Premijer Vlade Unsko-sanskog, Mustafa Ružnić, po ko zna koji put želi plasirati tezu o “zapostavljenosti Krajine” od Sarajeva, saopćio je Kantonalni odbor SDA Unsko-sanskog kantona.
– Pokazuju to i njegovi posljednji medijski istupi u kojima za svoj nerad optužuje premijera Vlade Federacije BiH Fadila Novalića i zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića – ističu iz SDA USK i dodaju:
– Iako se mediji na Unsko-sanskom kantonu, odani postojećem vladinom režimu, trude ne objavljivati sve pozitivne projekte i aktivnosti, ili ih tek usput spomenuti, a koji su rezultat rada Vlade FBiH na području Unsko-sanskog kantona, građani su itekako svjesni da je postojeći saziv Vlade FBiH uložio najviše u razvoj Krajine od svih dosadašnjih koji su vladali Federacijom. Vidljivo je to itekako u gradovima USK, a samo politički slijepci ne vide da se višemilionski projekti realiziraju na području ovog kantona. Dovoljno je navesti nekoliko aktivnosti u okviru projekata poput izgradnje aerodroma u Bihaću, izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša, izgradnje projekata na području Bužima, Bosanske Krupe, Bihaća, Sanskog Mosta, Ključa i drugih krajiških gradova.
Građani ovog kantona, kako navode iz SDA USK, očekuju od premijera Ružnića da pokaže rezultate za četiri godine (ne)vlasti, da objasni zašto ne želi formirati Ured za borbu protiv korupcije USK, zašto se u njegovom mandatu dešavaju obustave provjera diploma, zašto se opstruira rad Kantonalne bolnice, zašto se već godinama sprečava imenovanje pravobranioca, zašto se nasjednici Skupštine ne raspravlja o izvještaju o utrošku sredstava Vlade FBiH za prethodne dvije godine, a u kojima su Ružnić i njegova Vlada dobili više od 50 miliona KM.
– Očigledno da Ružnić i pripadajuća mu stranka, po starom oprobanom receptu, pokušava svoj nerad i rasulo od vlasti ispostaviti drugima i optužiti ih da su oni kočničari razvoja ovog dijela Bosne i Hercegovine. Oktobar je sve bliži a Ružnić sve nervozniji – zaključuju iz SDA USK.
U naselju Donj Slapnica u Velikoj Kladuši, policija je uhapsila M.A. zbog sumnje da je počinio krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”.
Prema informacijama koje su dostupne, policija je prilikom pretresa kuće u kojoj stanuje M.A. pronašla određenu količinu marihuane, praškastu materiju i tablete za potenciju. Ovaj dokazni materijal ukazuje na aktivno učešće M.A. u distribuciji opojnih droga, što je dovelo do njegovog hapšenja i lišavanja slobode.
Policija je brzo djelovala na osnovu prikupljenih informacija i uhapsila osumnjičenog.
Podsjećamo da za navedeno krivično djelo, prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, predviđena je kazna zatvora do 3 godine.
Najveći broj razvoda u BiH, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran je u dobi od 40 do 49 godina
U Federaciji BiH u martu ove godine na „ludi kamen“ stalo je 487 parova. U istom periodu razvedeno je 80 brakova.
Najviše brakova sklopljeno je u Kantonu Sarajevo, 115, dok se najmnogoljudniji kanton u FBiH –Tuzlanski, našao tek na trećem mjestu sa 103 braka, iza Zeničko-dobojskog gdje se je bilo 110 vjenčanja. Na začelju ove tabele našli su se Zapadnohercegovački i Posavski kanton, sa sedam odnosno pet sklopljenih brakova. U Bosansko-podrinjskom kantonu bilo je 10, u Livanjskom 11, Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom po 37.
Istovremeno, samo u jednom od deset kantona nisu zabilježeni razvodi, a radi se o HNK, govore prvi podaci Federalnog zavoda za statistiku za mart ove godine.
Posebno je zanimljiva statistika za Unsko-sanski kanton, gdje je najmanja razlika u broju sklopljenih i razvedenih brakova. Naime, u ovom dijelu BiH u martu 2024. u bračnu zajednicu stupila su 52 para, a čak 23 su okončala brak. Dvocifreni broj razvoda bio je i u ZDK i TK.
Foto: Izvor Federalni zavod za statistiku
Federalni zavod za statistiku pojašnjava i šta se podrazumijeva pod sklapanjem odnosno razvodom braka. Brak je, dakle čin, ceremonija ili proces kojim se stvara zakonska veza muža i žene. Zakonitost unije uspostavlja se građanskim, vjerskim ili drugim sredstvima zavisno od toga kako ih definira zakon svake zemlje. S druge strane, razvod braka je krajnji zakonski raspad braka odnosno ono odvajanje muža i žene koje im daje pravo da ponovo stupe u brak po građanskim, vjerskim ili drugim odredbama, piše Fokus.ba.
Da je broj razvoda u porastu pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. U najnovijoj publikaciji „Žene i muškarci u BiH“ navedeno je da je u 2022. zabilježeno 1.000 razvoda više u odnosu na 1997. godinu. U 2022. godini je razvedeno 2.865 brakova, pri čemu je najveći broj razvoda, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran u dobi od 40 do 49 godina.
Bio je to Irfan Ljubijankić, ministar vanjskih poslova Republike BiH koji je poginuo 28. maja 1995. u četrdeset i trećoj godini svog života.
Obaranje helikoptera u kojem se nalazio doktor Irfo, kako su ga zvali sugrađani u Bihaću, označilo je kraj njegovog života, ali iza njega su ostali stihovi i melodije koje Bihać, Krajina i Bosna i Hercegovina ne smiju zaboraviti. Među njegovim djelima je tako i Molitva za Bosnu, predivna domoljubna balada koju je Ljubijankić komponirao i snimio u ratnom Bihaću, a za koju je tada snimljen i spot, piše Objavi.ba.
Nažalost, snimak ove svojevrsne himne koji je sačuvan nije baš najboljeg kvaliteta, zbog čega su bihaćki muzičari predvođeni profesorom Adnanom Busuladžićem odlučili da snime njenu novu verziju, da joj time udahnu novi život i očuvaju uspomenu na jednog od najvećih sinova Krajine. U razgovoru za naš portal Busuladžić kaže kako je snimanje juče završeno, te da slijede remiks materijala i montaža spota, što bi trebalo biti završeno u idućih nekoliko dana.
„Ja jesam inicirao realizaciju ove ideje ali zanimljivo je koliko je ljudi došlo na nju, koliko ljudi mi je reklo da to treba uraditi i da to uradim. To mi je bilo vjetar u leđa, to je bio okidač za snimanje ove obrade jer je jasno koliko rahmetli Irfan i danas znači ljudima i koliko u sebi nose uspomenu na njega“, ističe Busuladžić, u našoj državi i regiji poznat i kao i dugogodišnji član pratećeg banda Dine Merlina u kojem je zadužen za saksofon i klarinet.
Obradu Ljubijankićeve pjesme odobrila je njegova porodica, a u snimanju je učestvovalo oko pedeset bihaćkih muzičara, vokalista i instrumentalista uglavnom srednje i mlađe generacije.
„Dobar dio učesnika nije bio ni rođen kad je originalna Molitva za Bosnu nastala, neki čak nisu ni znali za nju, ali svi smo se okupili i uradili to iz ljubavi i nekog poštovanja“, kaže profesor Busuladžić.
Ovo nije prvi put da Busuladžić i prijatelji rade obrade ove vrste. Na sličan način su tokom pandemije koronavirusa 2020. napravili obradu legendarne pjesme Ulicom Bišća Muhameda Lihe, i tako dali svoj doprinos kampanji kojom se građane pozivalo na odgovorno ponašanje prema svom zdravlju i zdravlju drugih. Nova verzija pjesme Ulicom Bišća čije je stihove napisao pjesnik bihaćkih ulica Husein Dervišević brzo je ušla u srca sugrađana, a obrada Molitve za Bosnu Irfana Ljubijankića nesumnjivo mora naći mjesto koje zaslužuje u dušama svih onih koji vole ovu zemlju.
„To je krasna balada, jedna plemenita patriotska pjesma o ljubavi prema svojoj domovini u kojoj niko ne može naći ništa loše. Obradili smo je u jednom modernijem aranžmanu, ali njena bit je netaknuta i prezadovoljni smo rezultatom. Ništa se nije pretjerano promijenilo, samo je malo modernija i snimak je, naravno, kvalitetniji. Originalna pjesma je snimana 1993. u ratu, u studiji na tehnici sa samo četiri kanala, a sada snimamo na modernoj tehnici“, govori o projektu njegov inicijator.
Zamišljeno je da premijera nove verzije pjesme Molitva za Bosnu bude na Dan Unsko-sanskog kantona koji se obilježava 27. maja. Upravo tog dana 1995. godine je Irfan Ljubijankić posljednji put bio u Bihaću, kada je prisustvovao konstituirajućoj sjednici skupštine novoformiranog kantona. Dan kasnije, helikopter kojim se vraćao iz Bihaća oboren je raketom iznad teritorije tadašnje Republike Srpske Krajine.
MOLITVA ZA BOSNU
Čuvaj mi, dragi Bože, Bosnu od ovih ljudi zvijeri!
Ja evo umirem, s imenom Tvojim, i s ljiljanima zlatnim u plavetnom oku, i molitve Ti šapćem:
Čuvaj mi, dragi Bože, Bosnu! Bože, čuvaj Bosnu!
Spasi nam ovo malo duše, s ljubavlju mržnju nek’ sprži…
Ja evo umirem, s imenom Tvojim, nek’ Bosna moja živi i ime Tvoje slavi, i molitve Ti moli:
Spasi nam, Bože, ovo duše! Spasi nam, Bože, ovo duše, s ljubavlju mržnju nek’ sprži!
Ne daj da krvnici pomen Tvoj ruše, nek’ Bosna moja živi i ime Tvoje slavi, i molitve Ti moli:
Spasi nam, Bože, ovo duše! Bože, čuvaj Bosnu! Spasi nam, Bože, ovo duše!
You must be logged in to post a comment Login