Connect with us

BiH

Novalić: Zakon o radu je donio novih 30.000 radnih mjesta, to je gotovo nevjerovatno

Published

on

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić (SDA) izjavio je da je Vlada FBiH, kako je izjavio, reformska vlada. Prema njegovim riječima, Zakonom o radu doprinijeto je stvaranju novih 30.000 radnih mjesta.

“Prvu stvar koju smo uradili jeste da smo stali na sive tokove novca donoseći dva zakona o unutrašnjem platnom prometu i zakon o finansijskom poslovanju. To je jako povećalo javne prihode, kojima se opet rješava socijala”, kazao je Novalić.

Istakao je da je Zakon o radu donio novih 30.000 radnih mjesta.

“To je gotovo pa nevjerovatno. Osim toga, ograničili smo neke potrošnje koje su bile veoma štetne. Na primjer, donijeli smo registar parafiskalnih nameta. Također, izmijenjen je Zakon o dugu, zaduživanju i garancijama tako da javni sektor ne može beskonačno trošiti i iz budućnosti posuđivati pare i izazivati nelikvidnost”, rekao je Novalić.

Naglasio je da su se sa usvojenim zakonima povećali prihodi sa 3,6 milijardi KM na 5,6 milijardi KM samo u FBiH.

“To je bilo dovoljno da možemo rješavati socijalna pitanja. To i dramatično povećanje broja zaposlenih, do sada 67.000, je omogućilo da možemo riješiti socijalna pitanja. Penzioni fond je bio u minusu 226 miliona, a danas je u plusu 80 miliona KM, a penzije su za trećinu veće. Napominjem da smo i svim boračkim populacijama značajno povećali prava”, konstatovao je Novalić.

Dodao je da ono što nije urađeno jeste to da nisu uvedeni fiskalni zakoni o doprinosima i porezu na dohodak, čime se trebalo da se značajno smanje obaveze. Prema njegovim riječima, nije se uspjelo složiti interese, mnogi imaju strah od tih zakona.

FENA

BiH

U ovom bh. gradu ste bogati tek ako imate 100 miliona KM

Published

on

By

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.
Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.
Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili veći od milion KM. No, zanimljivo je da je čak 6 kompanija čiji su prihodi bili veći od 100 miliona maraka.
Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima u iznosu većem od milion KM, ali “samo” četiri s prihodima većim od 100 miliona.
Tešanj, dakle, ima više kompanija sa prihodima većim od milion KM, a Široki Brijeg više onih prihodima većim od 100 miliona.
Nastavi čitati

BiH

Građani BiH bi do kraja godine mogli imati digitalni novčanik: Znate li šta on podrazumijeva?

Published

on

By

Direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) Almir Badnjević najavio je da će do kraja godine građani BiH imati digitalni novčanik i da će naša zemlja biti lider u ovoj oblasti.

Naime, objavljena je nova eIDAS 2.0. regulativa koja se odnosi na koncept digitalnog novčanika (Digital ID wallet), namijenjenog kao sredstvo za prošireno korištenje digitalnog identiteta.

Badnjević objašnjava da će ovaj novčanik omogućiti građanima, ne samo dokazivanje identiteta, već i dijeljenje dokumenata, provjeru identiteta drugih građana i kompanija, uz visok nivo privatnosti i kibernetičke sigurnosti.

“EU parlament potiče sve države da digitalni novčanik bude dobrovoljan i besplatan, s mogućnostima kao što su transparentnost transakcija i opcije zaštite privatnosti, a koncept digitalnog novčanika uključuje i kvalificirane elektroničke potpise za korisnike istog i naravno sve bez diskriminacije onih koji odluče ne koristiti se ovim novčanikom. Promatrano s tehničkog aspekta, eIDAS 2.0 predviđa korištenje samostalnog suverenog identiteta, koji stavlja potpunu kontrolu nad svim identifikacijskim informacijama (podacima) u ruke krajnjih korisnika (vlasnika podataka)”, ističe Badnjević.

SSI (Self-Sovereign Identity) omogućava korisnicima kontrolu nad vlastitim podacima kroz decentralizirane digitalne identifikatore (DID), koji donose prednosti poput jedinstvenosti, decentralizacije, kriptografske sigurnosti, kontrole nad podacima i interoperabilnosti.

“Ovaj pristup rješava probleme privatnosti i sigurnosti u digitalnom okruženju. Države članice EU imaju 24 mjeseca za usklađivanje s ovom regulativom i implementaciju digitalnog novčanika na nacionalnom nivou. Zvuči nevjerovatno, ali Bosna i Hercegovina će sasvim sigurno biti jedan od lidera u oblasti digitalnog novčanika, a IDDEEA BiH će već do kraja ove godine implementirati digitalni novčanik za sve građane Bosne i Hercegovine. Nadam se da će i Vijeće ministara pratiti dinamiku, te usvojiti novi zakon o elektronskom potpisu u skladu sa tek objavljenom eIDAS 2.0 regulativom”, zaključio je.

Digitalni novčanik nudi pristup državnim službama, otvaranje računa u banci, registraciju SIM kartice, pristup vozačkoj dozvoli, potpisivanje dokumenata, pohranjivanje recepata, pristup dokumentima za putovanja, plaćanje, pohranjivanje diploma i certifikata, pristup naknadama socijalnog osiguranja itd.

klix

Nastavi čitati

BiH

VIDEO Zbog čega su domaće jagode ove godine toliko skupe: “To je neminovnost”

Published

on

By

Sа prvоbitnih 14 KM, kоlikо је kоštао kilоgrаm prvih оvоsеzоnskih јаgоdа, sаdа kоštајu duplо mаnjе

Natprosječno toplo vrijeme, ubrzalo je vegetaciju jagoda, pa su se prve domaće jagode na pijacama našle deset-15 dana ranije nego inače. Ipak, mnogima su slatki plodovi nedostižni zbog visoke cijene, pa kupuju na grame.

Dоmаćе јаgоdе vеć su stiglе nа tеzgе prоdаvаcа nа biјеljinskој zеlеnој piјаci. Sа prvоbitnih 14 KM, kоlikо је kоštао kilоgrаm prvih оvоsеzоnskih јаgоdа, sаdа kоštајu duplо mаnjе, javlja BHRT.

I pоrеd pојеftinjеnjа, slаtki plоdоvi nеdоstižni su vеćini grаđаnа kоје su novinari zаtеkli nа piјаci.

Prоizvоđаči kаžu dа ih је vriјеmе pоslužilо i dа је sеzоnа dоbrо pоčеlа. Kаžu dа pоskupljеnjа nikаd nisu pоpulаrnа, аli dа је tо nеminоvnоst s оbzirоm nа visоkе trоškоvе prоizvоdnjе јаgоdа.

-Niје svе dо nаs, zа sаdа је sоlidnа. Niје nеštо prеtјеrаnа kоlikо sе pričа i stаlnо tо pоnаvljаm, tо niје nаšа ciјеnа kојu krајnji pоtrоšаč plаti, kaže Đorđe Vakčić, prоizvоđаč јаgоdа.

Sеzоnа јаgоdа trаје оd krаја prоljеćа dо pоčеtkа ljеtа, оdnоsnо оd аprilа dо јunа. Prоizvоđаči sаvјеtuјu dа sе dоmаćа јаgоdа nајlаkšе mоžе prеpоznаti pо bојi i mirisu, аl ii nеprаvilnоm оbliku plоdоvа.

Nastavi čitati

Najčitanije