Connect with us

Cazin

U cazinskoj firmi deset radnika iz Bangladeša: Ismail je bio učitelj, već četiri godine živi i radi u BiH

Published

on

Posljednjih godina u Bosni i Hercegovini evidentan je porast zapošljavanja stranih radnika, a posebno je to naglašeno u građevinarstvu, kažu u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.

Posljedica je to odlijeva domaće radne snage, koja bolje uvjete nalazi na tržištu Europske unije.

– Prema podacima koje smo dobili, u prvoj polovini ove godine imamo najveći broj izdatih dozvola u prvoj polovini ukupno 2.490, 1.475 koje se računaju u kvotu i 1.005 onih mimo kvota i najviše u oblasti građevinarstva, 999, i to je za tih pola godine više nego li u cijeloj 2022. godini. Ovo dokazuje da je potreba za tim kadrom izražena – objašnjava Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u razgovoru za Anadolu.

Statistiku potvrđuju i u građevinskoj firmi “Memić gradnja” iz Cazina, u kojoj odnedavno rade desetorica Bangladešana.

Advertisement

– Situacija je takva da naša radna snaga ide za boljim uvjetima prema zapadu, a mi kao privrednici moramo tražiti rješenje. I naši su preci nekada, kao i oni, išli trbuhom za kruhom – kaže Suljan Memić, direktor građevinske firme “Memić gradnja”.

– Mi smo nedavno zaposlili deset Bangladešana i jako smo zadovoljni. U Bosni je to sada sve češća praksa. Ono što sam do sada primijetio, to su korektni, fini ljudi, dobri radnici i ima tu i dobrih majstora. Da li možda imaju tamo kurseve, ne znam, ali oni što su nama došli kao zidari i tesari, to i rade . Mi smo njih rasporedili po jednog sa našim radnicima i dobro su se uklopili, jedan od njih zna i naš jezik, pomalo engleski, tako da u komunikaciji nemamo problema. Surađuju i mislim da smo razbili sve predrasude – objašnjava Memić.

Među novim radnicima je i Sokubi Ismail iz Bangladeša, koji već četiri godine živi i radi u Bosni Hercegovini.

– Ja sam četiri godine ovdje, znam sve o građevini, neki ljudi su nam pomogli, negdje dođemo na mjesec, negdje na tri, ali radimo. Bio sam učitelj u Bangladešu, ali sam u Evropi radio šest godina na građevini, pa se vratio u Bangladeš. Kada mi se ponovno ukazala šansa, došao sam. Sretan sam ovdje i sve mi je dobro. Dio plaće šaljem porodici u Bangladeš – objašnjava Sokubi Ismail.

Advertisement

Pozitivna su iskustva i Muhameda Bin Islama iz Bangladeša.

– Nemam problema, ovdje radim, moja porodica nije ovdje, ali planiram da dođu u narednih pet godina, zadovoljan sam platom i svim.

Zapošljavanju prethodi dobivanje suglasnosti od federalnog Zavoda za zapošljavanje.

– Svi oni poslodavci koji žele zaposliti strane radnike jave se nama i popune obrazac i mi proslijedimo federalnom Zavodu za zapošljavanje, naravno, uz potrebnu dokumentaciju, čekamo odgovor, jer je on taj koji daje radnu dozvolu. Za Unsko-sanski kanton od početka ove godine do 7. septembra izdano je 116 radnih dozvola i još uvijek ima obrazaca koji se obrađuju, tako da će ih do kraja godine biti više – kaže Nedžad Veladžić, direktor Službe za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona.

Advertisement

Trend zapošljavanja stranih radnika evidentan je posljednjih desetak godina, najviše iz Turske, Srbije i Hrvatske, a odnedavno je značajan porast broja zapolenih radnika iz Nepala i Bangladeša i taj će se trend, zbog odlaska domaće radne snage, nastaviti.

Domaći poslodavci ističu da je to samo prividno rješenje, jer je stručnost strane radne snage vrlo često upitna.

Cazin

Cazin: Čopor pasa lutalica napao ženu, pomogao joj dežurni vatrogasac

Published

on

By

Jutros je čopor pasa lutalica napao ženu kod Vatrogasnog doma u Cazinu dok je išla na posao.
Dežurni vatrogasac joj je pomogao i prevezao je do radnog mjesta.
Građani upozoravaju na rastući problem pasa lutalica.
Nastavi čitati

Cazin

Nesreća na radu u Cazinu: Kran teško povrijedio radnika

Published

on

By

U Cazinu se dogodila nesreća na radu u kojoj je povrijeđen jedan radnik tokom izvođenja građevinskih radova na stambenoj zgradi.

Prema prvim informacijama, do nesreće je došlo kada je kran, usljed nepredviđenih okolnosti, prignječio nogu radnika. Na lice mjesta brzo su stigle medicinske ekipe, a povrijeđeni je hitno prevezen u Dom zdravlja Cazin, gdje mu je ukazana liječnička pomoć, piše Dijasporainfo.

Kako saznajemo iz ove zdravstvene ustanove, radnik je zadobio teže povrede u predjelu desne noge, ali srećom, nije životno ugrožen.

Nadležne službe vrše uviđaj kako bi se utvrdile tačne okolnosti nesreće.

Nastavi čitati

Cazin

Mirna 24 sata u Cazinu, policija i vatrogasci bez intervencija

Published

on

By

U posljednja 24 sata na području Grada Cazin zabilježeni su sljedeći događaji i pojave:

  • Policijska stanica Cazin:
    • Krivična djela: Nema detalja o prijavljenim krivičnim djelima.
    • Javni red i mir: Nema specifičnih izvještaja.
    • Saobraćajna nezgoda: Nema dodatnih informacija o saobraćajnim nesrećama.
  • Profesionalna vatrogasna jedinica Cazin: Bez intervencija

    Hitna služba: Pregledi: 78 obavljenih pregleda.

    • Povrede: Zabilježen je jedan slučaj povrede.
    • Korištenje saniteta: Jedan slučaj transporta ili pomoći.
  • Vodosnabdijevanje: Snabdijevanje vodom je uredno, bez poteškoća.
  • Elektrosnabdijevanje: Dana 4. februara 2025. godine planiran je prekid u snabdijevanju električnom energijom za trafo-područje Majetići, u vremenu od 08:00 do 15:30 sati.
  • Komunalne usluge: Odvožnja komunalnog otpada vrši se prema redovnom rasporedu.

Cazin.ba

Nastavi čitati

Cazin

Dešavanja u Cazinu u protekla 24 sata

Published

on

By

U posljednja 24 sata na području Grada Cazin zabilježeni su sljedeći događaji:

  1. Policijska stanica Cazin: Zabilježen je jedan incident u vezi s narušavanjem javnog reda i mira. Došlo je do svađe, vike, galame i drskog ponašanja između dvije osobe u Stijeni, u 10:30 sati.
  2. Saobraćajna nesreća: Nema detalja o konkretnom slučaju, ali se spominje u izvještaju.
  3. Vatrogasna intervencija: Profesionalna vatrogasna jedinica Cazin imala je 341 pregleda, 9 povreda, a korištenje saniteta bilo je potrebno.
  4. Vodosnabdijevanje: Snabdijevanje vodom je uredno.
  5. Elektrosnabdijevanje: Dana 03.02.2025. godine planiran je prekid snabdijevanja električnom energijom za trafo-područja Jusanovići i Kapići, u vremenu od 08:00 do 15:30 sati.
  6. Komunalne usluge: Odvožnja komunalnog otpada obavlja se prema planiranom rasporedu.

Toliko za proteklih 24 sata.

Cazin.ba

Nastavi čitati

Cazin

U Cazinu postavljeno preko 200 saobraćajnih znakova, uključujući prve solarne maxi radare u USK

Published

on

By

U Cazinu je postavljeno preko 200 saobraćajnih znakova i opreme, uključujući prve solarne maxi radare u USK.

Uskoro stižu i solarni katadiopteri za sigurnije pješačke prijelaze.

Upravitelj Jasmin Hodžić najavljuje nastavak poboljšanja cestovne infrastrukture.

Nastavi čitati

Cazin

Kreće obnova čuvenog dvorca na Ostrošcu: Nacionalni spomenik BiH dobija novo ruho

Published

on

By

Protekle sedmice u kabinetu gradonačelnika Cazina Nermina Ogreševića potpisan je ugovor o rekonstrukciji dvorca Lothara von Berksa, koji se nalazi u sastavu nacionalnog spomenika Stari grad Ostrožac. Vrijednost ugovorenih radova iznosi nešto više od četiri miliona maraka, a cilj projekta je dovesti ovaj objekat u funkcionalno stanje.

Bogatija ponuda

Stari grad Ostrožac proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2013. godine i čine ga srednjovjekovna utvrda, utvrda iz osmanskog perioda, dvorac Lothara von Berksa i zbirka skulptura. Ogrešević je istakao važnost ovog projekta za grad i širu regiju. Ostrožac je jedna od glavnih turističkih atrakcija Cazina, ali i cijelog Unsko-sanskog kantona.

 

– Prva faza obnove dvorca je svakako velika i značajna investicija, ali smo morali krenuti u njenu realizaciju, s obzirom na to da će time dvorac dobiti upotrebnu vrijednost, biti valjano iskorišten i tako uveliko podići turističku ponudu Cazina i šire regije, kazao je Ogrešević.

Advertisement

Ugovor je potpisan s preduzećem Dola d. o. o, a rok za završetak radova su 24 mjeseca od dana uvođenja. Rekonstrukcija uključuje temeljitu obnovu i uređenje dvorca kako bi se osigurali očuvanje i funkcionalnost za buduće generacije. Sve aktivnosti vodi i organizira Grad Cazin.

Centar za kulturu i turizam Cazina, koji upravlja ovim nacionalnim spomenikom, zadužen je za druge i manje projekte na Ostrošcu, a svi oni zajedno imaju isti cilj – da se ova atraktivna lokacija iskoristi na najbolji mogući način.

– Glavni projekt koji se tiče dvorca Lothara von Berksa u potpunosti vodi Gradska uprava, a što se tiče nas, imali smo nekoliko projekata koje smo aplicirali prema različitim fondovima i budžetskim sredstvima. Pri kraju je nabavka i instalacija ekološko-sanitarnog čvora i javnog toaleta, u toku je ugradnja dva kontejnera, gdje je namjena jednog da bude ugostiteljski objekat, a drugog – suvenirnica i mjesto za prodaju ulaznica. Potpisali smo i ugovor sa odabranom firmom za izradu projektno-tehničke dokumentacije za ostale dijelove starog grada, a obezbijedili smo i sredstva za arheološka istraživanja srednjovjekovnog dijela Starog grada Ostrožac, ispričao nam je Ermin Beganović, direktor Centra.

Dvorac Von Berksa sagrađen je u neogotičkom stilu i predstavlja jedini sačuvani ovakve vrste u BiH

Advertisement

U Centru, dodaje Beganović, očekuju da poziv za arheologe bude raspisan u februaru.

– A to nam je vrlo važno, jer su u pitanju prva arheološka istraživanja koja se u suštini i vrše na ovoj lokaciji, napominje direktor.

Stari grad Ostrožac, smješten na stijeni koja dominira kanjonom Une, na oko 379 metara nadmorske visine, predstavlja jedan od simbola Bosanske krajine i svakako je jedan od najpoznatijih starih gradova u Bosni i Hercegovini, piše Oslobodjenje.

Bogata historija

Najstariji pisani trag o Ostrošcu datira iz 1321. godine, kada su knezovi blagajski Babonići kupili grad od Zagrebačkog kaptola. Nakon Babonića, grad je ušao pod vlast Hrvatinića, a kasnije je ugarski kralj Sigismund 1395. godine dao Ostrožac banu Vuku Vukčiću Hrvatiniću. Potom je Ostrožac prolazio kroz različite vlasničke promjene između Babonića i drugih vlasteoskih rodbina. Osmanska vlast definitivno je uspostavljena 1578. godine pod Ferhad-begom Sokolovićem, nakon čega je Ostrožac postao dio Ostrožačke kapetanije. Najpoznatija kapetanska porodica je Beširević, koja je vladala Ostrošcem više od 200 godina. Osman-aga Beširević proširio je utvrdu i izgradio kapetansku rezidenciju, poznatu kao begov konak, na mjestu današnjeg dvorca. Početkom 20. stoljeća, za vrijeme austrougarske uprave u BiH, lokaciju su kupili Lothar i njegova supruga Isabella von Berks, te su sagradili dvorac koji je danas predmet rekonstrukcije. Inače, Von Berks je, prije nego je postavljen za namjesnika u Bihaću, služio carsku državu kao gradonačelnik Brčkog i šef policije u Sarajevu.

Advertisement
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije