Connect with us

Cazin

Cazinjanin Mensur Dimnjačar ima 11 stentova, a živi na ‘milijun frontova‘, čak ima i svoju samoljepljivu sličicu u narodnjačkom albumu

Published

on

Imaš li ti Mensura Dimnjačara?

– Ček, ček, ne znam, moram provjerit, a meni fali Fazlija Ahmet Bajrić i Endži Mavrić, imaš li to?

Valjda bi tako nekako trebali izgledati razgovori među skupljačima samoljepljivih sličica folk zvijezda na području regije, ali i šire, koje su se u Srbiji upravo našle u prodaji, a valjda bi se uskoro trebale rasprostraniti i duž cijele bivše “Juge”.

image

PRIVATNI ALBUM

 Mensur Dimnjačar/Mensur Dimnjačar

Do ovakve ideje došli su u srbijanskoj “Sezam produkciji”, gdje su i realizirali album pod nazivom “Estradne zvezde na planeti Sezam”. Ako vam folk ili narodna glazba baš i nisu prvi izbor, nema šanse da znate za 99 posto glazbenih veličina ovog žanra, udruženih u tim “slijama”, s iznimkom Halida Bešlića ili Miroslava Ilića, a istinabog, htjeli-ne htjeli, čuli ste i za Acu LukasaAnu Bekutu i Dragana Kojića-Kebu. Ovi ostali – nula bodova.

image

Kad je bio u mlađim danima, pobjeđivao
je i u borilačkim sportovima

 Mensur Dimnjačar/Mensur Dimnjačar

U albumu su predstavljeni svi koji su na ovaj ili onaj način zadužili ovaj glazbeni smjer s područja Srbije, Makedonije, BiH, ali ima i onih koji, premda nose prezimena s ovih prostora, spadaju pod Austriju, Njemačku, Švicarsku, Crnu Goru.

Hrvatska – najslabija folk karika

Hrvatska i Slovenija definitivno su najslabije karike ovog albuma. Zauzimaju, i to udruženim snagama, tek jednu stranicu ovog albuma, koji je, usput budi rečeno, postao i predmet poruge po društvenim mrežama. Zanimalo nas je stoga kojih se to pet-šest najuspješnijih folk veličina s hrvatskom adresom “uguralo” u ovaj neobičan projekt.

image

Evo i sličice iz albuma

 

 Mensur Dimnjačar/Mensur Dimnjačar

Za sličice kojih ovdašnjih folkera bi se zainteresirana publika mogla uskoro “peljati”?

Dakle, tu su Silvio Radelić, najpoznatiji po pjesmama “Druže stari” i “Gori grad”, svoje mjesto pronašao je i Sejo Kalač, u posljednje vrijeme ipak poznatiji po raznim ekscesima i po tome što “voli popit”, a manje po pjesmama. Mediji u susjedstvu i folk publika žale za vremenima kada je stvarao hitove poput “Ala, ala” i “Kafanska pjevačica”, dok sada, kako tvrde, “zapjeva uglavnom u jednoj maloj kafani u Kninu, i to za honorar od 50 eura, a novac dobije ako ga prethodno ne popije”. Možda Seju malo trgne pojavljivanje na sličicama.

image

Sa svojom dimnjačarskom družbom

 Mensur Dimnjačar/Mensur Dimnjačar

Tu su i Meho Hrštić, potom Branko Cota, i to ponajviše zahvaljujući dobrom prijemu pjesama “Suknjica” i “Opet si obukla crveno”, ali i Markiša Kozić. No, među njima definitivno najbolje kotira gorespomenuti Mensur Bajrektarević Dimnjačar. Čovjek bogatog životnog iskustva o čijem bi se liku i djelu definitivno dao roman napisati, film napraviti…

Kako je u album stigao prvenstveno zbog svog estradnog djelovanja, recimo u startu da Mensur ima iza sebe čak dvadeset albuma, a posao mu je olakšalo i vlasništvo produkcijske kuće “Euro-Stars”, u kojoj snimaju i neki drugi izvođači iz Sezamova albuma. Zbog projekta sličice sretan je kao malo dijete.

– Da, lijepo je to, al’ ja sam se, iskreno da vam kažem, navikao na priznanja i nagrade. Al’ svejedno me raduje. Znate, ja sam u Srbiji odnio Oskar popularnosti, u BiH sam dobio priznanje “Džek popularnosti”, imam niz nagrada i zahvalnica iz sfere humanitarnog djelovanja.

Jedino u Hrvatskoj nikako da se oda priznanje toj folk i narodnoj glazbi. Ma ne treba to biti ništa puno, al’ da daju nešto na komad lima – na komad lima. Ili komad daske, svejedno, skromno će pjevač, čije je mišljenje da svatko, ali baš svatko, može slušat svaku vrstu glazbe, jer za svaku postoji situacija, mjesto i vrijeme.

Dimnjačarima dijeli televizije, pametne telefone…

– Ne znam zašto ljudi to kao nešto niječu, što u folk glazbi ima lošega? Pa i ja odem na operu ponekad, premda mi je to, ono, bože sačuvaj, ali odem, govori Mensur. Dimnjačar. A zašto dimnjačar? Jednostavno, zato što u Zagrebu posjeduje dugi niz godina dimnjačarska poduzeća, a s ponosom nam pokazuje i priznanje za poduzetnika godine koje datira iz 2006, piše Slobodna dalmacija

– Glazba je moja strast, moj najveći hobi, ali dimnjačarski posao je primaran. Imam svoju super ekipu i dobro je – kaže Mensur, za koga se priča da svake godine održava tradicionalni dimnjačarski party u gradu, a prati ga i reputacija dobrog poslodavca.

– Važno je biti dobar prema svojim ljudima, a ja se trudim. Netko radi, trudi se, to treba nagraditi, pa onda tom dimnjačaru uručim najveći televizor, za drugog radnika pametni telefon… Tako to ide, a ja i inače volim pomoći kad god mogu i mislim da me ljudi vole, a to je danas najvažnije – govori folker, koji smatra da svojom glazbom gađa pravo u srce. Kaže nam i da njegov opus vole i mnogi poznati Hrvati.

image

Oskar popularnosti zaradio je u Srbiji

 Mensur Dimnjačar/Mensur Dimnjačar

– Pokojnom Bandiću sam poklonio album svojih sevdalinki i rekao mi je da mu je to najdraži poklon u dugo vremena, a prijatelji mi često u zafrkanciji znaju reći da je šteta što Tuđman nije nikad čuo kako pjevam, jer bi se garant odrekao hrvatske domovnice ha, ha… – sipa li ga sipa Mensur, koji od silnih životnih epizoda ne zna za koju bi se prije uhvatio.

Onda mu je pao na pamet jedan susret s hrvatskom policijom, koji je umjesto kazne završio drugarskim zagrljajem.

Po Mensurovoj verziji išlo je to ovako nekako:

– Vozim ja, BMW je bio, i istina, neću lagati, vozio sam malo brže. Vidim policija iza mene i daju mi znak da stanem. Ja stao, izišao i susreo se s policajcem oči u oči. Pa Kemo jesi to ti?! pitam ja. Mensure, ma jesi li ti? Jest, ja sam… Bio to moj Kemo, skupa smo nogomet igrali u Sloge kod Otočca. Zagrlili se i izljubili, ma ko se sjetio više brze vožnje – prepričava pjevač, inače rodom iz Cazina.

Evo ga – folk album sa samoljepljivim sličicama. Tko dobije sličicu s Mensurom – pravi je srećković

– Sve pjesme sam snimio s puno ljubavi i u svakoj od njih sam utkao dio sebe. Tražio sam od autora da ti stihovi budu priča, roman iskazan stihovima – opet je skrenuo na pjesme, ali onda vrlo brzo i na roman.

– Ima dva, tri bosanska novinara koji me godinama mole da napišu knjigu o meni, al tko će to sjediti, pričati. Ja sam u svom životu nečija tri proživio. Svoje sam kockice posložio i realizirao sve što sam želio – poentira Mensur, koji nam se i pojadao da takav višestruko angažirani stil života uzme svoj danak. Premda to nikada ne bismo pomislili dok pričamo s njim, njemu je uzeo, i to poprilično.

Jajanov otac

– Srčan sam ja čovjek, istina, zbog toga mi i jest srce nastradalo. Imam jedanaest stentova i kandidat sam za novo srce, al nećemo previše o tome – veli naš sugovornik, koji je na brzinu zašao u druge tematske vode. Lakše, jednostavnije…

Ovoga puta dotaknuo se Malnarove “Noćne more”.

– Ma ako ste ikada gledali tu emisiju, ma i ako niste, samo na YouTubeu upišite “Jajanov otac” i vidjet ćete koji bi to dernek nastao. Ja bih zvao u emisiju i predstavljao se kao Jajanov otac, onda bi Jajan poludio, al’ upoznali smo se poslije, našalili… Zezancija je sjajna stvar, ništa bez toga.

Istina, Mensure!

Cazin

U saobraćajnoj nesreći u Cazinu povrijeđena djevojčica

Published

on

By

U cazinskom naselju Čizmići dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je povrijeđena djevojčica.

Muškarac S.H. (42) upravljao je biciklom kada je, nažalost, udario maloljetnu pješakinju.

Hitna medicinska pomoć odmah je intervenisala, a djevojčica je prevezena u Kantonalnu bolnicu. Ljekari su konstatovali da su njene povrede lakše prirode.

Biciklista S.H. (42) dobio je prekršajni nalog, dok istražne vlasti provode istragu kako bi utvrdile sve okolnosti ove nesreće.

Foto: Ilustracija

Nastavi čitati

BiH

Gradska džamija : Predavanje i izložba Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini

Published

on

PREDAVANJE I IZLOŽBA
SULTANSKE DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Među džamijama građenim u vrijeme Osmanlija, posebno mjesto i značaj imale su one koje su gradili sami sultani, kako u Istanbulu, tako i širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni i Hercegovini. One su finansirane iz državne blagajne, pa se na neki način mogu smatrati i državnim džamijama.
U našoj zemlji podignuto je preko 80 sultanskih džamija. Mnoge su porušene, neke su obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, kao što je to slučaj u Bužimu.
Do danas ih je sačuvano i obnovljeno ukupno 37. Od sultanskih džamija koje se i danas koriste i služe svojoj svrsi čak 9 nalazi se na prostoru Bosanske Krajine. To su: Stara džamija u Izačiću, Džamija Murata III u Todorovu, Džamija Murata III u Šturliću, Fethija džamija u Bihaću, Džamija Brekovica grad u Bihaću, Džamija Zagrad u Velikoj Kladuši, Džamija u Maloj Kladuši, Džamija u Mutniku, i Gradska džamija u Cazinu.
Povodom obilježavanja 7. maja, Dana džamija, Medžlis Islamske zajednice Cazin u saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Sarajeva organizira predavanje i izložbu „Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini“.
Predavanje i izložba će se održati u Gradskoj džamiji u Cazinu, u petak, 3. maja 2024. godine, sa početkom u 20 sati.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj značajan skup.
Medžlis islamske zajednice Cazin
Nastavi čitati

Cazin

Do sudara došlo usljed pretjecanja, objavljena snimka nesreće u Cazinu

Published

on

By

U cazinskom naselju Bajrići u srijedu, 1. maja, dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovala dva motorna vozila.

Kako je policija navela, u ovoj nesreći je povrijeđeno nekoliko osoba dok je na vozilima načinjena ogromna materijalna šteta, piše Crna hronika.

Na društvenim mrežama se pojavio snimak trenutka nesreće na kojem se vidi da je do direktnog sudara došlo usljed preticanja.

Pogledajte snimak saobraćajne nesreće:

Nastavi čitati

Najčitanije