BiH

VIDEO Ko je snimao, a ko dijelio snimke nesretne žene koja se ubila?

Published

prije 6 mjeseci

8. Novembra 2023.

Bella

Sakupljanje klikova neophodnih za opstanak pojedinih sredstava masovne komunikacije labilne ličnosti veoma lako mogu da plate glavom

Samoubistvo 22-godišnjeg mladića iz Laktaša u oktobru prošle godine bilo je incijalna kapisla za pojedine izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim je propisano novo krivično djelo, neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka.

Godinu dana kasnije, još jedan slučaj suicida kojem je prethodilo ismijavanje nesretne žene na društvenim mrežama, nakon što ju je neko snimio kako vrši nuždu na ulici. Ko ne radi svoj posao? Ili, ko radi, ali pogrešno?

Zakonski propisi u RS su jasni – neovlašteno objavljivanje ili dijeljenje snimaka drugih ljudi je krivično djelo. Ako to dovede do smrtne posljedice zatvorska kazna je do 10 godina.

Krivični zakon Republike Srpske

“Ko objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, video-zapis, film ili fonogram ličnog karaktera, bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno bez pristanka lica koje je prikazano na portretu, fotografiji, video-zapisu ili filmu, ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka drugog lica čiji se pristanak po zakonu traži, a takvo objavljivanje ili prikazivanje je imalo ili moglo da ima štetne posljedice po lični život tog lica, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine”.

Ako neovlašteno objavljivanje ili dijeljenje snimaka dovede do smrtne posljedice, kazna je do 10 godina zatvora.

Svakim djelovanjem u javnom prostoru odričemo se dijela privatnosti. Advokat Dragana Stanković upozorava da treba postaviti strogu granicu između snimanja i objavljivanja snimaka drugih lica. Posebno ako nemaju zanačaj za širu društvenu zajedenicu.

“Treba razgraničiti akt snimanja i akt dijeljenja, te da se akt dijeljenja dovede u vezu sa konotacijom dijeljenja, odnosno razlogom dijeljenja. Snimanje, čak i kada je neovlašteno, treba proći test opšteg interesa”, kaže advokatica Stanković.

Javni interes nije postojao u slučajevima dijeljenja snimaka koji su doveli do samoubistava, u Banjaluci početkom novembra i u Laktašima godinu ranije. Ima li odgovornosti ljudi koji sebe nazivaju novinarima, a zapravo su tumorno tkivo profesije?

Milkica Milojević, novinarka s višedecenijskim iskustvom i kredibilitetom misli da ima.

“Mediji su prestali biti mediji. To više nije ni zabavi iz čuvenog tria – zabavi, informiši, edukuj… To je jedno obično smeđarenje i skupljanje klikova”, kaže Milojević.

Sakupljanje klikova

“Sakupljanje klikova neophodnih za opstanak pojedinih sredstava masovne komunikacije labilne ličnosti veoma lako mogu da plate glavom”, upozorava psiholog Aleksandar Milić.

To potvrđuje i primjer žene u Banjaluci koja je izvršila suicid, zbog nemogućnosti da se izbori sa ismijavanjima. Već njeno neprimjereno ponašanje na javnom mjestu, kaže on, morao je biti dovoljan alarm.

U obrazloženju iz Vlade RS je navedeno da je upravo tragična smrt mladića u Laktašima ukazala na potrebu pooštravanja kazni za neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka. No, godinu kasnije – ništa se nije promijenilo.

Povezane teme:Banja Luka Cazin samoubistvo

BiH

Milanović poručio iz Tuzle: Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka, moraju biti ravnopravni

Published

prije 8 sati

11. Maja 2024.

Bella

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini u okviru koje obilazi dva grada – Tuzlu i Brčko.

U suretu s medijima hrvatski predsjednik je govorio o nekoliko tema, a između ostalog je rekao da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH neće proći te da je status Hrvata u našoj zemlji pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske.

Inače, Milanović je svoju posjetu Bosni i Hercegovini započeo odlaskom u tuzlansko prigradsko naselje Husino, gdje je pložio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen-obilježja 115. brigade Hrvatskog vijeća odbrane Zrinski, a zatim se susreo s pripadnicima njegove 115. brigade.

Potom je krenuo put Gradske uprave Tuzle, gdje se sastao sa gradonačelnikom Zijadom Lugavićem, a boravak u gradu soli okončao je odlaskom u Franjevački samostan, gdje se susreo s gvardijanom fra Željkom Nikolićem.

Kako je kazao u susretu s medijima, hrvatske ratne brigade iz vremena agersije na Bosnu i Hercegovinu, a koje su se nalazile u Tuzli i Brčkom, su primjer dobre i razumne saradnje sa Armijom RBiH.

“Nije bilo idealno, bilo je teško, prostor je odbranjen, bilo se na rubu sukoba, ali do njega nije došlo. Razum i pamet određenih ljudi su pretegnuli na bolju stranu i toga se treba sjećati i obilježavati. Ovo je dobar dio naše zajedničke historije”, kazao je Milanović.

Na pitanje šta očekuje od HDZ-a i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je kazao da od HDZ-a ne očekuje ništa, dok Domovinski pokret mora usuglasiti da li će se baviti politikom ili ne. Kazao je da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabričke postavke.

“Nemam nikakva očekivanja, a da pri tome ne mislim na dobra ili loša. HDZ nije napravio ništa. Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka ili Bošnjaka, Srba i Hrvata. Moraju biti ravnopravni. Moraju imati pravo izbora svojih nacionalnih predstavnika i to je tako. To možda nije idealno, ali je tako. U tom pogledu HDZ nije napravio apsolutno ništa i neće napraviti. Tu ću stati jer sam u stranoj državi. Domovinski pokret ako ih želi pritegnuti – može. Ali, očito ne žele jer se ne žele baviti pravom državnom politikom i sistemom nacionalne sigurnosti, a odnosi sa BiH i status Hrvata su također pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske. Ovdje ne mislim na oružje i rat jer je ovo mirna zemlja i među nama je sve manje-više jasno”, rekao je Milanović.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nije prošao, a Milanović vjeruje da se to u konačnici i neće desiti.

“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona neće ni proći. To nisu stavovi HDZ-a BiH već svih Hrvata. U BiH ne znam nikoga ko ne bi bio za to. Takvi su stavovi i velike većine ljudi i Hrvatskoj, ali za to se neko treba zauzeti i nametnuti kao temu razgovora. Hrvatska je članica NATO-a i EU i to je prostor za pomoć drugima pa i BiH”, naglasio je Milanović.

Predsjednica Evropske komisije i kandidatkinja EPP-a za tu dužnost na sljedećim evropskim izborima Ursula von de Leyen izjavila je da je BiH na dobrom putu za ulazak u EU, ali da u tome Hrvatska može dobrim dijelom pomoći. Milanović je pak kazao da se ona ništa ne pita, naglasivši da ne vidi načina da ona i dalje bude predsjednica komisije na čijem se čelu nalazi.

klix

Nastavi čitati

BiH

Ratni zločinac Ratko Mladić tražio da ide na liječenje u Srbiju, zahtjev je odbijen

Published

prije 8 sati

11. Maja 2024.

Bella

Zahtjev da se osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić prebaci na dalje liječenje u Srbiju je odbijen.

Potvrdio je to za RTRS njegov sin Darko Mladić koji se sinoć vratio iz nizozemskog Haga.

Naveo je da ljekari smatraju da mu se stanje popravlja, kao i da oni smatraju da mogu dobro da ga oporave da bi se vratio u ćeliju.

“Јa nemam povjerenja u njihove doktore, ali na njihovu odluku nemamo pravo žalbe.

Nastavit ćemo da šaljemo ljekare i da reagujemo što je brže moguće na njegove promjene”, rekao je Darko Mladić.

Dodao je da je stanje nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske vrlo kritično i da je on veoma slab.

Tvrdi da su Mladiću otkazali bubrezi, “jer su ljekari u Hagu pogrešno tumačili njegove probleme, dali mu previše diuretika, nisu pratili balans tečnosti i oštetili su mu bubrege”.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je Ratka Mladića na kaznu doživotnoga zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i za ratne zločin koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci RS.

Nastavi čitati

BiH

Episkop zvorničko-tuzlanski traži od SPC-a da u BiH bude više mitropolija “da se ne pojavi bosanska pravoslavna crkva”

Published

prije 11 sati

11. Maja 2024.

Bella

Episkop zvorničko-tuzlanski Fotije izjavio je danas da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija, nego možda dvije-tri, čime bi bila spriječena mogućnost da se ovdje pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve.

Episkop Fotije rekao je da je ovih dana Svetom arhijerijskom Sinodu za Sveti Sabor, za komisiju za Ustav SPC, predat dokument da Eparhija zvorničko-tuzlanska dobije rang mitropolije, koji je imala do 1920. godine.

Vladika Fotije je ocijenio “da su sada stečeni uslovi da to bude korigovano, promijenjeno, te naglasio da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija”.

– Ako bi Eparhija zvorničko-tuzlanska dobila status mitropolije time bismo spriječili mogućnost da se ovde pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve, odvajanje od Beograda, od matice… – rekao je Fotije nakon liturgije u Hramu Svetog velikomučenika Dimitrija u Bosanskom Šamcu povodom eparhijske slave Živonosnog Istočnika.

On je napomenuo da “treba na vrijeme misliti i reagovati, što je učinjeno dopisom koji su poslali Svetom Sinodu”.

– Vidjećemo kakav će odgovor biti. U svakom slučaju ideja je u narodu ovde pozdravljena. Nadamo se pozitivnom odgovoru. Mi ne želimo nešto što nije bilo, ova eparhija je bila mitropolija. Mi samo to hoćemo da vratimo, zato se danas posebno ljudi raduju, a to je za mene najvažnije – da smo taj proces pokrenuli. Čekamo majski Sabor i da vidimo kakav će biti odgovor – rekao je, prenosi RTRS.