Connect with us

Religija

Večeras je bitna noć za muslimane: O njoj govore Kur'an i hadis

Published

on

Mubarek noć Lejletul-miradž nastupa večeras s akšam-namazom, a u džamijama širom Bosne i Hercegovine i dijaspore bit će obilježena prigodnim programima.

Lejletul-miradž za pripadnike islama predstavlja noć putovanja poslanika Muhameda a.s. od Mekke do svetog hrama Al-Aksa u Al-Qudsu (Jerusalemu), a potom i njegovog uzvišenog putovanja ka nebeskim sferama gdje je direktno muslimanima propisan namaz, redovna molitva, kao jedna od osnovnih vjerskih dužnosti i jedan od osnovnih stubova vjere.

Muftija banjalučki Ismail ef. Smajlović govorio je za agenciju MINA povodom Lejletul-miradža, podsjetivši na historijski kontekst u kome se Miradž dogodio, te ukazavši na poruke koje u sebi nosi, piše N1.

“Prema mnogima, to je bilo u jedanaestoj godini poslanstva, u Mekki, prije Hidžre. Muhammed, a.s., njegova porodica, familija i ashabi su bili u velikim iskušenjima: smrti u porodici, izolacija familije, zlostavljanja pojedinaca i protjerivanje uglednih muslimana. Grupa muslimana je selila u Taif, Abesiniju i druga mjesta. Već tri godine su živjeli izvan naselja u pustinji pod pritiskom bojkota. Godina u kojoj je preselio Poslanikov, a.s., amidža Ebu Talib, supruga Hatidža, r.a., i druge značajne osobe iz života Muhammeda, a.s. Poslanik, a.s., i ashabi su ovu godinu nazvali ‘godinom tuge’ – senetul-huzn”, naveo je muftija Smajlović.

Nakon zlostavljanja i teških iskušenja na dunjaluku, Gospodar Muhammedu, a.s., pokazuje izvanzemaljske tajne.

“Putovanje iz Mekke preko Jerusalema do nebeskih katova je lekcija o spajanju svjetova. Haremi-šerif s Kabom je iskonska veza s džennetom iz kojeg je Adem, a.s., došao na ovaj prostor. Šam s Mesdžidul-aksaom je civilizacijska tekovina brojnih naroda koji su s poslanicima pohodili i gradili na ovim prostorima. Nijedan od poslanika kroz povijest ljudskog roda nije pozivao na nasilje, ponižavanjem i ubijanjem, čak i onda kada su, poput Musaa, a.s., odbačeni od svoga naroda. Musa, a.s., poziva i vodi Izraelćane iz poniženja u obećanu zemlju gdje su trebali doći dostojanstveno s čistom vjerom u Boga koji traži primjenu Deset zapovijedi: ne ubij, ne ukradi, ne svjedoči lažno, ne čini preljubu i tako dalje, ali nisu slijedili Musaa, a.s., tada. Danas se na tom prostoru svetosti provodi nasilje koje je ponižavajuće za ljudski rod”, kazao je Smajlović.

“Aktuelna situacija ne pokazuje da muslimani čitaju poruke Miradža”

Naveo je da je obećana zemlja ili blagoslovljeni Šam svet za muslimane u svakoj generaciji poslanstva.

“To Muhammed, a.s., povezuje svojim obrednim putovanjem, Miradžom. Na prostoru Šama se ostvarila civilzacija kao što se u Mekki ovjerila svetost koju muslimani vjeruju, osjećaju i poštuju. Koliko je samo poslanika i civilizacija prošlo ovim prostorom i ostavilo tragove za pouku i učenje. Za progres, uspjeh treba Božiji blagoslov. To je Muhammed, a.s., imao kada je počašćen putovanjem Miradža. Nasilnici, neposlušnici i grešnici ne mogu imati blagoslov Uzvišenog Gopodara. On svoju milost spušta na čista i pobožna srca, daje nadu bespomoćnom i pruža zaštitu obespravljenom”, kazao je muftija.

Istakao je da aktuelna situacija ne pokazuje da muslimani čitaju poruke Miradža. Od historijskog konteksta, snage ljudskog bića koje može da se uzdigne i pobožne/obredne dimenzije kao terapije i za pojedinca i zajednicu.

“Razdoblja u životu čovjeka treba promišljati kroz razvoj koji karakteriše sljedeće: Period puberteta u kojem osoba ima slobodno vrijeme i snagu ali nema imetak; period radne sposobnosti kada osoba ima snagu i imetak ali nema slobodnog vremena i period starosti kada osoba ima imetak i slobodno vrijeme ali nema snagu. To je život, kada nešto podari, uzme nešto drugo. Zato Poslanikova, a.s., poruka je jasna da treba iskoristiti vlastite kapacitete i resurse u svim fazama života prema raspoloživom kapacitetu: ‘Iskoristite petoro: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti i život prije smrti'”, naglasio je muftija.

Dodaje da nas “ulema savjetuje da osoba provjeri vlastitu situaciju na način ako želi znati svoj položaj kod Uzvišenog Allaha, pogleda Allahov položaj u svom srcu, s preporukom da prije nego što se požališ Uzvišenom Allahu za ono što si izgubio, provjeriš da li si zahvalio za ono što imaš i uživaš”.

“Konačno, pripremi i osvijetli svoje staze najljepšim svjetlom: redovno obavljaj propisani namaz, dijeli sadaku kada ti se pruži prilika i uči, druži se s Kur'anom svakodnevno i lakše ćete živjeti ovaj svijet. Neka nam cijeli život bude miradž, uzdizanje ka Njemu i Njegovoj milosti”, poručio je, između ostalog, muftija banjalučki.

Svaki mubarek dan ili noć ima svoj smisao

Svaki značajan datum, mubarek dan ili mubarek noć ima svoj smisao, trajanje i poruke, naglasio je muftija. Put od Mesdžidul-harama do Mesdžidul-aksa naziva se Isra’, a od Mesdžidul-aksa do Sidretul-munteha je uzdignuće – Miradž.

“Iza Sidretul-munteha se dogodio razgovor s Uzvišenim Allahom – munadžat. Svako od ovih područja ima značaj i važnu poruku za svaku generaciju u ljudskom rodu. Uzvišeni Allah je pokazao Muhammedu, a.s., najveća prostranstva u kosmosu, ljepote Dženneta i stanje Džehennema. Miradžom je obznanjena putanja uspjeha za ljudski rod. Poruka Miradža ukazuje na vrijednosti dobra i istinu koja razvija nepobjedivu snagu u osoba, kada živi i primjenjuju ove vrijednosti. Važna poruka Miradža je uzdignuće čovjeka kojeg Uzvišeni Allah voli i time mu ovjerava punu slobodu i nadmoć u stvorenom svijetu. Miradž je dar Allahovom Poslaniku, a.s., i ummetu za očuvanje kvalitete i trasiranje puta uspjeha. Miradž je počast ne samo poslaniku Muhammedu, a.s., nego i ljudskome rodu, kako je to označio Muhammed, a.s.”, kazao je muftija.

Ova mubarek noć tradicionalno se obilježava u džematima Islamske zajednice prigodnim ibadetima i programima u kojima se evocira sjećanje na ovaj izuzetan duhovni događaj i podsjećaju vjernici i vjernice na važnost iskrenog vjerovanja u nadosjetilne istine vjere o kojima nedvosmisleno govore izvori islama.

Cazin

Iskreni prijatelji će zajedno(u grupi) ući u Džennet

Published

on

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Uzvišeni Allah, objavio je: ”A oni koji su se Gospodara svoga bojali u povorkama će u Džennet biti povedeni, i kad do njega dođu – a kapije njegove već širom otvorene – čuvari njegovi će im reći: ‘Mir vama, od grijeha ste čisti, zato uđite u nj, u njemu ćete vječno boraviti!'” (Ez-Zumer,73.)
Komentirajući ovaj ajet, Ibnul-Kajjim el-Dževzijje, rekao je: ”Allah odbija da vjernici pojedinačno uđu u Džennet, tako da će prijatelji ulaziti u Džennet zajedno, u skupinama.”

Hazreti Omer, radijallahu anhu, govorio je: ”Nijednom čovjeku nije data bolja blagodat – nakon islama – od dobrog prijatelja, pa ako neko od vas vidi naklonost i ljubav brata muslimana, neka je čuva.”

Imam Šafija, rekao je: ”Ako imaš prijatelja – koji ti pomaže da budeš pokoran Allahu – onda se drži njega, jer je teško zadržati prijatelja, a lahko ga je izgubiti.”

Mudri Lukman je govorio svome sinu: ”Sinko moj, prvo što trebaš steći, nakon vjere u Allaha,
je iskren prijatelj, jer je pravi prijatelj poput krošnjatog stabla: ako sjedneš u njegovu hladovinu, zaštitit će te od sunca, ako uzmeš od njegovih plodova, nahranit će te, a ako ti ne bude koristilo, neće ti ni naškoditi.”

Prenosi se da se jednom prilikom imam Ahmed teško razbolio, pa mu je njegov prijatelj, imam
Šafija, došao u posjetu. Kada je vidio znakove teške bolesti na njegovom licu, obuzela ga je
neopisiva tuga od koje se i sâm razbolio. Kada je imam Ahmed saznao za to, otišao je da ga
posjeti. Kada ga je imam Šafija ugledao, rekao je:

”Prijatelj se razbolio, pa sam ga posjetio,
Al’ od tuge za njim i ja sam se razbolio.
Prijatelj je ozdravio, pa me je posjetio,
I ja sam ozdravio kad sam ga ugledao.”

Rečeno je jednom pobožnom muslimanu: ”Vidimo te kako dugo ostaješ na sedždi u toku
namaza. Je li to možda zbog mnoštva briga koje imaš?” Rekao je: ”Ne, već zbog mnoštva
prijatelja koje imam. Mi smo se zavjetovali da će onaj među nama koji bude spašen na Sudnjem
danu, uzeti svog brata i prijatelja za ruku.”

saff.ba

Nastavi čitati

Religija

Susret Azraila i Musaa alejhis-selam

Published

on

Pričao nam je Mahmud, pričao nam je ‘Abdurrezzak, koji je rekao: Obavijestio nas Me’amer, koji je prenio od Ibn Tavusa (‘Abdulaha), koji je prenio od svoga oca, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je on rekao: – Poslat je melek smrti Musau, a.s. Kada mu je došao, on ga je ošamario. Melek se vratio svome Gospodaru i rekao: – Poslao si me robu koji ne želi smrt! – Allah, dž.š., povratio je njegovo oko i rekao: – Vrati se i reci mu da stavi svoju ruku na leđa bika, te da će za svaku dlaku koju poklopi svojom rukom imati godinu života! – On je pitao: – Gospodaru, što će biti poslije? – Gospodar je odgovorio: – Poslije će doći smrt. On je kazao: – Neka bude sada! – Potom je zatražio od Allaha da ga prikuči Svetoj zemlji koliko se može kamenom dobaciti. Allahov Poslanik, s.a.v.s., dodao je: – Da smo tamo, sigurno bih vam pokazao njegov mezar, koji se nalazi pored puta kod crvene dine.

 

El-Kastalanijev komentar hadisa

Jahja b. Musa je poznat kao Hatt. ‘Abdurrezzak je Ibn Hammam el-Humejri, čiji je učitelj bio Es-San’ani, Me’amer b. Rašid. Ibn Tavus je ‘Abdullah, koji prenosi od svoga oca Tavusa, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je on rekao: – Poslat je melek smrti, tj. rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: Allah je poslao meleka smrti Musau, a.s. Melek je došao u liku čovjeka, kada je Musa, a.s., imao 120 godina. Kada mu je došao, Musa je mislio da se radi o čovjeku, koji je ušao u njegovu kuću bez dozvole, kako bi mu nanio zlo. Nakon što je ostvario takvu prijedodžbu, ošamario ga je (kod Ebu el-Vakta stoji: pa ga je ošamario), tj. udario ga rukom po oku, jer je bio u ljudskom obliku, a ne u liku meleka, te ga izbio.

Kod Ahmeda stoji: Zaista ljudi vide meleka smrti, kada im dođe, pa je tako došao Musau, a on ga je ošamario i izbio mu oko, pa se ovaj vratio svome Gospodaru i rekao mu: – Gospodaru moj, poslao si me robu koji ne želi smrt! – Postoji dodatak u poglavlju Ko želi da bude ukopan u Svetoj zemlji iz poglavlja Dženaze: – Pa mu je Allah, dž.š., povratio oko.

Rečeno je da izbijanje oka, o kojem se ovdje govori, predstavlja metaforu: on je raspravljao i diskutirao s njim, pa ga je potukao dokazima. Kaže se: „Izbio je oko tom i tom“, kada ga je potukao dokazima. No, to je tumačenje slabo, zbog riječi: Pa mu je Allah povratio oko.

Rekao je On, njegov Gospodar: – Vrati se do njega i reci mu neka stavi svoju ruku na leđa bika. Za svaku dlaku koju bude svojom rukom poklopio pripast će mu godina života! – Rekao je on, tj. Musa: – Gospodaru, šta će biti poslije?, nakon proteka ovih godina: život ili smrt. Rekao je Allah, dž.š.: – Poslije toga će doći smrt.- Rekao je on, tj. Musa: – Neka onda bude sada (smrt). – Ebu Hurejre, r.a., dodao je: – Pa je zatražio od Allaha, dž.š., da ga prikuči Svetoj zemlji, kako bi bio u njoj ukopan, zbog toga što je ona blagoslovljena. Koliko se može kamenom dobaciti znači da bude približen toliko da, kada se baci kamen od njegova kabura može biti dobačen do El-Mesdžidul-Aksa/Bejtul-Makdisa.

Musa je tada bio u pustinji i tražio je da njegov mezar bude prikučen. Nije tražio da bude u samom El-Mesdžidul-Aksau, zbog toga što se bojao da ne postane poznat i da ljudi ne odu u zabludu.[1]

Rekao je Ibn ‘Abbas: – Da jevreji znaju gdje se nalaze mezari Musaa i Haruna, obožavali bi ih kao bogove, pored Allaha.

Riječi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da smo tamo, znače: na tom mjestu. Kod Ebu Zerra stoji: A da smo tamo, pokazao bih vam njegov mezar, koji se nalazi pored puta ispod crvene dine. U nushi stoji pored crvene dine, a to je pješčana gomila. Ne postoji tekst kojim se daju bliže oznake kojima se opisuje njegov mezar.

Njegov mezar je već postao čuven u Erihi, kod crvene dine (po tome što je to njegov mezar), a Eriha je u Svetoj zemlji.

Zatim El-Kastalani dalje navodi: Kada je u pitanju to da se kod njegovog časnog mezara vidi nešto nalik kubbetu, kao i da se javlaju razne pojave i čuda, Allah najbolje zna da li je to uistinu tako.

Međutim, prenio nam je šejhul-islam El-Burhan b. Ebi Šerif da se tamo, kada se počini nešto nedozvoljeno, pojave pomrčina i zemljotres, sve dok se ne ostavi ta praksa. Tada i te pojave prestanu.

Vehb b. Munebbih je prenio da je melekima bilo povjereno da ga ukopaju i da mu klanjaju dženazu (El-Kastalani).

El-Kastalani u Knjizi o dženazama, u poglavlju Ko želi da bude ukopan u Svetoj zemlji, navodi Vehbove riječi: – Izašao je Musa da obavi neku od svojih potreba. Prošao je pored grupe meleka koji su kopali kabur, od kojeg nije vidio do tad ništa ljepše, te ih je upitao: – Za koga kopate ovaj kabur? – Oni su odgovorili: – Bi li želio da bude za tebe? – On je odgvoorio: – Volio bih. – Oni su rekli: – Siđi, lezi u njega i okreni se prema svome Gospodaru! – On je to uradio, a zatim je lagahno uzdahnuo i Allah mu je uzeo njegovu dušu. Meleki su ga zagrnuli zemljom.

Rečeno je: – Melek smrti mu je došao s jabukom iz Dženneta, pa ju je on okusio. Potom mu je uzeta duša.

El-Kastalani je u Knjizi o dženazama naveo: – Allah je poslao meleka smrti Musau, a.s., u ljudskom liku, s obavještenjem i iskušenjem. Kada mu je došao, on je pomislio da se uistinu radi o čovjeku, koji je ušao u njegovu kuću, kako bi mu nanio neko zlo. Nakon što je to tako pojmio, ošamario ga je, tj. udario ga rukom po oku, jer mu je došao u ljudskom, a ne u liku meleka.

Moguće je da je Musa, a.s., znao da je to melek smrti i da se udarcem opirao smrti. Prvo tumačenje je bolje, a tome u prilog ide činjenica da je došao da ga usmrti i nije mu ostavljao nikakva izbora, a Musa, a.s., znao je da melek smrti ne uzima dušu dok prethodno ne dadne izbor. Zato, kada mu je on drugi put ponudio izbor, on je rekao: – Neka bude sada!

Kazat ćemo da, ako se to uzme kao ispravno, onda je tvrdnja da govor ima preneseni smisao, u kojem se ne misli na bukvalno izbijanje oka, nego na nadjačavanje dokazima, ispravna, zbog toga što mu je iznio kontraargument pitanjem: Kako da mi uzmeš dušu, a nisi mi ponudio mogućnost izbora?! Zna se da je vjerovjesnicima davana mogućnost izbora prilikom uzimanja njihovih duša i taj argument je i bio iznesen.

 

[1] Jer bi mogli uzeti njegov kabur kao mjesto na kojem će činiti ibadet i koje će posvetiti, pa time u zabludu zapasti.(op.prev.)

islam.ba

Nastavi čitati

Cazin

Podržimo vanjsku obnovu Gradske džamije, simbola našeg grada

Published

on

Gradska džamija u Cazinu, stoji u zapisima historičara, u zidinama Starog grada Cazina, sagrađena je 1879. godine, na istom mjestu gdje je prethodno za vrijeme osmanske vlasti bila drvena džamija. Džamija je teško oštećena u potresu koji je pogodio Bosansku krajinu 9. novembra 1880. godine. Obovljena je nakon tri godine intenzivnog rada i svečano otvorena 1883. godine. Za obnovu ove bogomolje car Franjo Josip donirao je islamskoj zajednici 500 zlatnika.

Prvobitna drvena munara 1924. godine zamijenjena je kamenom munarom koju je projektovao arhitekta Ljudevit Missoni. U džamiji se nalazi veliki luster kojeg je ovdašnjim vjernicima, prema narodnom predanju, poklonio car Franjo Josip.

Graditeljska cjelina – Stari grad Cazin sa džamijom proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2005. godine.

Gradska džamija Cazin, jedna od najstarijih i najvećih u Bosni i Hercegovini treba našu podršku.

Prvi dio renoviranja unutrašnjosti džamije je završen. Slijedi drugi dio. Učvršćivanje temelja džamije, fasada, krov, munara, harem itd..

Ne sumnjam u Vašu podršku. Neka Vas Allah nagradi, blagoslovi i čuva Vaše živote, imetke, porodice i nadoknadi Vam kad bude najpotrebnije. Amin

Novčane priloge možete uplatiti kod blagajnika Emira Pajića, Medžlisu Cazin ili preko računa.

Aktivnosti u vezi džamije i džemata možete pratiti na fb

https://www.facebook.com/profile.php?id=100063502335872

Nastavi čitati

Najčitanije