Connect with us

USK

Visoka korupcija u BiH cvjeta, ali samo u USK i Kantonu Sarajevo?

Na posljednje aktivnosti policije i pravosuđa, reagovao je čak i resu-l-ulema Islamske zajednice, Husein efendija Kavazović. Izrazio je sumnju u moguću političku pozadinu procesa, upitavši “jesu li samo Bošnjaci kriminalci ili se drugima gleda kroz prste”. Posljednje istraživanje Transparency Internationala, za proteklu 2022. godinu zaista ukazuje na činjenice da je izrazito mali broj optužnica za korupciju podignut u nekoliko kantona, mahom u Hercegovini, jednako kao i u Republici Srpskoj. Pravosuđe se ni prošle godine nije “proslavilo” u borbi s visokom korupcijom. Optužnice u ovim predmetima su na nivou “statističke greške”.

Nijedna optužnica za visoku korupciju nije potvrđena tokom cijele prošle godine, nigdje u Bosni i Hercegovini. No za pojedina tužilaštva korupcije nije bilo ni u nižim strukturama. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu podignuto je za cijelu godinu 12 optužnica, a potvrđeno samo sedam.

Tužilaštvo Livanjskog kantona podiglo je četiri optužnice, od čega su tri potvrđene. Zapadnohercegovački kanton ušao je u obračun s korupcijom kroz samo jednu optužnicu.

“Od 2005. kada je Dragan Čović izašao iz zatvora on je ovladao pravosuđem, tako da mi u zadnjih 15, 20 godina apsolutno se ne radi ništa po tom pitanju. Spomenuo bih tu prvenstveno glavnog tužitelja Zdenka Kovača koji je sasvim slučajno radio dva predmeta, jedan je privatizacija ERONET-a, koja je znate sami kako završila protiv Dragana Čovića. A druga je četiri feninga kupovina zemljišta, u oba slučaja Zdenko Kovač nije ništa napravio”, kaže Mario Ćosić, novinar portala Fokus.ba.

Podaci su porazni za Srednjobosanski kanton, ali i Bosansko-podrinjski u kojem nema niti jedne koruptivne optužnice. Sve su ovo podaci iscrpne analize Transparency Internationala. Korupcija u državi cvjeta, ali sudeći prema broju optužnica ne u svim njenim dijelovima.

“Što se tiče Hercegovine, samo ću reći da je posljednja zatvorska kazna za korupciju u HNK koji je jako veliki kanton, jako značajan, značajan broj i javnih preduzeća i privrednih aktivnosti, tendera, veliki broj prijava podnošen posljednjih godina, međutim koliko smo vidjeli kroz statistiku zadnja zatvorska kazna izrečena je 2019”, ističe Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH.

Visoka korupcija ne postoji ni u Republici Srpskoj, bar ako je suditi prema statističkim podacima. Prema podacima Transparency Internationala u cijelom entitetu Republika Srpska podignuta je 31 optižnica, i samo jedna optužnica za visoku korupciju, no ni ta jedna nije potvrđena.

“U Republici Srpskoj još uvijek niko nije procesuiran ko je na bilo koji način povezan s političkim strukturama. Često su se podnosile krivične prijave policijske ili su se procesuirali neki zvaničnici iz opozicionih redova, tamo gdje su načelnici, pa su ti načelnici poslije toga mijenjali stranke”, dodaje Traljić.

Je li onda na sceni i u dijelovima Federacije, posebno Kantonu Sarajevo, nakon hapšenja Ibrahima Hadžibajrića, Senaida Memića, Abdulaha Skake te presude bivšem premijeru Fadilu Novaliću, o političkom obračunu? Novinari BIRN-a, ne dovode u vezu hapšenja s promjenom vlasti, jer krivična prijava protiv Memića podnesena je prije čak osam godina.

“Mi smo istraživali izgradnju Malak Regency, objavili istraživanje da je dozvola koju je dala Opština kojom je upravljao Memić, dozvola mimo regulacionog plana, mimo naredbi Ministarstva za prostorno uređenje, da se izgradi hotel od devet spratova umjesto pet. Mi smo čak imali jednu odluku Tužilaštva, o nesprovođenju istrage zato što je postupajuća tužiteljica u tom predmetu rekla da ona ne može da nađe benefit finanijski i bilo koji od toga da se izgradi devet spratova, umjesto pet”, kaže Denis Džidić, novinar BIRN-a.

Činjenica jeste da kada je riječ o broju podignutih optužnica, bar u prošloj godini, Unsko-sanski i Kanton Sarajevo, prednjače. No, do sada je statistika pokazivala da se u visoko koruptivnoj zemlji borba protiv korupcije svodila na ukradenih “pet litara benzina”.

Video OVDJE.

Povezane teme:

USK

Brat ubijene Azre Spahić: Izašla je deset minuta ranije, da kaže momku: “Ne moraš me ti voziti kući. Kolegica će me odvesti”

Adnan Spahić, brat mlade doktorice Azre Spahić, koja je u petak, 26. maja, smrtno stradala u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u sarajevskom naselju Marindvor u Sarajevu oko 23:30 sati, za portal “Avaza” je izjavio da nikad nikome ne bi poželio ovakvu tragediju.
Spahić je bio uzor svojoj sestri, koja je od njega bila mlađa osam godina. Ona je željela postati ljekar, baš kao njen brat.

Stravične okolnosti

– Još smo u šoku, jednostavno zdrav razum ne može prihvatiti da se u tom trenutku toliko slučajnosti desilo, da je radila do devet navečer, da je izašla s kolegicama na kafu, došle su iz različitih gradova da se vide. To su bile njene kolegice, doktorice s fakulteta, i baš ona kaže da izađe deset minuta ranije, da kaže momku: “Ne moraš me ti voziti kući. Kolegica će me odvesti” i kolegica baš parkira auto u toj nekoj sporednoj ulici, gdje baš u tom trenutku, na tom mjestu, gdje je neko tamo proklizao pod djejstvom alkohola… Nevjerovatno, toliki splet okolnosti… Da je neko režirao, nema šanse da bi se sve desilo u tom trenutku… A tek trenuci tuge i bola, to ne može niko osjetiti ko nije doživio – izjavio je Spahić.

Dodao je da su se posljednji put okupili porodično sedam dana pred nesreću, kada su bili na jednoj svadbi u Bihaću. Kaže da je to bio prvi put da je momka povela, prvi susret s njenom porodicom.

– To joj je bio prvi momak. Nije je to zanimalo ranije, nije imala ni vremena. Prije godinu je rekla da nije upoznala stvorenje kakav je njen Nedim, tako divan. Planirali su zajednički život. Prvi put ga je dovela u Bihać, ja sam došao iz Njemačke, gdje živim sa suprugom i dvoje djece, i upoznao sam ga. Toliko se veselila i plesala, ti trenuci će mi zauvijek ostati u sjećanju – kazao je Spahić.

Istakao je da se Azra s momkom Nedimom posljednji put čula deset minuta pred tragediju.

– Rekla je: “Izašla sam, evo idem kući i bilo mi je predivno. Malo sam se opustila nakon posla, nakon 100 pacijenata pregledanih u domu zdravlja do devet navečer.” Uživala je stvarno, nikad u životu nije bila sretnija, svi snovi su joj se polako ostvarivali. Radila je na fakultetu, a, pored toga, svirala je klavir, crtala, nevjerovatno vedra je bila, i to svi kažu. Ovih dana su to potvrdile i radne kolege koje su dolazile. Jednostavno, njena pozitivna energija vladala je gdje god se pojavi i takva je odmalena bila, skromna, pozitivna i vesela. Jednostavno, još ne možemo to pojmiti – kazao je Adnan.

Period odrastanja

Između njih je razlika bila osam godina, stoga su se u mnogo stvari mimoišli u životu.

– Ja sam krenuo u školu, ona se tek rodila. Ja sam u srednju školu krenuo kad je ona u osnovnu. Ja sam u Sarajevo otišao da studiram kad je ona bila četvrti osnovne. Tako da smo uvijek bili u nekom raskoraku. Kad sam ja otišao u Njemačku, ona je otišla u Sarajevo – prepričava nam.

Kad se desila tragedija, Adnan je bio kod prijatelja sa svojom suprugom u Minhenu.

– Oko dva sata poslije ponoći moja supruga je vidjela propušten poziv od Azrinog momka na telefonu… Ja sam obavijestio svoje najbliže, a suprugini roditelji su odmah krenuli iz Konjica u Bihać, u tri ujutro… Mi smo sjeli u auto i krenuli bez ičega, bez pasoša. Savjetovano nam je da krenemo kad svane. Vozio sam sat i po, nisam mogao više izdržati, morao sam nazvati majku, stao sam pored puta i nazvao sam je. Nisam mogao izustiti ni riječ. Pitala me: “Šta je bilo”, rekao sam: “Azru je udario auto”, ona je upitala: “Samo mi reci da je živa.” “Ne mogu, nažalost”, rekao sam joj – ispričao je Spahić.

Istakao je da su njegovi roditelji trenutno kući u Bihaću te da je i on s njima. Ostatak teksta pročitajte ovdje.

Nastavi čitati

USK

U Unsko-sanskom kantonu formiran tim za krizne situacije u školama

Važnost ovakvih inicijativa i aktivnosti, te općenito usmjerenosti na preventivno djelovanje i rad u školama istakao je i predstavnik Vijeća roditelja učenika u Osnovnoj školi “Harmani 2” u Bihaću Alen Dervišević

Predstavnici Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona (USK) zbog posljednjih zabrinjavajućih događaja, naročito nedavnog nestanka učenika Medicinske škole u Bihaću, formirali su tim za krizne situacije u samim školama. Ove okolnosti, uz određenu refleksiju dešavanja iz regiona, uslovile su i sastanke predstavnika Ministarstva, stručnih školskih službi, te vijeća roditelja učenika u ovom kantonu.

-Pokušali smo odmah u početku adekvatno djelovati, te donijeli čitav niz prijedloga i zaključaka. Angažirali smo tim stručnjaka za rad sa djecom i mladima, odnosno za krizne situacije u školama. Nakon ovog događaja koji je prije nekoliko dana potresao jednu bihaćku školu, ali i cijeli kanton, odlučili smo organizirati ponovni sastanak u gradu Bihaću kako bismo još jednom razgovarali o najefikasnijim zajedničkim postupcima i mjerama, saradnji i posebno prevenciji – izjavio je ministar obrazovanja USK-a Edvin Alijanović.

O radu samog tima za krizne situacije u školama govorila je jedna od članica Vildana Aziraj-Smajić, specijalista kliničke psihologije.

-Škole će na raspolaganju imati tim koji će moći angažirati u svim kriznim događajima. Nažalost, u posljednje vrijeme smo imali nekoliko takvih situacija, te smo intervenirali sa psihološkim kriznim intervencijama. Tako smo već od ponedjeljka radili sa profesorima, roditeljima i učenicima pogođenog razreda u Medicinskoj školi u Bihaću. Prethodno smo takvu intervenciju imali 2016. godine u Osnovnoj školi Gornje Prekounje – Ripač – rekla je doktorica Smajić.

Važnost ovakvih inicijativa i aktivnosti, te općenito usmjerenosti na preventivno djelovanje i rad u školama istakao je i predstavnik Vijeća roditelja učenika u Osnovnoj školi “Harmani 2” u Bihaću Alen Dervišević.

-Zabrinuti smo i čini mi se da smo tek sada svjesni važnosti preventivnog djelovanja u školama, edukacije profesora i nastavnika, rada sa djecom i maksimalnog posvećivanja upravo njima – naveo je Dervišević.

Na sastanku su apostrofirani određeni problemi u međusobnoj komunikaciji i potreba da se oni hitno prevaziđu, zatim preopterećenost školskih pedagoga, odnosno poražavajuće mali broj psihologa u ovdašnjim školama.

Predstavnici Kantonalnog ministarstva obrazovanja naredni sastanak organizirat će u Bosanskoj Krupi, nakon kojeg će vjerovatno uslijediti slične aktivnosti i u ostalim općinama i gradovima USK.

Nastavi čitati

USK

Bišćanka Amra Šabić-El-Rayess o presudi Stanišiću i Simatoviću: Nama koji smo preživjeli genocid nije bila potrebna još jedna potvrda

Ugledna profesorica sa Columbia Univerziteta Amra Šabić-El-Rayess iz BiH (Bihać), komentarisala je konačnu presudu u predmetu Jovice Stanišića i Franka Simatovića koji su proglašeni krivim za ratne zločine u BiH, te odgovornim za sudjelovanje u UZP kao i za ubistvo počinjeno u na jednom lokalitetu u Hrvatskoj u junu 1992, te osuđeni na po 15 godina zatvora.

“Nama koji smo preživjeli Bosanski Genocid nije bilo potrebno da budemo svjedoci još jedne sudske presude niti međunarodne potvrde da je na Bosnu i Hercegovinu izvršena agresija”, ističe ugledna profesorica i dodaje:

“I da su organizovani i počinjeni ratni zločini i genocidna ubijanja od strane Srbije, ali je današnja presuda protiv dva ratna zločinca, člana srbijanske vlasti, i Miloševićeva (Slobodana Miloševića, op.a) pajdaša – Stanišića i Simatovića – potrebna za one koji nisu prošli pakao kroz koji mi jesmo”, istakla je Šabić.

Srbija je, dodaje dalje, izvršila agresiju u Bosnu i Hercegovini i kroz institucije Srbije organizovala i izvršila masovna ubijanja u BiH s ciljem potpunog uništenja nesrpskog naroda.

“To je definicija genocida. Perom i pravdom idemo dalje”, zaključila je Amra Šabić-El-Rayess.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕