U Madridu počinje dvodnevni summit NATO saveza s Ukrajinom kao glavnom temom, a na kojem učestvuje i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Milanović je već mjesecima najvljivao veto na ulazak Finske i Švedske u NATO, a prema svemu sudeći od toga nema ništa.

Podsjetimo, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg jučer je, na marginama summita izjavio kako je Turska pristala podržati nastojanja Finske i Švedske za pridruživanje NATO-u.

“Sa zadovoljstvom mogu najaviti da sada imamo sporazum koji otvara put Finskoj i Švedskoj za pridruživanje NATO-u. Turska, Finska i Švedska potpisale su memorandum koji se odnosi na zabrinutosti Turske, uključujući izvoz oružja i borbu protiv terorizma”, dodao je.

“Finska i Švedska trebaju dobiti pozivnicu, vidjet ćemo što će biti s tim u drugom roku, pretpostavka je da će sve biti u redu, ali nikad se ne zna, ali to znate i bez mene”, rekao je Milanović na početku svoga obraćanja pa je nastavio odgovarati na pitanja novinara u Madridu.

“Ja sam više puta ponovio i u telefonskom razgovoru finskom predsjedniku, ovdje nema ničeg osobnog što se mene tiče, to su države koje ispunjavaju visoke kriterije, ovo što Turska traži od njih je dosta, ja sam tu principijelno više na švedskoj nego na turskoj strani, vidjet ćemo kako će se ta stvar razvijati dalje, hoće li biti neki monitoring, to je teško reći. Moj je prvi interes Hrvatska. Nema tu nikakvih tajni koje javnost ne bi smjela čuti. Ja sam govorio o problemu BiH, koja je sigurnosni problem i nešto što nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim i što ugrožava barem pola miliona državljana EU, što su Hrvati u BiH, i želim da se to riješi. Ko je čuo, čuo je i ja puno dalje od toga ne mogu”, rekao je Milanović.

“Ovdje postoje dvije vrste ljudi, koji znaju jako malo ili nimalo. S tim ljudima zna se ko može raditi i ko koristi njihovo vrijeme već godinama da im približi problem s kojim Hrvatska živi i s kojim je suočena. Ti koji ne znaju ništa su manji problem, oni su većina, s njima se može raditi, pričati, odgovarati im na pitanja. Nekolicina je naprosto zatucana u svojim predrasudama i fiksovima koje će biti malo teže promijeniti, ali na tome treba raditi. A u nekim situacijama, kao što je bila ova 23. na sastanku Vijeća kad su Ukrajina i Moldovija dobile status kandidata, a BiH čvrgu, to je situacija u kojoj država koristi pravo veta i dobili bi ga svi. Ovako je BiH dobila prazna obećanja”, rekao je Milanović.

“Da su drugi radili svoj posao, da su bili aktivni, ne agresivni, države bi se drugačije ponašale. Neke države su iscrpljene već i materijalno, zato što daju, daju i daju i očekuju da im se to nadoknadi. Neke države su primile stotine hiljada i milione prognanika, Hrvatska nije. Hrvatskoj se u ovom slučaju geografija pokazala kao prednost. Možda zvuči cinično, ali nije”, rekao je Milanović.

“Srećom, niko nije primijetio da nema tih dvorskih luda, ali ovdje treba neko biti na ovim sastancima, to ti je dužnost. Ne moraš biti u mom društvu, ali neko treba predstavljati Vladu. Ko će ići na njihove sastanke? Ambasador? A što ako ja kažem da ambasador treba meni? Vrlo neodgovorno, amaterski”, rekao je.

“Što se tiče hrvatskog učestvovanja u bilo čemu, otom potom. Svaka čast i da se dogodilo da je napadnuta neka članica NATO-a, moje bi ponašanje bilo drukčije. Treba voditi računa o tome ko si , šta si, koji su ti resursi i što stavljaš na kocku. Čak i samo kad govorim, prvo pitanje koje si postavim jest – kako to može škoditi mojoj zemlji, jer ja znam kako joj može pomoći”, naveo je Milanović.