Connect with us

BiH

Kazne od 100 do 300 KM, policajac mi je rekao: ‘Šta bi bilo da ja dođem u Sarajevo i mašem srpskom zastavom’

Published

on

Dodaje su da su im nalozi uručeni zbog počinjenog prekršaja “Svađa, vika, vriska i nepristojno ponašanje” iz člana 7. Zakona o javnom redu i miru.

“Prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka, policijski službenici, u Banjaluci u ulici Manjačkih ustanika izvršili su zaustavljanje i kontrolu sedam putničkih vozila i tom prilikom uočili da su na vozilu marke Renault kojim je upravljalo lice A.S., vozilu marke BMW kojim je upravljalo lice A.A. i vozilu marke Škoda kojim je upravljalo lice E.M. istaknute ratne zastave Armije Republike BiH, čime su navedena lica nepristojnim ponašanjem i isticanjem simbola počinili navedeni prekršaj”, navodi se u saopćenju policije, piše Source.

O događaju je obavješten dežurni sudija Osnovnog suda u Banjaluci – Odjeljenje za prekršaje.

Za ovaj prekršaj, navodi se, predviđena je kazna od 100 do 300 KM.

Kako smo dobili zastavu?

Zastava Republike Bosne i Hercegovine usvojena je 1992. godine nakon sticanja nezavisnosti od bivše Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) i predstavljala je državni simbol međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine nakon što je Predsjedništvo RBiH 24. februara 1993. godine donijelo odluku o tekstu Ustava koji je postao pravosnažan 14. marta 1993. godine. Zastava koja je potvrđena Ustavom Republike Bosne i Hercegovine (Članom 8.), u zvaničnoj upotrebi bila je od 1992-1998. godine kada je usvojena nova zastava Bosne i Hercegovine.

Pitanje aktuelne zastave Bosne i Hercegovine nije rješavano mirovnim sporazumom 1995., kojim je konstituirana današnja Bosna i Hercegovina već je BiH novu zastavu dobila 4. februara 1998. godine. Obzirom da se tadašnja aktuelna vlast nije mogla dogovoriti oko toga kako bi trebala izgledati zastava BiH, Visoki predstavnik za BiH, Carlos Westendorp odbacio je, kako je tada saopšteno, “sve autohtone” prijedloge bh. političara te iznio nekoliko “neutralnih prijedloga” za koje zastupnici Parlamentarne skupštine BiH ponovno nisu uspjeli prikupiti potrebnu većinu, obzirom na suzdržanost svih zastupnika SDS-a i HDZ-a. Zbog toga je Westendorp donio Odluku o nametanju Zakona o zastavi BiH kojom je proglasio sadašnju zastavu.

Ustav Republike Bosne i Hercegovine iz 1993. godine na svojevrstan način demantuje navode ‘nacionalnog vrijeđanja’, obzirom da se u odjeljku Ustava koji detaljno pojašnjava šta i koga su predstavljali tadašnji državni simboli govori i o zajamčenoj ravnopravnosti naroda na koje se odnosi.

“U Republici Bosni i Hercegovini zajamčena je ravnopravnost naroda Bosne i Hercegovine i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive. (…) Narodima Bosne i Hercegovine — Hrvatima, Muslimanima, Srbima i pripadnicima drugih naroda koji u njoj žive obezbjeđuju se uslovi za afirmaciju nacionalnih vrijednosti i za slobodno ispoljavanje nacionalnih osobenosti u skladu sa potrebama zajedničkog života. (…)U skupštinama društveno-političkih zajednica, organima koje one biraju, Predsjedništvu Republike Bosne i Hercegovine i drugim državnim organima obezbjeđuje se srazmjerna zastupljenost naroda Bosne i Hercegovine i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive. (…) U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora. Oba pisma — latinica i ćirilica su ravnopravna. (…) Grb Republike Bosne i Hercegovine je štitastog oblika, plave boje, podijeljen na dva polja dijagonalnom gredom bijele boje sa po tri ljiljana zlatnožute boje u svakom polju.”

Šta kaže struka?

Entitetske policije su u proteklih nekoliko godina više puta kaznile građane koji su isticali zastave naroda, entiteta ili bivše države. Ove kazne izdavane su na osnovu prekršajnih naloga zbog izazivanja nacionalne netrpeljivosti ili vrijeđanja na nacionalnoj osnovi, ali pravni i sigurnosni eksperti upozoravaju da je ovakvo postupanje policije proizvoljno i nezakonito.

Emir Burina kažnjen je novčano jer je nedaleko od Sarajeva, na teritoriji Republike Srpske, razvio zastavu Republike BiH. U junu 2020. godine, Burina se fotografisao sa istaknutom zastavom Republike Bosne i Hercegovine na području vrela Miljacke zbog čega je kažnjen sa 200 konvertibilnih maraka.

“Smatrajući da sam u Bosni i Hercegovini, otišao sam na vikend da posjetim i vidim vrelo Miljacke. Zastavu sam uzeo od planinara koji su bili tu i koje sam sreo na izvoru”, rekao je Burina za Birn.

Kažu mi da sam kažnjen. Javljam se u stanicu dežurnom policajcu i pokažem kovertu. On me stavlja na čekanje oko 25 minuta ispred, gledajući me kroz stakleni portal. Poslije me pozvao u kancelariju gdje su bile još dvije osobe. Tu je poveo informativni razgovor gdje su bili i malo drski. (…) Kaznu sam platio jer sam imao poslovni put”, ispričao je tad Burina.

Otkrio je da mu je teško palo što su policajci MUP-a RS napisali da je BiH takozvana država.

– Policajci su bili malo i nepristojni. Kada sam im rekao da mi nije bila namjera nikoga uvrijediti, jedan od njih mi je rekao: “Šta bi bilo da ja dođem u Sarajevo i ispred Vječne vatre mašem srpskom zastavom.” Ali ja nisam mahao, nisam bio u gradu, na kraju krajeva, zašto legitimna zastava moje zemlje nekoga vrijeđa – kazao je na kraju Barina.

“Ovi događaji se sankcionišu kao prekršaj po Zakonu o javnom redu i miru iz člana 8., vrijeđanje na nacionalnoj osnovi, istakli su u MUP-a RS.

Stručnjak za ustavno pravo Kasim Trnka smatra da svako ko ima problem sa policijom zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine treba da uzme advokata i pokaže “koliko je sve skupa to besmisleno”.

“To bi svaki sud oborio. Nema nikakvog osnova da se progone zbog toga. To neko može misliti da je to povreda ili izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, ali isticanje zastave s ljiljanima, navodno da je to ratna zastava Bošnjaka – to nije tačno. U Ustavu RBiH, međunarodno priznate države, tačno je utvrđeno da država ima grb i zastavu. Tačno je opisan izgled tog grba i zastave – bijela zastava sa grbom na sredini. Dakle, to je jedan legalan i legitiman simbol jedne države koja je bila međunarodno priznata. Tvrditi da to izaziva nacionalnu i vjersku mržnju nema nikakve osnove”, kazao je Trnka, prenosi Birn.

Trnka smatra da bi građani BiH trebali sve predmete koji se tiču kazni zbog isticanja zastava voditi do Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

“Siguran sam da bi dobili takvu parnicu i da bi to bio primjer da se ne mogu poduzimati takve radnje te da to bude akt pomirenja među narodima u BiH, tvrdi Trnka, te ističe da ne bi trebalo da trobojka bude sankcionisana, ako je to trobojka koja je predviđena propisima Republike Srpske. To se mora poštovati”, zaključio je Trnka.

Adnan Bajrić je zajedno sa Sejfudinom Tokićem u Banjoj Luci, prilikom pokušaja održavanja konferencije za medije povodom godišnjice prijema BiH u Ujedinjene nacije, istakao zastavu Republike Bosne i Hercegovine. Tada su on i Tokić privedeni, a potom i optuženi zbog, kako je navedeno u saopćenju Okružnog tužilaštva u Banjoj Luci, djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti.

Mješanje  zastava

Zastava Armije Republike Bosne i Hercegovine izgleda ovako:

Zastava Republike Bosne i Hercegovine usvojena je 1992. godine, a u zvaničnoj upotrebi bila je od 1992. do 1998. godine, kada je usvojena nova zastava Bosne i Hercegovine. Zastava RBiH izgleda ovako:

Obje navedene zastave zasnovane su na grbu dinastije Kotromanić. Među njima, jasno je, postoje sličnosti. Ipak, zastave se međusobno razlikuju u više elemenata. Na zastavi Armije Republike Bosne i Hercegovine jasno se ističe da je ona simbol ove oružane formacije te se, za razliku od zastave Republike BiH, iza grba sa ljiljanima nalaze dva ukrštena zlatna mača.

BiH

Duraković o sinoćnjem incidentu u Potočarima: Napadnut pripadnik DKPT-a, muškarac prijetio “Pobiću vas sve”

Published

on

By

Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske, u razgovoru za Dan uživo komentirao je najave o navodnom okupljanju Bošnjaka kod Memorijalnog centra koje su plasirane kroz lokalne medija, ali je otkrio i informaciju o incidentu koji se protekle noći desio u blizini Memorijalnog centra, o kojem se još nisu oglasile zvanične institucije.

Kako je kazao protekle noći je u blizini Memorijalnog centra zaustavljeno vozilo beogradskih registracijskih oznaka u sklopu rutinske kontrole, a nedugo nakon toga došlo je i do incidenta nakon kojeg je osoba koja je upravljala vozilom privedena.

Prema riječima Durakovića, osoba koja je zaustavljena počela je galamiti što je izazvalo pažnju pripadnika za Direkciju za koordinaciju policijskih tijela, koji osiguravaju Memorijalni centar.

Da li u svjesnom ili pripitom stanju, osoba je počela psovati policajce MUP-a RS. Obzirom da Direkcija ima nadležnost da štiti objekat MC čuli su galamu. A kada čujete galamu navečer u 11-12 sati onda vam je nešto sumnjivo”, kazao je Duraković, dodavši kako su pripadnici Direkcije tada krenuli do kolega MUP-a RS, kako bi vidjeli šta se dešava.

Naglasio je kako se radi o dvojici Bošnjaka, koji su prišli pripadnicima MUP-a RS, a tada se desio i fizički nasrtaj na pripadnika Direkcije, od strane osobe čije je vozilo zaustavljeno.

Tek tad su MUP i Direkcija skupa priveli lice. Riječ je o osobi srpske nacionalnosti koja je iz Srebrenice a danas živi u Beogradu, koji je pored Memorijalnog centra prijetio: pobiću vas sve – to policija sve zna”, tvrdi Duraković.

Na kraju je kazao kako očekuje od MUP-a RS da oglasi se o ovom incidentu.

N1

Nastavi čitati

BiH

Iz zdravstvenih razloga: Advokati traže hitno oslobađanje zločinca Ratka Mladića

Published

on

By

Advokati osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji služi doživotnu kaznu zatvora u Hagu, traže njegovo hitno oslobađanje iz zdravstvenih razloga.
Advokati traže od sudija da puste Mladića (82) na liječenje u Srbiju zbog zdravstvenog stanja koje je potencijalno opasno po život.

Poznato je da Mladić pati od kognitivnih oštećenja i da je najmanje dva puta ove godine bio hospitaliziran, podsjeća Reuters.

Mladić služi kaznu u pritvorskom centru UN u Hagu od pravosnažne presude nakon žalbe 2021. godine.

Prema riječima njegovih advokata, Mladić može dobiti poseban tretman u Srbiji zbog svoje bolesti, a preseljenje bi uklonilo i jezičke barijere koje predstavljaju poteškoće u komunikaciji.

Nije poznato kada će sudije MMKS-a, koji se bavi Mladićevim slučajem, odlučivati o ovom zahtjevu.

Ratko Mladić, komandant vojske bosanskih Srba, osuđen je na doživotnu robiju zbog najstrašnijih ratnih zločina koji su počinjeni pod njegovom komandom. Mladić, kao i ratni politički vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, osuđeni su na doživotni zatvor i zbog genocida u Srebrenici.

Nastavi čitati

BiH

Bećirović u Berlinu: BiH je zahvalna Njemačkoj za podršku rezoluciji o Srebrenici

Published

on

By

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je u Berlinu s predsjednikom Savezne Republike Njemačke Frank-Walterom Steinmeierom prvog dana zvanične posjete ovoj državi.

Bećirović je primljen u palati Bellevue u Berlinu, rezidenciji njemačkog predsjednika, uz najviše državne i vojne počasti.

Tokom sadržajnog i otvorenog razgovora dr. Bećirović je istakao da su odnosi Bosne i Hercegovine i Njemačke izuzetno dobri i prijateljski, te da je Njemačka mnogo puta dokazala da je veliki prijatelj i saveznik Bosne i Hercegovine.

Bećirović je ukazao na važnost usvajanja rezolucije o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995. godine. On se zahvalio predsjedniku Steinmeieru na podršci Njemačke aktivnostima i mjerama u borbi protiv negiranja genocida, govora mržnje i veličanja ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.

Također, istakao je važnu ulogu Njemačke koja pruža podršku Bosni i Hercegovini u procesu evropskih i euroatlantskih integracija. Istakao je da je Njemačka jedan od glavnih zagovornika evropskog puta Bosne i Hercegovine, što je mnogo puta i dokazala, između ostalog i prilikom donošenja odluke o otvaranju pregovora o članstvu Bosne i Hercegovine u EU.

Bećirović je rekao da je u tom kontekstu naročito važna proaktivna njemačka uloga.

Predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier potvrdio je neupitnu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. On je podvukao da je neprihvatljivo bilo kakvo ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Tokom razgovora istaknuta je važnost Njemačke kao aktivnog učesnika u procesu približavanja Zapadnog Balkana EU.

Sagovornici su se posebno dotakli pitanja sigurnosti Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana uopće. Istaknuto je da je stabilnost regiona od značaja za stabilnost cijele Evrope, te da je potrebno da Bosna i Hercegovina i SR Njemačka nastave blisku saradnju po ovim pitanjima.

Bosna i Hercegovina i Njemačka imaju tradicionalno dobre političke i ekonomske odnose. Pored ekonomske, značajna je i saradnja u oblasti kulture. Između dvije države postoji tradicija obilježavanja i promoviranja kulturnih događaja, razmjene znanja i iskustava u oblasti obrazovanja. Značajnu sponu između Njemačke i Bosne i Hercegovine predstavlja i brojna bh. dijaspora u Njemačkoj, istakao je Bećirović.

Izvor: Klix

Nastavi čitati

Najčitanije