Svijet / Zanimljivosti
Znate li priču o majoru Omeru Mehiću čije ime je nosio Nikola Kojo? Jedna je od najmračnijih u historiji Srbije

U organizaciji Lokalnog fronta na jučerašnjem protestu protiv nasilja, građani Srbije nosili su na prsima kartone s imenima žrtava sistema za čiju smrt do danas niko nije odgovorao.
Glumac Nikola Kojo nosio je ime majora Omera Mehića, čovjeka koji je komandovao helikopterom Vojske Srbije Mi-17 koji se 2015. srušio u Surčinu, a pomenuti pad otvorio je brojna pitanja koja su do danas ostala bez odgovora.
U stravičnom padu letjelice poginuli su, pored majora Mehića, kapetan Milovan Đukarić, mehaničari zastavnici Nebojša Drajić i Ivan Miladinović, doktor novopazarske bolnice Dževad Ljajić i njegov kolega anestetičar Miroslav Veselinović, kao i petodnevna beba iz novopazarske porodice Ademović, a koja je trebalo da bude prevezena na liječenje u Beograd.
13. marta 2015. godine posada je poletjela jer je trebalo da se petodnevna beba preveze u bolnicu u Beogradu, pošto je bila u kritičnom stanju. Loši vremenski uslovi doveli su do odluke da se beba preveze vojnim helikopterom do aerodroma bolnice u Beogradu.
Tadašnji ministar zdravlja Zlatibor Lončar inicirao je akciju, dok je za vojni dio iste bio zadužen Bratislav Gašić, tada ministar odbrane, sada policije.
Kobnog dana, helikopter je iz Beograda poletio u 19.30 sati, da bi nakon nešto više od pola sata, sa bebom, poletio nazad za Beograd.
Vojni helikopter je stigao u Beograd oko 22 sata, kružio je neko vrijeme oko aerodroma Nikola Tesla, u pokušaju da sleti. Kako se navodilo u saopštenju Ministarstva odbrane, kontrolni toranj je sa letjelicom izgubio kontakt u 22.31 sati. Bili su upaljeni reflektori na stadionima Zvezde i Partizana, kako bi se helikopter orijentisao, međutim, letjelica se ipak srušila.
Nakon što se helikopter izgubio sa radara nešto poslije 23 sata, krenula je potraga za posadom. Dva sata poslije ponoći helikopter je pronađen i saopšteno je da niko od posade nije preživio pad.
Ubrzo je pokrenuta istraga nesreće. Javnost je čekala odgovor na pitanje ko je kriv, kao i zašto je odlučeno da helikopter sleti na beogradski civilni aerodrom, a ne na vojni u Batajnici ili heliodrom kod Vojnomedicinske akademije na Banjici. Pitanje je bilo i ko je odlučio da se leti za Beograd, a ne za Kragujevac, Niš ili Kraljevo, pogotovo uzimajući u obzir činjenicu da su bili loši vremenski uslovi.
Ta pitanje do danas su ostala bez odgovora, piše Nova.rs.
Vojni izveštaji zaključili su da su uslovi leta bili ispod propisanog meteorološkog minimuma za oblačnost i vidljivost, kao i da je pilot Omer Mehić insistirao da sleti na Banjicu (VMA), a potom i u Batajnicu, a ne u Surčinu, gdje su pali.
Insajder je ranije pisao da je samo 20 minuta prije sletanja Mehiću rečeno da je prihvat bebe organizovan na aerodromu „Nikola Tesla“. Ova promjena odluke gdje će se sletjeti i dan danas otvara brojne sumnje, ali i pitanje da li zapravo slučaj spasavanja bebe htio da se iskoristi u političke svrhe.
Ipak, ono što je izazvalo posebno ogorčenje u javnosti jeste zaključak u izvještaju u kome je navodi da je kod Mehića pronađeno 0,68 promila alkohola u krvi. Takođe, navodilo se i da je alkohol pronađen i kod jednog letača-tehničara, te da prije ulaska u helikopter navodno nije bio urađen alko-test, iako je to predviđeno prije svakog leta.
U režimskim medijima tada je krenula i rafalna paljba po majoru Mehiću, koga su optuživali da je kriv za pad.
Ne treba zanemariti činjenicu i da je u izvještaju navedeno da su postojali određeni propusti u organizaciji akcije i lancu komandovanja. Ipak, navedeno je i da oni nisu prouzrokovali pad helikoptera.
I pored propusta u lancu komandovanja, niko od visokih funkcionera u zdravstvu i vojsci nije snosio posljedice. Dok je javnost čekala smjenu Gašića i Lončara, predsjednik Aleksandar Vučić, tada premijer, izjavio je da je uz njih.
“Vidim hajku protiv Gašića i Lončara, koji su htjeli da spase jedno dijete. Ja preuzimam odgovornost. Da su me pitali, a nisu, ja bih rekao – spasite dijete. Gašića i Lončara neću da dam”, rekao je Vučić tada.
Sa druge strane, Više javno tužilaštvo u Beogradu je stavilo tačku na cijeli slučaj da niko nije kriv za nesreću i da istraga neće biti pokrenuta. Sedmoro mrtvih, a niko odgovoran.
U sjenci tragedije ostalo je i to da su pojedini portali i novine objavili vijest da je akcija uspješno završena, a potom je obrisali.
Najprije je jedna novinska agencija prenijela vijest da je beba stigla u Beograd, gdje ju je preuzela ekipa Instituta za majku i dijete, nakon čega je došlo do ispravke. Ubrzo su i preostali portali prenijeli istu vijest. Sa druge strane, pojedini dnevni listovi su u izdanjima za 14. mart, takođe, objavile vijest o uspješnoj akciji.

Svijet / Zanimljivosti
Šta se dešava: Njemačka uvodi kontrole na granicama sa dvije zemlje

Njemačka ministrica unuttašnjih poslova Nancy Faeser najavila je uvođenje pograničnih kontrola i na granici prema Poljskoj i Češkoj, prenose danas, 23. septembra, njemački mediji.
“Mislim da sada moramo biti pragmatični i uvesti stacionarne pogranične kontrole i na granicama prema Poljskoj i Češkoj“, rekla je njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) u razgovoru za dnevnik “Welt am Sonntag”.
Ona je rekla kako već sada postoje dubinske kontrole u pograničnim područjima koje će se nadopunjavati stacionarnim kontrolama na samoj granici. Faeser je istovremeno rekla kako se ne smije očekivati da će uvođenje stalnih kontrola granica prema Poljskoj i Češkoj riješiti problem ilegalnih migracija.
“Ovo je samo jedan od instrumenata koji bi trebali pridonijeti smanjenju broja izbjeglica koje dolaze u Njemačku”, rekla je njemačka ministrica unutrašnjih poslova.
Faeser je mjesecima odbijala zahtjev opozicije i saveznih pokrajina na istoku Njemačke koje se nalaze na udaru sve snažnijeg vala izbjeglica koje u posljednje vrijeme pojačano dolaze preko Češke i prije svega Poljske. Ovakve kontrole još od 2015. postoje i na njemačko-austrijskim graničnim prijelazima.
Najavu Faeser da ipak uvede kontrole prema Poljskoj i Češkoj pozdravili su sindikati policajaca kao i demokršćanska opozicija.
Kako javlja javni servis ARD, u posljednje vrijeme tzv. Balkanska ruta do Njemačke vodi pojačano preko Mađarske i dalje Slovačke, Češke ili Poljske. Kao razlozi za promjenu rute se navodi pojačana kontrola na granici Hrvatske prema BiH kao i strožiji režim registracije izbjeglica u Austriji.
Faeser je rekla kako je jedan od razloga povećanja broja izbjeglica i činjenica da sporazum između Europske unije i Turske o sprječavanju odlaska izbjeglica prema EU “trenutno ne funkcionira dobro”.
Borba za smanjenje broja izbjeglica glavna je društveno-politička tema posljednjih dana u Njemačkoj, a vlada je signalizirala opoziciji kako teži nadstranačkom rješenju ovog pitanja.
U prvih osam mjeseci ove godine u Njemačku je stiglo preko 200.000 izbjeglica što je više nego cijele prošle godine, a vlasti strahuju kako bi brojke mogle dosegnuti razmjere iz kriznih godina 2015. i 2016. kada je u Njemačku stiglo preko milion izbjeglica mahom iz Sirije.
Gradovi i općine već mjesecima šalju apele na saveznu vladu da zaustavi priljev izbjeglica zbog popunjenosti prihvatnih kapaciteta i probijanja financijskih okvira.
Radiosarajevo.ba
Svijet / Zanimljivosti
Njemačka: Migranti tvrde da su im krijumčari u BiH uzeli dokumente i naplatili nekoliko hiljada eura

Njemačka policija je nedavno otkrila još jednu grupu migranata koja se sastoji od četiri odrasle osobe i petoro maloljetnika. Svi članovi ove grupe su turskog i tadžikistanskog porijekla.
Oni su potvrdili da su stigli u Njemačku putem automobila koji su došli iz Bosne i Hercegovine, pišu Nezavisne.
Slično kao i prethodna grupa migranata koja je nedavno otkrivena, i ova grupa je izjavila da su im krijumčari, još dok su bili u Bosni i Hercegovini, uzeli dokumente i naplatili nekoliko hiljada eura za put do Njemačke. Grupa migranata je pronađena dok su čekali saradnike krijumčara koji su trebali organizirati njihov dalji put prema Njemačkoj.
Svijet / Zanimljivosti
Austrija od iduće godine uvodi jednodnevnu vinjetu, pogodnosti za brojnu dijasporu

Oni koji u Austriju putuju automobilom, motociklom ili kamperom moći će od iduće godine kupiti jednodnevnu vinjetu žele li se služiti autocestama te zemlje.
Cijena jednodnevne vinjete za austrijske autoceste iznosit će 8,60 eura. Odlučila je to austrijska vlada na redovnoj sjednici. Ova pogodnost bit će uvedena 2024. godine.
Ovim potezom, kako je najavljeno, Vlada želi izaći u susret brojnim jednodnevnim gostima iz austrijskog susjedstva, Nijemcima, Italijanima, Slovencima, Mađarima, Slovacima, Česima i drugima koji često nakratko dolaze svojim ličnim automobilima. Ova vijest zasigurno će olakšati putovanje i brojnoj dijaspori koja prolazi kroz ovu zemlju, piše Klix.
Naime, u Austriji je donesen amandman na Savezni zakon o cestarinama. Time se u velikoj mjeri provodi amandman na Direktivu o infrastrukturnim troškovima EU-a. Dio toga je i opšte pravilo o tome kako bi se trebale odrediti cijene različitih varijanti cestarine.
-
BiHprije 1 dan
Dodik iz Beograda odgovara Komšiću: ‘Ne želi Srbija rasparčati BiH, nego ja’
-
BiHprije 3 dana
Stevandić prijeti: “Bilo kakva mogućnost pritvora ili atak na sigurnost predsjednika RS, put je za naše otcjepljenje”
-
Smrtovniceprije 1 dan
Na Ahiret preselio Hadžipašić (Emin) Hamdija – Vrlja
-
Cazinprije 2 dana
Cazin u protekla 24 sata: Na benzinskoj pumpi ukraden auto; U školi se potukle četiri učenice
-
Smrtovniceprije 1 dan
Na Ahiret preselio Beganović (Mehe) Zuhdija
-
BiHprije 6 dana
Čovićevi mediji nazvali Bećirovića smradom: “Velika sramota na Vlašiću, bošnjački nacionalisti podigli veliku zastavu tzv. Republike BiH”
-
BiHprije 6 dana
Dodik traži “krivce” koji su izdali pasoš Schmidtu: ‘O tome se vodi istraga u Njemačkoj’
-
Covid-19prije 4 dana
Val zaraze je neuobičajeno rano: Maske se vratile na ulice njemačkog grada