ultimativni, a sa krajnjim ciljem da bi nas onemogućili da dajemo komentare, mišljenja i naš doprinos.
S druge strane, vidljivo je da su se konsultacije odvijale sa entitetom RS i da su po diktatu tog entiteta njihovi stavovi uvažavani, a naše mišljenje uglavnom ignorisano.
Ključnim smatramo da je neophodno – vraćanje u dokument formulacije: “Imenovane su sve ustavne sudije, a odluke Ustavnog suda se priznaju i primjenjuju u cijeloj zemlji (juni 2025)”, te vraćanje u dokument formulacije: “Zakonodavstvo o politici konkurencije provodi se na svim nivoima vlasti, a sva upravna tijela zadužena za implementaciju acquisa zasnivaju se samo na profesionalizmu, bez prava veta u donošenju odluka, posebno kada je u pitanju Vijeće za konkurenciju BiH i Vijeće za državnu pomoć, u usklađenost sa acquisem EU-a (decembar 2026)” – navode iz Vlade USK.
– Za USK, konkretno, posebno je problematična tabela br. 146 koja sadrži indikativnu listu projekata kojom se omogućava finansijska podrška samo nekim kantonima i entitetu RS (primjer projekata: Uvođenje sistema za hlađenje i zagrijavanje u srednjim školama u HNK; Osiguravanje minibuseva za osnovne škole u entitetu RS 1,5 miliona eura; Opremanje osnovnih i srednjih škola sa ICT opremom i implementacija wireless interneta u svim školama u entitetu RS 7,8 mil eura, itd.) jer ova raspodjela ne garantuje ravnomjeran razvoj BiH i ista prava svih građana, posebno djece, te bi dovela do ekonomske diskriminacije kantona sa bošnjačkom većinom.
USK niti jednim projektom nije zastupljen na ovoj listi koja nam je dostavljena sa ultimativnim rokom od jednog sata za davanje saglasnosti – navodi se iz Vlade USK.
Zahtjevali smo, objašnjava premijer Hušić, da se u svim aktivnostima gdje je, na zahtjev predstavnika iz entiteta RS, brisana neka državna institucija poput npr. Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo sigurnosti, DEI, itd, a ubacivane institucije entiteta RS, vrate državne institucije jer shodno Ustavu i zakonu ove aktivnosti trebaju koordinirati i za njih biti odgovorne državne institucije.
– Žao mi je što, još uvijek, pojedini predstavnici najviših državnih institucija ne uspijevaju staviti istinski interes naše države u prvi i jedini plan ali ne gubimo nadu ni vjeru da će prevagnuti temeljne vrijednosti BiH i da ćemo zajednički uspjeti usaglasiti tekst Reformske agende koji će biti u interesu svih nivoa vlasti i svih građana Bosne i Hercegovine – kaže Hušić.
Nastavi čitati

Najčitanije