Većina odgovora je preuzeta iz rezolucija Akademije islamskog prava iz Džedde, fetvi dr. Enesa Ljevakovića, fetva-i emina, i djela dr. Jusufa el-Karadavija i dr. Mustafe Hasanija. Na samom početku bitno je podsjetiti na šeri’atskopravnu definiciju posta jer na osnovu nje se mogu riješiti mnoge dileme oko posta.. Islamski pravnici kažu da je post svjesno  sustezanje od jela i pića i spolnog općenja od zore do zalaska sunca.

Dileme oko nijjeta – namjere

U islamu nijjet određuje stvarni smisao svakog postupka, jer se nijjetom razdvajaju djela koja se čine iz pobožnosti od djela koja se rade iz puke ljudske navike ili običaja. Kod posta nijjet je na dva načina, na početku mjeseca je opći nijjet da će se postiti cijeli ramazan, a zatim svake noći, prije zore, se donose posebni nijjet za sutrašnji dan. Sam čin ustajanja na sehur se tretira djelom kojim se iskazuje namjera da se posti i ono je dovoljno kao nijjet. Izgovaranje nijjeta jezikom nije obavezno, a oni koji ga opravdavaju kažu da ono ima za cilj pomoći čovjeku da namjeru, tj. odluku da posti u ime Allaha, dž. š., koja je smještena u srcu čovjeka, osnaži ili osvijesti verbalnim iskazom. Ukoliko osoba zanijjeti post tokom noći i legne, pa ponovo ustane prije zore nema zapreke da u spomenutom slučaju sehuri na uobičajeni način i sehurom ponovo zanijjeti post.

Od čega se postač treba sustezati

Iz definicije se jasno vidi da je suština materijalnog aspekta posta suzdržavanje od tri vrste prohtjeva: jela, pića i spolnog općenja. Svi islamski učenjaci pored ova tri osnovna prohtjeva uz njih dodaju „ono što je u kategoriji jela i pića“ a misli se na određene prohtjeve na koje su se ljudi navikli, mada ne spadaju u hranu i piće kao duhan, droga isl. Tokom posta nekada se dese određeni prijestupi, a posebno je to često u prvim danima ramazana dok se ne naviknemo na post. Ti prijestupi, shodno namjeri postača, mogu se svrstati u tri kategorije. Prva kategorija su teži prijestupi zbog kojih će post biti  pokvaren i potrebno je taj prijestup sanirati iskupom, tzv.  keffaretom,  a to se dešava u  dva slučaja. Prvi je ako se nešto namjerno pojede ili popije, i drugi ako se spolno opći u toku posta. U dva navedena slučaja post je prekršen, jer je do konzumacije došlo namjerno, svjesno, a da potreba za tim nije bila nužna. Kada postač bez ikakve šeri’atski opravdane isprike  to učini dužan je za taj prekršaj da se iskupi radnjom koja se  naziva keffaret. Keffaret se sastoji od  šezdeset dana uzastopnog posta plus još jedan dan, tj. onaj dan kada je post prekršen prijestupom. Druga kategorija su prijestupi blaže naravi, kod kojih je došlo do prekidanja posta bez namjere da se počini gri jeh kao kada se postač grješkom omrsi, npr. misli da je nastupilo vrijeme iftara pa se pokaže suprotno, ili konzumira hranu i/ili piće nakon zore misleći da ona još uvijek nije nastupila, ili ako postač zaključi da je nekom radnjom prekinuo post pa onda jede, smatrajući da tako prekinuo post, ili namjerno ejakulira uslijed  samozadovoljena, ili ako dođe do ejakulacije uslijed milovanja i nadraživanja supružnika, ili ako se namjerno izazove povraćanje u velikoj količini, tj. „punim ustima“, a da za to nema potrebe i sl. U ovakvim situacija post je prekršen i osoba je dužna da nadokandi samo taj dan poslije ramazana. Također, obavezna je da se suzdržava od konzumiranja hrane i pića do isteka dana poštujući na taj način časnost mjeseca ramazana. Treća kategorija su prijestupi  koji se učine iz zaborava. Oni ne kvare post. Ako bi postač tokom posta jeo ili pio, jer je zaboravio da posti, pa se sjeti i tada prekine sa tim jelom ili pićem na način da izbaci iz usta što se u tom trenutku zateklo, post mu je valjan i on će nastaviti postiti. Isto je i sa drugim prekršajima učinjenim iz zaborava, pa tako ejakulacija koja se desi u snu ne narušava valjanost posta, jer nije prouzročena voljom samog postača i sl.

Činjenje grijeha tokom posta

Pored materijalnog aspekta postoji i odgojni aspekt posta po kojem su postaču zabranjeni griješni postupci koji se manifestira kroz činjenje harama kao što su laž, ogovaranje, psovka, posluživanje alkohola, gledanje tuđeg avreta…, ili izostavljanje fardova (obaveza) kao što je neobavljanje namaza, nepropisno oblačenje isl. Ti postupci su zabranjeni i mimo ramazana, a tokom posta njihova zabrana je još veća. Činjenje grijeha tokom posta je znak da taj post ne postiže svoju punu svrhu, već zadovoljava samo formu. Međutim, grijesi ne kvare post, mada mu štete i umanjuju njegovu nagradu. „Mnogo je postača – kaže se u jednom hadisu – koji, osim gladi i žeđi, od svog posta nemaju ništa drugo“. U drugom hadisu Allahov Poslanik, a.s., kaže: „onoga ko ne ostavi laž i postupanje po lažnom iskazu, Allahu ne treba njegovo sustezanje od hrane i pića“. Ovi i drugi slični hadisi upozoravaju nas da post mora ostaviti traga na našim postupcima i da trebamo postiti svim organima i cjelokupnim bićem tj. suzdržavati se od svega što je zabranjeno. Ali niko nije imun na grijehe, a naročito one koji se čine jezikom. Stoga, ako bi postač radio neke grijehe koji ne izvode iz vjere nagrada za njegov post bit će umanjena, ali, formalno, njegov post nije pokvaren i on nije dužan da naposti taj dan. Da li će taj post biti primljen kod Boga, to je drugo pitanje. Allah o tome odlučuje. Allah nagrađuje za dobra djela, oprašta i kažnjava za grijehe; to je u Njegovoj ingerenciji. Ne možemo onom ko griješi u nečemu – a svako u nečemu griješi – osporiti pravo i obavezu da izvršava bilo koji ibadet i da se nada Božijoj milosti. Allah nikoga nije isključio iz Svoje milosti osim šejtana i one koji umru kao nevjernici. On na Budućem svijetu neće oprostiti, kako kaže u Kur’anu,  onome ko Mu je širk činio, a oprostit će kome hoće mimo toga grijeha. “Ko uradi koliko trun dobra, vidjet će ga. A ko uradi koliko trun zla, vidjet će ga” – kaže Uzvišeni Allah u suri Ez-Zilzal.

Postupci i radnje koje su dozvoljeni postaču

Kao što je očito iz ranije spomenute definicije posta, post podrazumijeva striktno suzdržavanje od jela, pića i seksualnog uživanja, a mnoge druge radnje i postupci ostaju dozvoljene. Tako je npr. postaču dozvoljeno rashlađivanje vodom, tuširanje, kupanje, ispiranje usta i nosa, pranje zuba, korištenje kozmetike i sl. Tokom upražnjavanja ovih radnji postač treba biti oprezan da ne prijeđe granicu dopuštenog i tako pokvari svoj post. U tom kontekstu je i preporuka Allahova Poslanika, s.a.v.s., u kojoj kaže: „A kada ispiraš nos, temeljito to uradi, osim ako postiš.“

 Kategorije kojima je dozvoljeno da ne poste

Kao što je poznato postoje razlozi zbog kojih Allah, dž.š. potpuno ili privremeno oslobađa obaveze posta. Ti razlozi su bolest, trudnoća, dojenje, težak rad i putovanje. Ovdje ćemo ukratko objasniti pitanje teškog fizičkog rada i bolesti, jer su oni aktuelni i oko njih ima najviše dilema. Osobe koje rade teške fizičke poslove tokom kojih gube velike količine tečnosti tako da bi post mogao ugroziti njihovo zdravlje, imaju opravdanje (uzur) da prekinu post i naposte propuštene dane shodno kur’anskom ajetu: „a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, – Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate…“ (El-Bekare, 185). Ono što može dovesti do bolesti ili do usporenja ozdravljenja može imati tretman bolesti. U dane vikenda ili odmora, nema opravdanja da se ne posti. Također, islamski pravnici smatraju da osobe u sličnim slučajevima trebaju zanijjetiti post i da mogu prekinuti post tek kada osjete veliku teškoću zbog posta. Naime, ne bi bilo ispravno postupati suprotno od prethodno rečenog, tj. da se taj dan uopće ne zaposti zbog planiranog posla, jer Allah, dž. š.,  može dati da se lijepo isposti ili da se planirani posao odgodi, odnosno zbog nečeg bude onemogućen. Bolest zbog koje je dozvoljeno ne postiti je bolest koja postaču prouzrokuje velike probleme i bolove, ili se zbog posta pogoršava, odnosno sporije liječi. Procjenu takvog stanja vrši sama osoba na temelju vlastitog iskustva ili na osnovu mišljenja pouzdanog ljekara muslimana. Svi islamski pravnici se slažu da postoje dvije vrste bolesnika kojima je dozvoljeno da ne poste i to: bolesnici sa trajnom i bolesnici sa akutnom bolešću. Oni sa trajnom, neizlječivom bolešću će za svaki propušteni dan ramazanskog posta dati fidju, tj. nahraniti jednog siromaha. Druga vrsta bolesnika je bolesnik za čije ozdravljenje ima nade i on će zbog bolesti tokom ramazana neće postiti,  ali će poslije ramazana nadoknaditi propuštene dane. Napominjemo da osoba koja iz opravdanih razloga ne posti ne treba da javno to pokazuje, a neki učenjaci smatraju da je čak dužna, tj. obavezna, iz poštovanja prema časnosti mjeseca ramazana, da izbjegava javno konzumiranje hrane ili pića. S obzirom da postoje lakše bolesti uz koje se može postiti, te da se tokom posta mogu koristiti određeni lijekovi i obavljati neki ljekarski pregledi i medicinski tretmani, mi ćemo ih ovdje spomenuti uz napomenu da je ljekar musliman dužan da posavjetuje pacijenta u pogledu medicinskih pretraga i liječenja, te da mu predloži odlaganje spomenutih oblika pregleda i liječenja poslije iftara ili ramazana, ako to neće izazvati štetu i pogoršati zdravstveno stanje pacijenta.

Lijekovi i medicinski tretmani

Lijekovi i medicinski tretmani koji ne kvare post su: • Kapi za oči, kapi za uši, ispiranje uha, kapi ili sprej za nos, ako se izbjegne gutanje supstance koja dospije u grlo;

• Tablete koje se stavljaju pod jezik protiv gušenja u grudima (angina pektoris) ili neki drugi lijekovi koji se koriste na takav način pod uvjetom da se izbjegne gutanje supstance lijeka koji dospije u grlo; • Liječenje – brušenje ili vađenje zuba, skidanje kamenca, održavanje oralne higijene zubnom četkicom ili misvakom, uz izbjegavanje gutanja onoga što dospije do grla;
• Ispiranje nosa, grla ili korištenje oralnih rastvora i medikamenata za lokalno liječenje usne šupljine, uz izbjegavanje gutanja onoga što dospije do grla;
• Liječenje injekcijama: intravenske, potkožne (potkožna aplikacija lijeka) i mišićne – muskularne, izuzimajući ubrizgavanje infuzije i tekućine; • Oksigen i inhalatorni anestetici osim onih koji se daju u infuzijskim rastvorima;
• Supstance koje se apsorbuju u tijelo putem kože: kreme, mehlemi i flasteri hemijskih i medicinskih – ljekovitih sastojaka;
• Nenamjerno, neuzrokovano povraćanje za razliku od namjerno izazvanog povraćanja.
• Medicinski instrumenti i pomagala koji se koriste za vaginalni pregled: spekulum, gel za ultrazvučnu sondu, higijenski zaštitnik (kondom za sondu), radnje općeg ginekološkog vaginalnog pregleda (prst) itd.;
• Pregled maternice spekulumom ili ultrazvučnom sondom kroz vaginalni kanal;
• Umetanje katetera u mokraćne kanale ili ubacivanje kontrasta u kanale za radiološke pretrage, ubrizgavanje lijeka putem mokraćnih kanala ili stavljanje vaginaleta u rodnicu, ili ispiranje morkraćnih kanala (bešike).

islam.ba

Autor: Ahmed Purdić