Međunarodna zajednica je devedesetih imala krivi pristup jer je bila usredotočena na održavanje Jugoslavije umjesto na sprječavanje rata, rekao je Peter Galbraith, bivši američki ambasador u Hrvatskoj.

“Prije tridesetak godina raspad države jednostavno nije bio prihvaćen pa kad su Hrvatska i Slovenija proglasile svoju nezavisnost bilo je puno protivljenja”, no ono je oslabilo raspadom Sovjetskog Saveza, rekao je Galbraith novinarima uoči konferencije u povodu 30. godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske u Zagrebu, prenosi Večernji list.

“Mislim da je međunarodna zajednica, uključujući SAD, tada imala krivi pristup jer problem nisu bili raspad Jugoslavije niti nezavisnost Hrvatske i Slovenije, problem je bio rat”, dodao je ambasador SAD-a u Hrvatskoj od 1993. do 1998. godine. “Problem je bio rat, a umjesto na očuvanje Jugoslavije trebali smo se koncentrirati na sprječavanje rata, koji je bio velika tragedija.”

Galbraith je na skupu kazao kako su devedesete bile niz događaja koje su dovele do rezultata koji je “lako mogao biti potpuno drugačiji”, no da je zadovoljan što je Hrvatska danas kao mirna demokratska država, članica NATO-a i Europske unije, diplomatski postala “vrlo dosadna država”.

“Danas kad me drugi pitaju o Hrvatskoj me pitaju samo što posjetiti i u koje restorane ići”, rekao je Amerikanac na panelu.

Galbraith je rekao kako hrvatsko-američki odnosi danas nisu kakvi su bili devedesetih, kad je SAD bio na vrhuncu svoje geopolitičke moći, za koju je bilo neizbježno da oslabi, iako je to ubrzano pogreškama bivših predsjednika Georga W. Busha, poput američke invazije, te postupcima Donalda Trumpa.

“Hrvatska je dio Europske unije i NATO-a i nema kriza. Amerika je bila tu jer je bilo rata”, rekao je.

Galbraith je kazao kako je u SAD-u prije 1993. i slanja ambasadora postojao osjećaj da je situacija u Jugoslaviji “bezizlazna” te da je bilo puno onih koji nisu vidjeli razliku između onoga što su u BiH činile Srbija i Hrvatska, što je kasnije promijenjeno angažmanom hrvatskih vlasti.

Za bivšeg predsjednika Franju Tuđmana i tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška rekao je da mu se čini da su imali “drugačije poglede od potpunog prihvaćanja teritorijalnog integriteta BiH”, no da su u ključnom trenutku, birajući između nastavke podrške bosanskim Hrvatima u sukobu s muslimanima i partnerstva s SAD-om u reintegraciji okupiranih područja, izabrali ono drugo.

“Nakon te odluke se SAD snažnije angažirao”, što je dovelo do Washingtonskog sporazuma i mirne reintegracije istoka Hrvatske.

Komentirajući optužnice koje je Srbija najavila protiv hrvatskih pilota, Galbraith je rekao kako je proces koji je na području bivše Jugoslavije vodio Međunarodni kazneni sud u Haagu (ICTY) bio iznimno važan, jako dobar i pravedan te da nema onih koji su izbjegli pravdi.

“Stoga mi nije jasno kako Srbija misli da ima jurisdikciju” da procesuira te događaje koji se nisu ni dogodili na njenom teritoriju, dodao je.