Connect with us

BiH

Kako je pelet postao ekonomski neisplativ? ‘Vidim u magacinu 50 tona, ne prodaje se, čeka se još veće poskupljenje!’

Published

on

Iz Kantonalne vlade stava su da cijene diktira evropsko tržište i želja pojedinaca za većom zaradom. Da bi to spriječili, tržišna inspekcija Ministarstva privrede izvršila je kontrole preduzeća koje proizvode pelet i utvrdila da pojedini formiraju veleprodajne cijene bez uređenih kalkulacija

Cijene energenata za proizvodnju toplotne energije posljednjih su dana dosegle rekordne vrijednosti i na području Srednjobosanskog kantona. Povećana potražnja na svjetskom tržištu dovela je do povećanja izvoza i cijena, a time i nestašice sirovine na području kantona.

Dok je do ogrjevnog drveta sve teže doći, cijene peleta su u odnosu na prošlogodišnje drastično veće. Tako je jedan od ekoloških najprihvatljivijih energenata postao gotovo ekonomski neisplativ. S ciljem stabilizacije tržišta Vlada SBK-a usvojila je set mjera, među kojima i najavu pojačanog inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta.

Dok je prosječna cijena peleta, prema podacima Kantonalnog ministarstva privrede, prethodnih godina iznosila oko 280 maraka, ovih dana doseže iznos od oko 600, s tendencijom stalnog rasta, ali i prijetnjom nestašice na tržištu. Građani se sve teže nose s enormnim poskupljenjima. Priču donosi Federalna televizija.

– Prije sedam dana tonu sam platio 550 KM. Kad sam ušao u magacin, trgovkinja mi je prvo rekla da ga nema. A onda sam vidio da je u magacinu 50 tona. Ne prodaje se nego se čeka još veće poskupljenje. Imam 400 maraka penzije, za šta da kupim, šta ću jesti? – priča Alija Švraka.

Iz jedne od srednjobosanskih firmi za proizvodnju peleta u pismenom odgovoru su naveli da su uzrok poskupljenja, između ostalog, veće cijene repromaterijala i troškova rada, uz ograničenu proizvodnju usljed nedostatka sirovine.

Naime, šumsko-privredna društva, kako tvrde, ne mogu ispoštovati gotovo ni polovinu od ugovorenih količina. S druge strane, iz preduzeća koje upravlja srednjobosanskim šumama, kao glavnim snabdjevačem sirovinom, kažu da, iako s ograničenim planovima proizvodnje i povećanom potražnjom, zbog koje nisu u mogućnosti da podmire sve potrebe, nisu drastično mijenjanli cijene ogrjevnog drveta, koje iznose oko 80 KM po metru kubnom.

Smatraju da realnog opravdanja za toliko poskupljenje peleta nema.

– Povećali smo cijenu u prosjeku za tri do četiri posto, a naši su troškovi porasli, s obzirom na cijenu energenata, ostalih materijala, goriva koje se koristi u našem procesu proizvodnje. Smatramo da toliko povećanje nije opravdano – navodi Suzana Pajić, izvršni direktor za ekonomske, finansijske i komercijalne poslove ŠPD Srednjobosanske šume.

Iz Kantonalne vlade stava su da cijene diktira evropsko tržište i želja pojedinaca za većom zaradom. Da bi to spriječili, tržišna inspekcija Ministarstva privrede izvršila je kontrole preduzeća koje proizvode pelet i utvrdila da pojedini formiraju veleprodajne cijene bez uređenih kalkulacija.

– Došli smo do toga da je cijena po toni peleta u odnosu na prošlu godinu povećana preko 100%. Našli smo da realnog opravdanja za to nema. Naša tržišna inspekcija pojačano prati sve ono što je vezano za formiranje cijena peleta na području kantona – ističe Nisvet Hrnjić, ministar privrede SBK-a (SDA).

S ciljem zaustavljanja divljanja cijena, pored najavljenih pojačanih inspekcijskih kontrola, Vlada je, između ostalog, zaključkom dala podršku inicijativi Vlade Federacije da za normalizaciju tržišta i zadovoljenja potreba domaćih potrošača, barem privremeno zaustavi izvoz.

 

Video prilog FTV pogledajte ovdje.

BiH

VIDEO Znate li ko je Dražen Erdemović: Hrvat iz Tuzle koji je 1996. priznao da je streljao Bošnjake u Srebrenici

Published

on

By

Dražen Erdemović, bosanski Hrvat iz Tuzle, bio je jedan od egzekutora u genocidu u Srebrenici 1995. godine. Na današnji dan 1996. godine je pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu priznao da je učestvovao u masovnim pogubljenjima Bošnjaka Srebrenici. To je bilo prvo priznanje krivice pred Haškim tribunalom.

Erdemović je priznao da je 16. jula 1995. godine, zajedno sa sedam pripadnika Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovao u strijeljanju između 1.000 i 1.200 bošnjačkih zarobljenika na Ekonomiji Branjevo kod Zvornika. Zarobljenici su dovezeni iz Srebrenice u dvadesetak autobusa.

Strijeljanje je, prema njegovim riječima, trajalo od 10 ujutro do 15:30 poslijepodne.

Kao pripadnik VRS-a, Erdemović je bio jedan od ključnih svjedoka koji su doprinijeli osudi Mladića pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Prema njegovom svjedočenju, zarobljenici, muškarci između 15 i 60 godina, sa svezanim rukama i povezima preko očiju, izvođeni su iz autobusa u grupama po deset, postrojavani na polju i strijeljani s leđa. Ovo masovno pogubljenje, prema naredbi oficira VRS-a Brane Gojkovića, trajalo je do popodne, kada ih je zamijenila druga jedinica.

Kada su mislili da je posao završen, drugi oficir je naredio da u selu Pilica ima još 500 zarobljenika za pogubljenje. Međutim, pripadnici Desetog diverzantskog odreda su odbili izvršiti tu naredbu. Umjesto toga, čuli su eksplozije i pucnjavu iz Doma kulture u Pilicama, gdje su drugi pripadnici VRS-a pogubili zarobljenike.

Erdemović je 1996. godine uhapšen u Srbiji nakon što je američkoj novinarki otkrio svoju ulogu u zločinu. Bio je prvi optuženik koji je priznao krivicu u Haagu. Također, bio je svjedok optužbe na suđenju Mladiću, koje je završeno presudom za deset od jedanaest tačaka optužnice, uključujući genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistva, teror i nezakonite napade na civile.

Erdemović je osuđen na deset godina zatvora, a nakon žalbe kazna mu je smanjena na pet godina. Njegovi saborci su osuđeni na veće kazne u Haagu, Sarajevu i Beogradu: Franc Kos na 35 godina, Vladimir Golijan na 15, a Brano Gojković i Marko Boškić na deset godina. Erdemović je odslužio svoju kaznu prije 17 godina i danas živi u jednoj evropskoj zemlji pod zaštitnim mjerama promijenjenog identiteta, piše Klix.

“Žao mi je zbog svih žrtava, nismo imali izbora”, izjavio je Erdemović pred Haškim sudom. Njegovo priznanje i svjedočenje doprinijeli su sastavljanju optužnica i utvrđivanju krivnje glavnih organizatora i nalogodavaca zločina.

Prema izvještajima, preko 50 svjedoka pokajnika za ratne zločine u BiH, uključujući Erdemovića, svjedočilo je pred sudovima, od čega njih 17 pred Haškim sudom. Njihova saradnja bila je ključna za osudu glavnih organizatora zločina.

Erdemović se izvinio za zločine u kojima je učestvovao, izražavajući žaljenje za sve žrtve, bez obzira na njihovu nacionalnost.

Nastavi čitati

BiH

Tragična vijest: Preminula Amina Zjakić nakon borbe sa teškom bolesti

Published

on

By

Dvadesetogodišnja Amina Zjakić iz Bugojna, izgubila bitku sa teškom bolešću.

Amina, hrabra i borbenа, krenula je na put ka Istanbulu, zahvaljujući humanitarnoj organizaciji Pomozi.ba i velikodušnosti građana Bosne i Hercegovine, kako bi tamo prošla liječenje.

Nažalost, uprkos svim naporima ljekara i podršci zajednice, Amina je preminula.

Njenoj majci, bratu blizancu, sestri, nani, dedi i ostalim članovima porodice upućujemo iskreno saučešće u ovim teškim trenucima.

Radiosarajevo.ba

Nastavi čitati

BiH

Nikšić o odluci US: Neki misle da je bolje da ostane besperspektivna šikara koja će se zvati državna

Published

on

By

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Nermin Nikšić komentarisao je odluku Ustavnog suda BiH kojom je van snage stavljena odluka Vlade FBiH o prenamjeni šumskog zemljišta.
Istakao je da je Vlada FBiH posljednja koja smije i pomisliti da ne poštuje odluke sudova.”Dakle, mi ćemo sa svoje strane nesporno poštivati odluku o privremenoj mjeri u iščekivanju konačne odluke. Zbog prirode osporene odluke logična je privremena mjera da do donošenje konačne odluke ne nastane neka nesrazmjerna šteta za investirore. Zašto za investitore, pa jednostavno zato što za lokalnu zajednicu šteta nastaje ako ne bude investicije. Da budem potpuno jasan Vlada svojom odlukom nije mijenala titulara zemljišta, ostaje državno, ali smo u skladu sa proklamovanim stavom, Pravobranilaštva dopustili mogućnost privremenog korištenja do isteka ugovora o koncesiji”, kaže Nikšić.

Dodaje da je nakon okončanja ugovora investitor dužan da zemljište vrati u prvobitno stanje.

“Naravno da bi glupo bilo u šikaru, logičnije bi bilo zasaditi drveće. Na kraju bez dileme poštovat ćemo svaku odluku Ustavnog suda uz iskrenu nadu da će imati sluha za potrebe jedne lokalne zajednice koja je nakon odluke o davanju na privremeno korištenje zemljišta krenula putem razvoja, te od mjesta bez ikakve perspektive iz kojeg su stanovnici odlazili s kartom u jednom smjeru postala mjesto poželjno za život”, istakao je.

Kaže da, naravno, može i drugačije da “zbog naših prepucavanja, sujeta, lažne brige za državu ubijemo svaku nadu tih ljudi i poručimo investitorima da bježe od nas i naših budalaština”.

“A možda smo zaista mi u Vladi u krivu, kada smo mislili da činimo dobro Varešu i njegovim stanovnicima. Neki očito misle da je bolje da ostane besperspektivna šikara koja će se zvati državna, nego perspektivna investicija na zemljištu koje je također državno”, zaključuje Nikšić.

Nastavi čitati

Najčitanije