BiH
(VIDEO) Dugo se bahatost krije iza zakona: Sramota! – Plate političara veće i za 1.000 KM

Pohlepa, manjak morala i skrivanje iza naprosto neizbježnih zakonskih odredbi. Sve to već godinama karakteristika je zvaničnika na vlasti kada se sjedne za sto Vijeća ministara i glasa za povećanje osnovice za plate. Tako je bilo i 27. 11, kada su, kako saznaje Oslobođenje, svi bili za povećanje osnovice na platu, što osim za policajca i vojnika, donosi dodatna primanja i za već itekako dobro preplaćene političare. No, nove osnovice usvojili su zastupnici, ali ne i delegati. Uz to, na Vijeće ministara BiH još nikad nije došao prijedlog budžeta za narednu godinu.
Kraj izgovorima
Branislav Borenović, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PDP), sve će nazvati sramotom.
– To je jednostavno nešto što je već viđeno. I ponekad je tužno slušati priču vladajućih struktura da će se to pitanje riješiti, i svaki put se to saopšti i čak i prijedlozi koji su dolazili od opozicionih poslanika nisu dobili prohodnost u Parlamentu. Mora se to konačno razdvojiti i nemojte da tražimo više izgovore u nekakvim procedurama, pravilnicima, ustavima, i sve to. Da neko ko ima 5.000 maraka platu sad treba da dobije za 150 maraka veću, navodi Borenović.
A radi se o pojavi koja se dešava godinama. Kao što se godinama pojavljuju inicijative da se političari odvoje od ostalih državnih službenika. Takve inicijative u prošlosti stizale su od sindikata i od zastupnika SDP-a Saše Magazinovića.
– Ovdje se radi o jednoj logičnoj stvari, a to je da nije potrebno, nije ni logično da se svima linearno povećavaju plate u Institucijama. Znam da postoji zakonska obaveza usklađivanja osnovice, ali moje je mišljenje da to treba da se nekako uredi, i ja sam predlagao zakon gdje se neće linearno povećavati plata radniku na održavanju čistoće i zastupniku ili ministru. Taj zakon je nekoliko puta odbijen. Evo, sad sam podržao novi prijedlog, navodi Magazinović za Oslobođenje.
Najnovija inicijativa za izmjenu zakona, koja je i usvojena u Predstavničkom domu, došla je od opozicione SDA.
I pad je let
– Mi smo odmah poslali u proceduru zakon, koji bi onemogućio da se plaće povećavaju ovim najvišim funkcionerima, dužnosnicima od Predsjedništva, članova Parlamenta, Vijeća ministara, zamjenicima… Bilo je predloženo u godinu i po povećanje plaća tako da bi visoki dužnosnici u ta dva povećanja imali 1.000 maraka više. To je ipak bezobrazluk, rekao je Safet Kešo, zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH (SDA).
Podsjetimo, jedan od glavnih zadataka trenutne vlasti jesu reforme koje bi pomogle da zemlja, između ostalog, dobije milijardu eura pomoći Evropske unije kroz takozvani Plan rasta. Za sada jedini rast je onaj u mjesečnim primanjima političara, a odgovor na pitanje da li će delegati slijediti kolege iz donjeg doma dobit ćemo u 2025. godini.
BiH
Član Predsjedništva HNS-a prozvao Čovića zbog Dodika: Zašto šutiš, Dragane?

“Prošlo je šest dana od vanrednog zasjedanja HNS-a, gdje je dogovoreno da smo u stalnom zasjedanju. Od tada do danas Dragan Čović ne reagira, ne saziva sjednicu predsjedništva HNS-a niti se ograđuje od aktivnosti partnera Milorada Dodika. Zatražiti ću ponovo hitno zasjedanje i donošenje odluke o mojim zaključcima”, poručio je Previšić.
Previšić je naveo da je vanredna sjednica Predsjedništva i Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora održana 03. marta 2025. godine u Mostaru, sazvana je nakon izricanja presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i da je Čović jasno na sjednici potvrdio da predsjednik RS-a ostaje njegov partner u vlasti, čak i pored niza poduzetih mjera Milorada Dodika kojima urušava institucije Bosne i Hercegovine.
“HNS je prema Čovićevim riječima od ponedjeljka trebao biti u stalnom zasjedanju, ali nije pa se i ovaj put Hrvatski narodni sabor kao krovna institucija Hrvata u BiH zloupotrijebila kao pokriće za privatno koristoljublje i osobna prijateljstva. Je li stav Dragana Čovića o Miloradu Dodiku koji ne poštuje ni Ustav ni državu još uvijek ostao isti nakon što je Ustavni sud BiH privremenom mjerom stavio van snage sporne zakone usvojene u NSRS-u -Hrvatska javnost ne zna. Izjave Dragana Čovića koje naglašavaju očuvanje mira i stabilnosti te jednakopravnost tri konstitutivna naroda na prostoru Bosne i Hercegovine, ne vode ničemu. Pojam Izbornog zakona Čović posljednjih 14 godina koristi samo u kriznim situacijama. Našu djecu, braću, porodicu i prijatelje nije raselio Izborni zakon BiH, nego politika Dragana Čovića,” poručio je Previšić u pismu naslovljenom “Zašto šutiš, Dragane”.
Naveo je da očekuju hitno sazivanje HNS-a kako bi se Predsjedništvo i Glavno vijeće na čelu s Draganom Čovićem izjasnilo o predloženim zaključcima i promjeni stava prema Miloradu Dodiku.
“Nažalost, nalazimo se u vremenu u kojem je u pitanje dovedena naša sloboda, sigurnost i opstanak. Nemojmo to dozvoliti zbog onih pojedinaca koji svoje enormno, nezakonito stečeno bogatstvo i kriminalne radnje žele prikriti najgorim mogućim scenarijem”, navodi se u zaključku.
Klix
BiH
Od “streljaj Radovane” do “hapsi, Milorade”: Dodikov udar na državu počeo je kada se uz pomoć “političkog Sarajeva” dočepao trećine državne vlasti i resursa!

“Streljaj, Radovane!” Ovom je ubitačnom porukom u jesen 1991. godine predsjednik Srbije Slobodan Milošević odgovorio Radovanu Karadžiću, predsjedniku Srpske demokratske stranke BiH na njegovu jadikovku zbog lošeg odziva srpskih mladića iz Bosanske Krajine za odlazak u odsudno bitku za pokoravanje Hrvatske. „Streljaj, Radovane!“, naredbodavno govori Milošević, nakon što je prethodno lideru SDS-a prenio zabrinutost generala Nikole Uzelca, tada komandanta Banjalučkog korpusa JNA, zbog neplaniranog deficita srpskog topovskog mesa na ratištu u Hrvatskoj. “Da si samo jednog streljao, ne bi sada imali taj problem”, kaže dalje Milošević.
PO KRATKOM POSTUPKU
Riječ je o onom fatalnom-samoogoljavajućem-telefonskom razgovoru tokom kojeg Milošević za svaki slučaj propituje „gradivo“ Karadžića i pita ga zna li šta je plan RAM, a ovaj mu odgovara potvrdno. E, pa kad već znaš, onda kreni streljati dezertere, kolebljivce, mirotvorce, filoustaše.. Sve njih, ako već nisu spremni poginuti od dušmanske ruke, treba smaknuti naša-pravednička!
Mobilizacijom i slanjem njenih lidera u rovove (uz latentnu, sa najvišeg mjesta odobrenu prijetnju odmazdom-strijeljanjem) tih se predratnih mjeseci u SDS rješavao i „anacionalne“ političke opozicije. Nemali broj političkih rivala, poput Igora Radojičića, tadašnjeg predsjednika SKBiH- SDP-a Banja Luka sprovedeni su (pod prijetnjom “streljanja”, naravno) na branike svekolikog srpstva formatiranog planom “RAM”.
“OPET SMO PRED BITKAMA”
Milorad Dodik, ni tada ni kasnije kada se rata premjestio u Bosnu i Hercegovinu nije bivao mobiliziran. On je bio izbor Slobodana Miloševića u njegovoj postdejtonskoj tranziciji iz “balkanskog kasapina” prema „faktoru mira na Balkanu”. Izložio je pred Zapadom u svom sablasnom velikodržavnom dućanu tokom 1998. godine Milošević “nezavisnog socijaldemokratu“ Dodika kao nedvosmislen akt distanciranja od ratnih lidera bosanskih Srba i snažan iskorak prema „izgradnji mira i povjerenja“. Idila nije dugo trajalo: već u proljeće 1999., nakon sveobuhvatnog napada značajnog dijela planeta na Srbiju, Dodik je Zapadnoj Alijansi pružio nekoliko „sitnih“, ali bitnih „oblika pažnje“. Izbacio je iz platnog prometa „svoga entiteta“ Miloševićev toksični “topčiderski” dinar čime je prekinut financijski krvotok Srbije. Potom je „NATO agresoru“ velikodušno ustupio teritorij Republike Srpske kao nužnu platformu za informativno-propagandne i obavještajne operacije protiv Beograda. Istovremeno je spriječio još uvijek na rat napaljene Srbe sa ove strane Drine da se solidariziraju sa svom braćom u susjedstvu u odbrani srpstva.
“Opet smo pred bitkama, one nisu oružane, mada ni takve nisu isključene”, najavio je u svom gazimestanskom govoru iz juna 1989. godine Slobodan Milošević. To će u dijalektičkom razvoju „nove srpske političke misli“ (koji je započeo njegovom najavom/prijetnjom da će jugoslovensku krizu rješavati „statutarno ili nestatutarno, demokratski ili nedemokratski…”), samo dvije godine kasnije krvavo mutirati u “Streljaj, Radovane”!
I Milorad Dodik je prošle srijede nakon izrečene prvostupanjske presude u Sudu Bosne i Hercegovine najavio bitke, koje, dabome, „nisu oružane“. Svakome je, a njemu prije svih, jasno da se ciljevi koje je postavio (a koji su tako nepogrešivo komplementarni sa Miloševićevim iz jeseni 1991. godine) ne mogu realizirati mirnim, nenasilnim sredstvima.
“Objesit ćemo njihova imena na ploče gdje god možemo, u medijima i svugdje. Nećemo tolerisati izdaju”, priprijetio je ovih dana sirovo sadistički Dodik onim Srbima koji odbiju njegov ultimatum da napuste institucije Bosne i Hercegovine koje je on targetirao kao „neustavne i antidejtonske“. Dodik je selektivno nanišanio samo one državne institucije, pravosudne i policijske, od kojih prijeti opasnost po njegovu osobnu slobodu i političku perspektivu. Poštedio je, barem za sada, od ukidanja Obavještajno-sigurnosnu agenciju, /OSA-u/, a pogotovo Upravu za indirektno oporezivanje/UIO/, kojih također, nema u „slovu izvornog Daytona“.
Dodik danas brani „Daytonsku Bosnui Hercegovinu“ na isti način na koji je Slobodan Milošević „branio“ Jugoslaviju: njenim obesmišljavanjem i rušenjem. Kako što su ukazivali brojni analitičari tog vremena, a najpregnantnije je to činio beogradski advokatski klasik Srđa Popović u nizu svojih tekstova i intervjua, Srbija se prva „ispisala“ iz ustavno-pravnog poretka Jugoslavije u septembru 1990. godine donošenjem vlastitog Ustava. Proglasila je vlastitu samostalnost u svim fundamentalnim državnim poslovima, vojnim, financijskim, sigurnosnim, carinsko-monetarnim. Jugoslovenske zakone je Srbija priznavala tek onoliko koliko je u njima pronalazila vlastiti interes. Sve to, kako je pisao Popović, „zamagljivano Miloševićevom propagandom prema kojoj je uzrok rata bio borba protiv hrvatskog separatizma. Ta činjenica je zamagljivana iz straha od strane intervencije, pa je Milošević tobože čuvao „teritorijalni integritet SFRJ“, a nije vršio agresiju na tuđu teritoriju“. Ni Milošević, kao što ni Dodik danas to ne čini, nije povukao svoju agenturu iz Predsjedništva SFRJ, kao što nije ispraznio Saveznu Vladu Ante Markovića od svojih ministara-krtica.
SPAŠAVANJE JUGOSLAVIJE I BIH
Kao što je, dakle, Milošević u jesen 1991. godine spašavao Jugoslaviju, koju je godina dana ranije razvlastio, (po cijenu simboličkog ili zbiljskog strijeljanja izdajnika), tako Dodikovih dana „spašava Daytonsku Bosnu“ dokidanjem njenog pravosudno-represivnog aparata. Prvi se je „Planom RAM“ tobože suprotstavljao separatizmu Zagreba i Sarajeva, drugi spletom siledžijski isforsiranih zakona zaustavlja „unitariziciju BiH“ po mjeri „političkog Sarajeva“, koju je, nota bene, svojedobno sam omogućio usvajanjem zakona koje ovih dana odbacuje.
Milorad Dodik je u svom dugo pripremanom i pažljivo segmentiranom scenariju državnog udara aktiviranom na dan izricanje presude, isključio ozbiljniji otpor državnih institucija i čelnih ljudi onoga što on pežorativno tretira kao „političko“, odnosno „,muslimansko Sarajevo“. Tokom dvije godine koji je dijelio vlast sa političkim jadom i državničkim čemerom koji sebe naziva „Trojkom“, mogao se uvjeriti u njihove ništavne kapacitete, potpunu intelektualnu pothranjenost, te žalosnu insuficijentnost u etičkom, diplomatskom, formalno-pravnom pogledu. Ne, nisu su se Elmedin Konaković, Edin Forto,Nermin Nikšić, Ramo Isak… pojavili niotkuda, niti su pali s neba, a pogotovo nisu izvučeni iz šešira američkog ambasadora: oni su logičan, neizbježan nus produkt, političkih, duhovnih, razvojnih procesa koje su više od tri decenije odvijaju u okrilju onoga štose vrlo kreativno zove bošnjačka nacionalna i državna politika. Bošnjaci nisu dangubili prethodnih tridesetak godina: sistematično su i predano radili na projektu svoje debilizacije i ometenosti u razvoju kao nezobilaznih sastavnica vlastitog nacionalnog identiteta.
„Sa opozicijom iz Republike Srpske nismo mogli osigurati prohodnost evropskih zakona“. Ovom je besmislicom ministar vanjskih poslova Konaković prije samo mjesec dana branio vlastitu odluku da se nakon posljednjih izbora trećina državna vlasti dodijeli političkom projektu čija glava nije, niti je ikada bila u Bosni i Hercegovini. „Političko Sarajevo“ i trenutno vladajuće i ono koje je to bilo decenijama (a i istoj je praksi riječ) uzda se posljednjih dana u dosljednost opozicionih stranaka u Republici Srpskoj i čvrstinu karaktera njihovih lidera. Istih, dakle, onih stranaka i lidera koje oni ne samo što su odbacili za ljubav Dodiku, nego i koje kroz svoje šovinističke medije i analitičke janjičare tretiraju „čoporativno“ kao pripadnike „genocidnog naroda“ i, pore ostalog, cinično pljuju po njihovim sunarodnjacima pobijenim u Sarajevu!
ZAGREB VREBA PRILIKU
Ovih dana ministar Elmedin Konaković predvodi obezglavljenu, smušenu bulumentu provincijskih galamdžijski liliputanaca koji se uzdaju u “prohodnost” evropskih tenkova kroz bespuća antidržavnih, minskih polja koja je posijao režim sa kojim su se udružili. “Svi u BiH, osim SNSD-a na vanjskopolitičkom planu govore jednim glasom“, probrbljat će ministar vanjskih poslova platonski zaljubljen u vlastitu kontraproduktivnu „elokventnost“. I to će reći u istom danu kada su u Zagrebu premijer Andrej Plenković i ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman primili Dragana Čovića i stanovitu statistkinju, poluanonimnu parlamentarku iz BiH, nevješto glumeći državni, a ne stranački karakter i mizanscenog sijela. Dan- dva kasnije, ponovo izbjegavajući da iznese svoj razgovjetan sud u državnom udaru koji se odvija u susjedstvu, Plenković će najaviti kako je to (prijetnja raspadom) prilika da se napokon riješi ustavnopravni položaj Hrvata u BiH. Sve je onako kako su prije trideset i kusur godina agresiju na BiH (i Hrvatsku) njegovi politički prethodnici i uzori iskoristili dariješe „hrvatsko pitanje“ u Bosni i Hercegovini.
Potpuno je irelevatno pitanje ko u posljednjim procesima (koji u prepoznatljivoj formi i predvidivoj dinamici traju najmanje deceniju- od ruskog upada u Ukrajinu) komanduje Miloradu Dodiku, je li njegov naredbodavac u Moskvi, ili mu je, pak, šef u Beogradu. U oba scenarija oni očekuju od laktaškog kriminalca da „pobije sve i vrati se sam“ pod njihove velikodržavne skute. Vučić je učestao i ubrzao komunikaciju sa Dodikom vjerovatno iz razloga da on ne bi morao „streljati četu studenata u jednom danu“ (15. marta), prepustivši prekodrinskom trabantu inicijativu prljavu ulogu remetilačkog faktora u regionu.
Kako god se sve ovo završilo, treba imati na umu sljedeće: Dodik ne bi mogao planirati ni izvršiti nikakav državni udar, da mu nisu stavljeni u ruke institucionalni alati za taj zločinački poduhvat. To što on danas izdajnicima prijeti robijom, a ne strijeljanjem, svjedoči da se ponešto ipak prelomilo u odnosu na vrijeme pred Veliki Zločin!
Slobodna Bosna
BiH
Schmidtov poziv EU i jasna poruka Srbiji: Pređena crvena linija

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt dao je intervju za javni servis Deutschlandfunk u kojem je kritikovao pasivnost međunarodne zajednice, ali i izrazio nadu da je i aktualna kriza u BiH rješiva.
“Napadom na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine pređena je crvena linija”, rekao je Christian Schmidt za Deutschlandfunk (DLF). Dodik je u srijedu potpisao zakone kojima se nastoje oslabiti policija i pravosuđe države Bosne i Hercegovine u entitetu Republika Srpska. Ovaj potez ima za cilj ograničiti utjecaj državnih institucija na tom području. Ustavni sud Bosne i Hercegovine jučer je privremeno suspendovao sporni zakon, podsjeća DW.
Viski predstavnik je rekao kako Dodik i ovaj put pokušava iskoristiti nepreglednu međunarodnu situaciju s Ukrajinom i s američkom pozicijom, kako bi progurao svoju agendu. “Milorad Dodik već godinama iskušava sreću i pokušava zakone tako promijeniti kako bi omogućio da se Republika Srpska otcijepi”, rekao je Schmidt. On za općenito stanje u Republici Srpskoj krivi premalo ulaganje snage u proces pomirenja, koji je posljednjih 30 godina samo djelomice pokrenut.
“Politička klasa, pogotovo ljudi oko Dodika, uvidjeli su da je s nacionalističko-etničkim pristupom u raspravi lakše sakupljati bodove kod građana nego s argumentima za pomirenje”, rekao je Schmidt u razgovoru za DLF.
On je ukazao i na potrebu da se i vlastima u Beogradu jasno mora dati do znanja da nema prelaženja crvenih linija, posebice kada je u pitanju teritorijalni integritet BiH. “To znači da u tom smjeru Dodik iz Beograda ne smije dobivati podršku”.
“Mislimo da je sve u redu”
Schmidt je kritikovao i intenzitet odnosa Evropske unije i Njemačke prema Bosni i Hercegovini koji se, po njemu, temelji na principu reakcije na krize. “Toliko dugo dok se ništa ne čuje s jugoistoka Evrope se proširio osjećaj da stvari nekako idu svojim tokom. To je bila greška. Upravo u posljednjih 10, 15 godina u Republici Srpskoj su se stvari odvijale u jednom određenom smjeru. Mi smo se previše oslonili na pretpostavku: ah svi oni žele u Evropu i nekako će pronaći zajednički jezik. To je vrlo kratkovidni pristup”, zaključuje njemački demokršćanski političar.
On je, u vezi s promjenom administracije u Washingtonu, istaknuo kako je pozitivni signal SAD-a da se, kada je u pitanju teritorijalni integritet BiH, ništa ne smije mijenjati. To je pokazala i reakcija novog američkog ministra vanjskih poslova Marca Rubija koji je vlastima u Banjaluci odaslao upozorenje.
“Mislim da se i trenutna situacija u BiH može riješiti, ali zahtjeva akciju na visokoj razini jer građani imaju povjerenja u nas i vjeruju da ćemo spriječiti eskalaciju”, zaključio je Schmidt.
S obzirom na najnovije napetosti, misija EUFOR najavila je privremeno jačanje svojih snaga na terenu, što je u svom intervjuu spomenuo i Schmidt rekavši kako građanima “treba dati osjećaj sigurnosti”.
BiH
Cvijanović zbunjena izjavom Rubija: “To je rabota starih struktura”

Predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović izrazila je uvjerenje da je stav američkog državnog sekretara Marca Rubija o situaciji u BiH proizvod i određenih rabota u okviru starih struktura.
“Primili k znanju, ozbiljno, to je poruka koja je došla sa veoma važne adrese”, izjavila je Cvijanović novinarima u Banjoj Luci.
Dodala je da i dalje imaju stav da su neke stare strukture te koje doprinose formulisanju određenih stavova.
“U nekoliko prethodnih sedmica imali smo prilično neutralne izjave i one su bile dobrodošle, ali vjerujemo da je ovo proizvod i određenih rabota koje se dešavaju u okviru samih tih starih struktura koje nastoje na neki način da privuku negativnu pažnju i administracije prema ovim dešavanjama u BiH”, navela je Cvijanović.
Ona je istakla da su to stvari koje dođu i prođu, a da je za BiH važno da se stvari moraju liječiti na pravi način.
“Uvijek morate da liječite uzroke, a ne da se bavite samo posljedicama. Ja vjerujem da će to biti pristup i ove nove administracije”, rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenom mišljenju to nije u skladu sa onim što su proklamovani ciljevi te nove administracije.
“Ali, Bože moj, polako, vidjet ćemo. Ovo je reakcija koju ozbiljno primamo, razmatramo, ali isto tako svjesni smo da u BiH moraju da se riješe neke suštinske stvari. Vrlo je važna činjenica da je ova kriza koja se danas proživljava u okviru BiH zapravo nešto u šta je nas sve ugurao Schmidt”, navela je Cvijanović.
Zasmetale su joj reakcije probosanskih političara koje je okarakterisala kao “hajku”.
“Znam da su neke strukture u posljednjih nekoliko dana tako mnogo radile na tome da se privuče ova pažnja, da se napravi čitav neki cirkus, da se govori da treba pojačati EUFOR snage ili da treba da dođe NATO i slično”, navela je Cvijanović.
Rekla je da je to nepotrebno i da nema nikakvih bezbjednosnih kretanja koja bi bila na bilo koji način negativno označena.
Odgovor Cvijanović došao je nakon oštrih kritika koje je uputio državni sekretar SAD-a Marco Rubio. Rubio je nedavne poteze Milorada Dodika, uključujući donošenje kontroverznih zakona u Republici Srpskoj, označio kao prijetnju stabilnosti Bosne i Hercegovine.
BiH
Dodik nakon kritike Rubija: Drago mi je da zna za nas, čak iako negativno piše

Komentarišući poruku Marca Rubija, Dodik je kazao da Republika Srpska ne može odustati od svojih stavova kod god bio na drugoj strani.
“Kada progovori državni sekretar SAD to je uvijek ozbiljno i ja to tako prihvatam. Ali, u onome što je on rekao vidim recidive Bidenove administracije. Znamo da Trumpovi ljudi nisu ušli u sve pore. Drago mi je da Rubio zna za nas, čak iako negativno piše. Niz grešaka je imao. Državni sekretar nema vremena, i ja to razumijem, da se uputi u pojedinosti. Zabrinutost oko pozicije BiH je nešto što smo slušali od Bidenove administracije”, izjavio je Dodik.
Dodik je onda ponavljao kako je Trump poručio da se neće miješati u unutrašnje stvari drugih država i da odustaju od koncepta gradnje tuđih država i nacija.
“Ovo može da bude dio lobiranja koje prepoznajemo u zaostavštinama Bidenove administracije. Kada on kaže da je zabrinut za budućnost BiH, i mi smo zabrinuti. Zato što je ona ugrožena antidejtonskim i antimeđunarodno-pravnim aktima i da nije primijetio da Schmidt nije imenovan u UN-u. Preuzeli su matricu kako je on imenovan u UN-u bez obzira što nije imenovan u skladu sa procedurama”, rekao je Dodik
Poručio je da Republika Srpska neće odustati od svojih politika.
“On nije u pravu kada to tvrdi. Može da bude božanstvo, a ne sekretar SAD-a. Bilo bi lijepo da se pročita šta se ovdje dešava, a ne samo da se preuzimaju lažni narativi koji su konstituisani u Bidenovoj administraciji”, naveo je Dodik.
Dodik poručuje da i dalje misli da je Rubio prijatelj svih u BiH i da je nasjeo na “promuslimanske lobiste koji su izdejstvovali ovako nešto”.
“U Republici Srpskoj smo imali ovakve trenutke, imali smo prijetnje, tri godine ambasadora koji je činio samo zlo Republici Srpskoj. Mi ne možemo odustati od naših ciljeva i naših politika ko god bio na drugih strani. Molim sve koji hoće da drže do stava ovdje, da čuju i drugu stranu. Ne mogu oni da odlučuju o nama, nego treba da odlučuju sa nama”, kaže Dodik.
BiH
Među dodatnih 400 vojnika EUFOR-a koji stižu u BiH neće biti Mađara

Dodatne tenzije izazvao je i događaj u Banjoj Luci, gdje su službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) napustili svoja radna mjesta nakon što su dobili instrukcije iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Ova situacija izazvala je zabrinutost u političkim i sigurnosnim krugovima u Sarajevu, s obzirom na to da se radi o potezu koji dovodi u pitanje autoritet državnih institucija na teritoriji ovog entiteta.
Paralelno s ovim dešavanjima, član Predsjedništva BiH Željko Komšić pozvao je ambasadora Mađarske Krisztiána Pósa na hitan sastanak. Tom prilikom saopćeno mu je da BiH neće odobriti ulazak mađarskih vojno-policijskih snaga u zemlju, te da će od misije EUFOR-Althea biti zatraženo izuzimanje mađarskog kontingenta.
Ova odluka uslijedila je nakon kontroverznih izjava zamjenika ministra vanjskih poslova i trgovine Mađarske Leventa Mađara, koji je prilikom posjete Banjoj Luci otvoreno podržao Milorada Dodika, nazivajući optužnice protiv njega “političkom hajkom” i sugerirajući da će Mađarska stati na stranu vlasti u Republici Srpskoj u slučaju eventualnih sukoba. Ove izjave izazvale su oštre reakcije u Sarajevu, gdje su ocijenjene kao direktno miješanje u unutrašnja pitanja BiH i podrivanje suvereniteta države.
Osim toga, mađarski zvaničnici u posljednje vrijeme učestalo kritikuju Zapad zbog njegovog odnosa prema Bosni i Hercegovini, tvrdeći da međunarodna zajednica tretira BiH kao “svoju pokrajinu” i da donosi odluke o regionu bez dovoljnog razumijevanja njegove historije.
S obzirom na novonastalu situaciju, povećanje misije EUFOR-a u BiH ocijenjeno je kao preventivna mjera s ciljem očuvanja stabilnosti i sigurnosti. Nove snage EUFOR-a očekuju se u Bosni i Hercegovini 12. ili 13. marta. Prema dosadašnjim informacijama, među njima će biti vojnici iz Rumunije, Bugarske i Slovenije.
EUFOR se nije zvanično oglašavao o političkim tenzijama u BiH, ali je poručeno da misija ostaje posvećena osiguranju stabilnog i sigurnog okruženja u skladu s mandatom dobijenim od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na ahiret preselio Badić (Muhameda) Smail
-
BiHprije 2 dana
Helikopteri EUFOR-a iznad Banje Luke, jedan od njih sletio u kasarnu Kozara
-
BiHprije 2 dana
Vukanović: Pomahnitali ludak gura nas u bratoubilački sukob, Ćulum se povlači
-
BiHprije 5 dana
Helez: Zabranio sam slijetanje mađarskog vojnog aviona u Sarajevo i Banju Luku
-
Cazinprije 2 dana
Nikšić: Otvaramo pogon vojne industrije u Cazinu. Odgovorit ćemo na državni udar, ko god misli da imamo rezerve – vara se
-
BiHprije 3 dana
Stevandić: “Helez pravi bosanski Hamas i to je rušenje BiH, spremni smo braniti institucije RS”