Trumpova ofenziva na USAID teško je pogodila neke medije i nevladine organizacije u Srbiji. Dok vlasti u Beogradu slave što se više ne financira „obojena revolucija“, najveći primatelj novca bila je zapravo država.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da američku agenciju za međunarodni razvoj USAID vodi „gomila radikalnih luđaka” koje će sve najuriti. To dolazi nakon što je Trumpova administracija već na tri mjeseca zamrznula sve projekte USAID-a u svijetu, osim neke strogo humanitarne pomoći. Nedostupna je i web stranica ove organizacije koja je godišnje raspolagala s 43 milijarde dolara, mnogi zaposleni su otpušteni ili poslani na prinudne odmore, piše DW.

Musk: Zmijsko leglo

Time su vjerojatno pogođene stotine tisuća ljudi na svijetu koji su – od Afganistana, Indije, preko Pojasa Gaze pa do Balkana – na ovaj ili onaj način surađivali s USAID-om. Krugovi oko Trumpa čak razmatraju ukidanje cijele te neovisne agencije. Elon Musk tvrdi da je s time suglasan i Trump.

Taj utjecajni Trumpov šaptač je označio USAID „zmijskim leglom radikalnih marksista koji mrze Ameriku” i „kriminalnom organizacijom”. Također je tvrdio da je USAID koristio novac poreznih obveznika za „financiranje istraživanja biološkog oružja – uključujući covid-19, koje je ubilo milijune ljudi”. On nije precizirao navode koje je prethodna američka administracija povezivala s ruskom kampanjom dezinformacija.

Više američkih medija, među njima CNN i New York Times, prenijelo je da su Muskovi ljudi u središnjici USAID-a u Washingtonu pokušali doći do povjerljivih informacija. Dvoje čelnih ljudi su to odbili i nakon toga su dobili otkaz.

Nevolje za mnoge u Srbiji

“Šanse su manje od jedan posto da u naredna tri mjeseca uplate i dinar, iako imamo potpisan ugovor”, kaže jedan izvor DW-a iz Srbije, čija organizacija je ranije dobivala donacije preko USAID-a. „I poslije toga, šanse su minimalne da odatle stiže novac dok je Trump tu”, dodaje ovaj izvor.

Tako su u velike nevolje dopale neke od nevladinih organizacija i malih neovisnih, često lokalnih medija. Već je obustavljen projekt „Pravda za sve” koji je provođen u suradnji s Komitetom pravnika za ljudska prava (YUCOM). Novac preko USAID-a dobivali su istraživački kolektivi poput BIRN-a ili organizacije koja prati izbore i demokratski razvoj CRTA.

Često su u pitanju organizacije kritične prema vlastima u Srbiji ili pak mediji koje nije uspio kupiti nitko blizak Srpskoj naprednoj stranci (SNS) i koji izvještavaju profesionalno. Ali, mnogi ukazuju na to da je zapravo najviše novca do sada dobila – država, kao i lokalne samouprave.

USAID u Srbiji: Više od dva desetljeća i skoro milijardu dolara

Tijekom 2022. godine, USAID je obilježavao dvadeset godina rada u Srbiji i tada priopćio da je u tom razdoblju rasporedio 882 milijuna dolara – u rad lokalnih samouprava, nabavku vozila saniteta, jačanje ekonomije i pravne države. „Kad odete u sud, teško da ćete naći jedan kompjuter, jednu stolicu, stol, bilo što, da nemate naljepnicu da je to financirala ili EU ili USAID”, rekao je za N1 pravnik Mihailo Pavlović koji surađuje s više nevladinih organizacija.

USAID je tijekom brojnih godina u Srbiji surađivao s oko 500 organizacija civilnog društva i oko 250 medija. Sudjelovao je u formiranju Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) čija je visoka dužnosnica bila sadašnja predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić.

Likovanje vlasti

Ipak, vlasti u Srbiji su ukidanje američke razvojne pomoći dočekali razdragano, uz poruke da Washington više ne financira „obojene revolucije”. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je i prosvjede protiv vlasti opisao kao posljednji trzaj prije nego što im Trump zavrne slavinu. „I sad se topi i rastače na sve strane. I tu će posljedice biti nevjerojatno pozitivne, ali bit će naravno i puno ne lakih i ne jednostavnih stvari, jer svašta će da ispliva, i oko financiranja, svašta će tu da bude”, rekao je on.

Istaknuti zastupnik SNS-a i odvjetnik Vladimir Đukanović je pozvao na „ozbiljnu istragu” svih projekata koje je u Srbiji financirao USAID.

Izvori DW-a vjeruju da Vučić preko Trumpovog čovjeka Richarda Grenella može imati izvjesni utjecaj u Washingtonu, posebno jer je odlučan da zemljište Generalštaba u Beogradu pokloni Trumpovom zetu kako bi ovaj ondje gradio hotel. „Ako je tako, onda teško da će se Amerikanci tijekom Trumpovog mandata vratiti financiranju civilnog sektora i medija u Srbiji”, kaže sugovornik DW-a.

Bilateralni sporazum između Austrije i Bosne i Hercegovine i sličan sporazum sa Srbijom postignuti su već u oktobru 2024. godine.

Cilj je bio da se minimiziraju administrativni napori potrebni za određivanje i isplatu penzija i da se uprava učini efikasnijom putem elektronske razmjene iznosa penzija i datuma smrti. Ova inovacija bi trebalo da obezbjedi dugoročnu olakšicu za penzionere u obje zemlje.

Ali sada postoji problem: tehnička implementacija elektronske razmjene podataka ne funkcionira kako je planirano.

Austrija , Bosna i Hercegovina i Srbija zaključile su sporazum o elektronskoj razmjeni iznosa penzija i datuma smrti u oktobru 2024. godine. Tokom prelaznog perioda, bosanski penzioneri će i dalje morati da podnose potvrdu o životu prije nego što digitalni sistem bude u potpunosti implementiran 2025. godine.

Prema podacima Fonda PIO RS, automatizovano usaglašavanje sa Austrijskim zavodom za penzijsko osiguranje (PVA) nije moglo biti realizovano zbog nepredviđene tehničke greške. Time se eliminiše mogućnost digitalne potvrde životne situacije penzionera.

Potvrda života ostaje

Zbog tehničkih poteškoća, 531 penzioner sa prebivalištem u Austriji ponovo se mora pobrinuti da sami pribave službeno ovjerenu potvrdu o životu. Ovo se mora što prije poslati Fondu PIO RS kako bi se obezbijedila nesmetana isplata januarskih penzija. Odgovorni ističu da je ova mjera neophodna kako bi se spriječili slučajevi preplate ili potencijalne zloupotrebe, tvrdi Kosmo.at.

Digitalna tranzicija je odgođena

Iako se digitalna transformacija penzijske administracije vidi kao važan korak za povećanje efikasnosti i izbjegavanje grešaka, sada postaje očigledno da će faza tranzicije trajati duže nego što se očekivalo. Prvobitno je planirano da digitalni prijenos podataka bude u potpunosti operativan od 2025. godine. Sada je upitno da li se ovaj raspored može ispuniti.

Mnogi građani Austrije mogli bi se suočiti sa značajnim promjenama u dodatnim prihodima. Pogođeni su nezaposleni i penzioneri. FPÖ i ÖVP planiraju povećati doprinose za zdravstveno osiguranje za penzionere, što bi moglo dovesti do značajnih dodatnih troškova.

“Nakon završnih testiranja, iz određenih tehničkih razloga nije moguće postići stopostotnu tačnost razmjene podataka sa Austrijom, te su korisnici u obavezi da i ove godine dostave potvrdu o životu”, navodi se u saopštenju PIO RS, 19. decembra 2024. godine.