U jeku treće sedmice sukoba između SAD-a, Izraela i Irana, Trump je od saveznika zatražio da pošalju ratne brodove u Hormuški moreuz kako bi osigurali prolaz tankera i ponovo otvorili jednu od najvažnijih energetskih arterija na svijetu. Međutim, odgovor iz velikog dijela Evrope i drugih partnerskih država bio je hladan, a u mnogim slučajevima i otvoreno negativan.

Prema procjenama energetskih analitičara, kroz Hormuški moreuz prolazi gotovo 20 posto svjetske nafte, zbog čega svaka destabilizacija ovog područja odmah izaziva rast cijena energenata i nervozu na globalnim tržištima.

Evropa jasno poručuje: “Ovo nije naš rat”

Najdirektniju poruku iz Evrope uputio je njemački ministar odbrane Boris Pistorius, koji je odbacio ideju slanja evropskih ratnih brodova u ratnu zonu.

“Mi nismo započeli ovaj rat. Šta svijet očekuje, šta Donald Trump očekuje da nekoliko evropskih fregata postigne u Hormuškom moreuzu, što moćna američka mornarica ne može sama? Ovo nije naš rat”, poručio je Pistorius.

Sličan ton stiže i iz Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je premijer Keir Starmer jasno naglasio da London neće biti uvučen u širi rat na Bliskom istoku.

“Nećemo biti uvučeni u širi rat”, rekao je Starmer, ističući da je prioritet deeskalacija sukoba i stabilizacija energetskih tržišta.

Britanska vlada trenutno razmatra mjere pomoći domaćinstvima zbog rasta cijena energenata, što dodatno pokazuje koliko rat u Zaljevu već ima ekonomske posljedice širom Evrope.

Italija: Diplomatija mora preovladati

Otvoreno odbijanje stiglo je i iz Italije. Ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izjavio je da se kriza mora rješavati diplomatskim putem.

“Što se tiče Hormuza, vjerujem da diplomatija mora preovladati”, rekao je Tajani novinarima u Briselu

On je naglasio da Italija učestvuje u pomorskim misijama u Crvenom moru, ali da ne vidi nikakav razlog da se te operacije prošire na Hormuški moreuz.

Rim se pritom poziva i na ustavne odredbe koje ograničavaju učešće zemlje u ratovima kao sredstvu rješavanja međunarodnih sporova.

Francuska i Grčka odbile vojnu eskalaciju

Sličan stav zauzela je i Francuska, koja je odbila Trumpov zahtjev da pošalje ratne brodove u Hormuški moreuz. Pariz je odlučio zadržati svoju nosačku grupu u istočnom Mediteranu, naglašavajući da je francuska vojna prisutnost u regiji isključivo odbrambena.

Francuski zvaničnici upozorili su političare da izbjegavaju “alarmističku retoriku” koja bi mogla dodatno destabilizirati regiju.

I Grčka je potvrdila da neće učestvovati u borbenim operacijama u Zaljevu. Odluka Atine dolazi u trenutku kada se u zemlji održavaju veliki antiratni protesti protiv mogućeg učešća u sukobu.

Saveznici iz Azije i Australije također odbijaju poziv

Otpor Trumpovoj inicijativi ne dolazi samo iz Evrope. I u Aziji i Austrliji pokazali su rezervu prema ideji vojne koalicije.

Japan i Australija saopćili su da ne planiraju slati ratne brodove u regiju, uprkos američkom pozivu državama koje zavise od nafte iz Zaljeva da učestvuju u zaštiti pomorskog prometa.

Trump je tokom leta avionom Air Force One poručio da zemlje koje zavise od nafte iz tog regije imaju odgovornost da “štite vlastitu teritoriju”, misleći na ključni energetski koridor.

Pukotine u zapadnom savezništvu

Sve veći broj odbijenica ukazuje na ozbiljne pukotine unutar zapadnog savezništva. Dok Washington i Tel Aviv insistiraju na vojnom pritisku na Teheran, mnoge evropske vlade strahuju da bi širenje rata moglo destabilizirati cijeli Bliski istok i izazvati globalni ekonomski šok.

Cijena nafte već je premašila 100 dolara po barelu, što dodatno povećava politički pritisak na evropske vlade koje se već suočavaju s rastom troškova života.

Za sada se čini da Trump, uprkos pozivima na formiranje “Hormuške koalicije”, ostaje bez šire međunarodne podrške, dok se, očigledno, sve više država odlučuje za diplomatiju umjesto novog rata na Bliskom istoku.

Klix

Kako piše New York Times, osim što Donald Trump i Benjamin Netanyahu razgovaraju gotovo svakodnevno, Trump komunicira i s arapskim liderima, a posebno s Mohammedom bin Salmanom.

Prema riječima nekoliko zvaničnika, savjet koji Trump dobija od princa jeste da nastavi snažno udarati po Iranu, u suštini ponavljajući savjet koji je kralj Abdullah, a koji je preminuo 2015. godine, više puta davao Washingtonu: “Odsijecite glavu zmiji”, piše New York Times.

Ovaj izvještaj je u proturječnosti sa zvaničnim javnim stavom Saudijske Arabije prije rata da se protivi napadu i da neće dopustiti korištenje svoje teritorije za napade na Iran. Ipak, po otpočinjanju napada postalo je očito da SAD koriste baze u Saudijskoj Arabiji za izvođenje napada.

Iran je odgovorio raketnim napadima i udarima dronova po američkim bazama u Saudijskoj Arabiji, to je dovelo do napetosti između dvije regionalne sile.

Klix

“Mislim da bi i Kina trebala pomoći jer Kina dobija 90% svoje nafte iz moreuza”, rekao je Trump za list, dodajući da bi prije planirane posjete volio znati stav Pekinga.

Američki ministar finansija Scott Bessent i kineski potpredsjednik vlade He Lifeng završili su u nedjelju u Parizu prvi od dva dana razgovora s ciljem rješavanja spornih pitanja u trgovinskom primirju i otvaranja puta za Trumpovo putovanje u Peking, gdje bi se krajem marta trebao sastati sa Xijem.

Američki predsjednik je rekao da bi države koje imaju koristi od tog pomorskog pravca trebale pomoći u njegovom osiguravanju.

“Sasvim je primjereno da oni koji imaju koristi od Hormuškog moreuza pomognu da se tamo ništa loše ne dogodi”, rekao je za Financial Times.

Trump je u subotu pozvao države da pošalju ratne brodove kako bi održali plovni put otvorenim za brodove, dok iranske snage nastavljaju napade nakon američkih i izraelskih udara na Iran. Rekao je da se nada da će zemlje poput Kine, Francuske, Japana, Južne Koreje i Velike Britanije poslati brodove u to područje. Na pitanje kakvu konkretno pomoć želi, Trump je za Financial Times rekao da bi to moglo uključivati minolovce i drugu vojnu opremu za suprotstavljanje dronovima i pomorskim minama.

“Udaramo ih veoma snažno. Nije im preostalo ništa drugo nego da prave manje probleme u moreuzu… ti ljudi imaju koristi od toga i trebali bi nam pomoći da to nadgledamo”, rekao je Trump o iranskim snagama, prenosi Financial Times.

Iran je praktično zatvorio Hormuški prolaz nakon što su SAD i Izrael prije više od dvije sedmice pokrenuli napade na tu zemlju. Oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog gasa inače prolazi kroz Hormuški moreuz, uski morski prolaz između Irana i Omana.

Trump je također upozorio da bi Washington mogao pokrenuti nove udare na otok Kharg, glavno iransko izvozno čvorište za naftu, rekavši da bi američke snage po potrebi mogle gađati njegovu naftnu infrastrukturu.

“To možemo pogoditi za pet minuta. I ne mogu apsolutno ništa učiniti povodom toga”, kazao je.

Trump je također kritikovao reakciju Velike Britanije nakon razgovora s britanskim premijerom Keir Starmer.

“Velika Britanija se može smatrati saveznikom broj jedan… a kada sam ih zamolio da dođu, nisu htjeli doći”, rekao je Trump za Financial Times, dodajući da je Britanija ponudila slanje brodova tek nakon što su Sjedinjene Države već umanjile iranske vojne kapacitete.

U odvojenom razgovoru za izraelski Channel 14 kazao je da će se za otvaranje Hormuškog moreuza i zemlje iz regiona morati pridružiti borbi.

“Mi ne dobijamo ništa kroz prolaz. Države koje dobijaju naftu su one koje moraju učestvovati. Prolaz mora u potpunosti biti otvoren, mi ćemo im pomoći”, kazao je Trump.

Klix