Connect with us

Religija

Večeras je bitna noć za muslimane: O njoj govore Kur'an i hadis

Published

on

Mubarek noć Lejletul-miradž nastupa večeras s akšam-namazom, a u džamijama širom Bosne i Hercegovine i dijaspore bit će obilježena prigodnim programima.

Lejletul-miradž za pripadnike islama predstavlja noć putovanja poslanika Muhameda a.s. od Mekke do svetog hrama Al-Aksa u Al-Qudsu (Jerusalemu), a potom i njegovog uzvišenog putovanja ka nebeskim sferama gdje je direktno muslimanima propisan namaz, redovna molitva, kao jedna od osnovnih vjerskih dužnosti i jedan od osnovnih stubova vjere.

Muftija banjalučki Ismail ef. Smajlović govorio je za agenciju MINA povodom Lejletul-miradža, podsjetivši na historijski kontekst u kome se Miradž dogodio, te ukazavši na poruke koje u sebi nosi, piše N1.

“Prema mnogima, to je bilo u jedanaestoj godini poslanstva, u Mekki, prije Hidžre. Muhammed, a.s., njegova porodica, familija i ashabi su bili u velikim iskušenjima: smrti u porodici, izolacija familije, zlostavljanja pojedinaca i protjerivanje uglednih muslimana. Grupa muslimana je selila u Taif, Abesiniju i druga mjesta. Već tri godine su živjeli izvan naselja u pustinji pod pritiskom bojkota. Godina u kojoj je preselio Poslanikov, a.s., amidža Ebu Talib, supruga Hatidža, r.a., i druge značajne osobe iz života Muhammeda, a.s. Poslanik, a.s., i ashabi su ovu godinu nazvali ‘godinom tuge’ – senetul-huzn”, naveo je muftija Smajlović.

Nakon zlostavljanja i teških iskušenja na dunjaluku, Gospodar Muhammedu, a.s., pokazuje izvanzemaljske tajne.

“Putovanje iz Mekke preko Jerusalema do nebeskih katova je lekcija o spajanju svjetova. Haremi-šerif s Kabom je iskonska veza s džennetom iz kojeg je Adem, a.s., došao na ovaj prostor. Šam s Mesdžidul-aksaom je civilizacijska tekovina brojnih naroda koji su s poslanicima pohodili i gradili na ovim prostorima. Nijedan od poslanika kroz povijest ljudskog roda nije pozivao na nasilje, ponižavanjem i ubijanjem, čak i onda kada su, poput Musaa, a.s., odbačeni od svoga naroda. Musa, a.s., poziva i vodi Izraelćane iz poniženja u obećanu zemlju gdje su trebali doći dostojanstveno s čistom vjerom u Boga koji traži primjenu Deset zapovijedi: ne ubij, ne ukradi, ne svjedoči lažno, ne čini preljubu i tako dalje, ali nisu slijedili Musaa, a.s., tada. Danas se na tom prostoru svetosti provodi nasilje koje je ponižavajuće za ljudski rod”, kazao je Smajlović.

“Aktuelna situacija ne pokazuje da muslimani čitaju poruke Miradža”

Naveo je da je obećana zemlja ili blagoslovljeni Šam svet za muslimane u svakoj generaciji poslanstva.

“To Muhammed, a.s., povezuje svojim obrednim putovanjem, Miradžom. Na prostoru Šama se ostvarila civilzacija kao što se u Mekki ovjerila svetost koju muslimani vjeruju, osjećaju i poštuju. Koliko je samo poslanika i civilizacija prošlo ovim prostorom i ostavilo tragove za pouku i učenje. Za progres, uspjeh treba Božiji blagoslov. To je Muhammed, a.s., imao kada je počašćen putovanjem Miradža. Nasilnici, neposlušnici i grešnici ne mogu imati blagoslov Uzvišenog Gopodara. On svoju milost spušta na čista i pobožna srca, daje nadu bespomoćnom i pruža zaštitu obespravljenom”, kazao je muftija.

Istakao je da aktuelna situacija ne pokazuje da muslimani čitaju poruke Miradža. Od historijskog konteksta, snage ljudskog bića koje može da se uzdigne i pobožne/obredne dimenzije kao terapije i za pojedinca i zajednicu.

“Razdoblja u životu čovjeka treba promišljati kroz razvoj koji karakteriše sljedeće: Period puberteta u kojem osoba ima slobodno vrijeme i snagu ali nema imetak; period radne sposobnosti kada osoba ima snagu i imetak ali nema slobodnog vremena i period starosti kada osoba ima imetak i slobodno vrijeme ali nema snagu. To je život, kada nešto podari, uzme nešto drugo. Zato Poslanikova, a.s., poruka je jasna da treba iskoristiti vlastite kapacitete i resurse u svim fazama života prema raspoloživom kapacitetu: ‘Iskoristite petoro: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti i život prije smrti'”, naglasio je muftija.

Dodaje da nas “ulema savjetuje da osoba provjeri vlastitu situaciju na način ako želi znati svoj položaj kod Uzvišenog Allaha, pogleda Allahov položaj u svom srcu, s preporukom da prije nego što se požališ Uzvišenom Allahu za ono što si izgubio, provjeriš da li si zahvalio za ono što imaš i uživaš”.

“Konačno, pripremi i osvijetli svoje staze najljepšim svjetlom: redovno obavljaj propisani namaz, dijeli sadaku kada ti se pruži prilika i uči, druži se s Kur'anom svakodnevno i lakše ćete živjeti ovaj svijet. Neka nam cijeli život bude miradž, uzdizanje ka Njemu i Njegovoj milosti”, poručio je, između ostalog, muftija banjalučki.

Svaki mubarek dan ili noć ima svoj smisao

Svaki značajan datum, mubarek dan ili mubarek noć ima svoj smisao, trajanje i poruke, naglasio je muftija. Put od Mesdžidul-harama do Mesdžidul-aksa naziva se Isra’, a od Mesdžidul-aksa do Sidretul-munteha je uzdignuće – Miradž.

“Iza Sidretul-munteha se dogodio razgovor s Uzvišenim Allahom – munadžat. Svako od ovih područja ima značaj i važnu poruku za svaku generaciju u ljudskom rodu. Uzvišeni Allah je pokazao Muhammedu, a.s., najveća prostranstva u kosmosu, ljepote Dženneta i stanje Džehennema. Miradžom je obznanjena putanja uspjeha za ljudski rod. Poruka Miradža ukazuje na vrijednosti dobra i istinu koja razvija nepobjedivu snagu u osoba, kada živi i primjenjuju ove vrijednosti. Važna poruka Miradža je uzdignuće čovjeka kojeg Uzvišeni Allah voli i time mu ovjerava punu slobodu i nadmoć u stvorenom svijetu. Miradž je dar Allahovom Poslaniku, a.s., i ummetu za očuvanje kvalitete i trasiranje puta uspjeha. Miradž je počast ne samo poslaniku Muhammedu, a.s., nego i ljudskome rodu, kako je to označio Muhammed, a.s.”, kazao je muftija.

Ova mubarek noć tradicionalno se obilježava u džematima Islamske zajednice prigodnim ibadetima i programima u kojima se evocira sjećanje na ovaj izuzetan duhovni događaj i podsjećaju vjernici i vjernice na važnost iskrenog vjerovanja u nadosjetilne istine vjere o kojima nedvosmisleno govore izvori islama.

Religija

Šta kaže melek smrti ( Azrail) nakon što usmrti vjernika?

Published

on

”JA ĆU VAM SE UVIJEK IZNOVA VRAĆATI”
Ibn Omer je rekao: ”Melek smrti, nakon što uzme dušu vjerniku, na vratima zastane gledajući ukućane koji se uz plač udaraju po obrazima i čupaju kosu zapomažući, pa se zapita: – Čemu ovoliki nemiri i žalost? Allah mi, nikome život nisam skratio, niti sam kome nafaku uzeo, nikome od vas nisam nikakvu nepravdu učinio.
Ako su vaše žalbe i bijes na mene, tako mi Allaha, meni je to naređeno, a ako se to odnosi na vašeg umrlog, pa on nema utjecaja na ovo, a ako se ovo odnosi na vašeg Gospodara, pa vi ste ga time zanijekali, a ja ću vam se uvijek iznova vraćati”
(Kurtubī, Tezkira,116).
FB, dr. Almir Fatić
Nastavi čitati

Religija

Hfz. Ammar Bašić: Nezrelo je predavati pažnju nebitnim stvarima

Published

on

Jedan od znakova nezrelosti u ljudskosti kao i neispravnog shvatanja vjere jeste pridavanje pažnje manje bitnim stvarima u odnosu na suštinske.

Vjerskim jezikom kazano, biti sklon nafilama, a izostavljati farzove.

Postoje ljudi koji ugađaju čitavom svijetu, a u svojoj porodici i krugu kojem pripadaju nered imaju. Korijen tog ponašanja je u odgoju od malih nogu kroz učenje da se “sa svakim bude dobar” i ugađanju drugima (people pleaser) da bi se “bilo prihvaćeno”.

Dakle, kada ne znaš dovoljno dobro ko si, koje su tvoje vrijednosti i koji put slijediš – postaješ labilan. Nit’ si dobar sebi nit’ svojima nit’ drugima. Jedan od usuda našeg naroda jeste mnoštvo ovakvih, posebno na pozicijama gdje predstavljaju svoj narod.

Ova paradigma se može mijenjati samo kroz odgoj i učenje da je svoj narod, svoja tradicija i svoja časna historija preča od svih tuđih koje nam se nameću. Dozvati gluhog i namignuti slijepom je nemoguće, ali zadatak je truditi se da naša omladina i vidi i čuje – ako želimo dostojanstvo sačuvati.

hafiz Ammar Bašić

Nastavi čitati

Religija

Nada za kršćane!

Published

on

Nada za kršćane!

datum objavljivanja: 23.07.2024.

Nevješti čitatelji Kurʼāna, napose oni koji nisu  vični načinima i stilovima izlaganja i saopćavanja kurʼānskih obznana, steći će dojam kako u rukama drže jednu knjigu “ultimativnih stavova“, u kojima se ne nalazi baš nikakvih tragova Božanske milosti.

 

K tome, ima i onih čitatelja Kurʼāna koji  samom tradicijom  islama nisu pripremljeni da  “zaimaju cjelinu Kurʼāna“, te će i oni o svetoj knjizi islama zaključiti  kako je prepuna stranica na kojima se u pregrštima saopćavaju “beskompromisna motrišta“ i  “šamaranja“ i  “progoni“ nemuslimanskih ljudi i čovječanstava na sve četiri strane svijeta.

Ukratko, iz mnogih knjiga napisanih o Kurʼānu perom  “nevještih“ i  “nevičnih“ čitatelja, na nemio način saznajemo njihove zaključke: Kurʼān je jedna  “odbojna“ knjiga, ona ne priznaje nikoga drugog osim muslimana ili  “svojih vjernika“!

Ali, s Kurʼānom stvari ne stoje tako nigdje, pa ni onda kad govori o kršćanima. Krenemo li redom, mi ćemo doista zapaziti da Kurʼān sadrži  “kritiku nekojih kršćanskih dogmi“, npr. dogme o Trojstvu. U suri Trpeza/al-Māʼida, 5:73.,  kaže se: “Nevjernici su oni koji tvrde: ʼBog je treći od trojice!ʼ“ I na nekoliko drugih mjesta u Kurʼānu imamo nalične proklamacije kojima se odriče da  “Bog ima dijete“ i tome slično.

Ali, gledan i čitan u svojoj sveukupnosti, Kurʼān je knjiga koja nudi vedro nebo, koja otvara svijetle horizonte. U istoj suri koju smo maloprije naveli, u sûri 5:82., obznanjuje se:

“Sigurno ćeš [o Muhammede] naći

da su vjernicima [muslimanima] prijateljstvom

najbliži oni koji vele: ʼMi smo kršćani!ʼ

To je zato jer među njima svećenika ima i monaha

i zato jer se oni ne ohole.“

Ima još barem nekoliko mjesta u Kurʼānu gdje se o Sljedbenicima Pisma [Biblije] iznose pohvalne stvari. Dakako, najkarakterističnije mjesto u Kurʼānu u ovom smislu je sûra 2:62., koja obznanjuje:

“Onima koji su vjerovali, i onima koji su bili jevreji,

i kršćani, i Sabijci, koji su u Boga i Onaj Svijet vjerovali

i dobra djela radili, pripada nagrada njihova

kod Gospodara njihova!

Njima nema straha i oni neće očajavati.“

U neznatno drugačijoj formulaciji ovaj se proglas ponavlja i u sūri Trpeza/al-Māʼida, 5:69.

Prema rečenom, temeljna knjiga islama ne izopćava kršćane iz Božije milosti. Kurʼān ne lišava kršćane mogućnosti da tu milost zasluže, baš kao što je i sami muslimani trebaju zaslužiti.

Muslimani, time što su muslimani, nisu postali vlasnici Božije milosti.

Niti su muslimani, time što su muslimani, dobili ulogu “čuvara raja“ ili ulogu onih koji čuvaju  “ključeve raja“.

Ovo treba imati u vidu uvijek, napose kad se raspravlja sa kršćanima o zajedničkom dobru na Ovom svijetu.

(…)

Autor: Enes Karić

islam.ba

Nastavi čitati

Najčitanije