Connect with us

BiH

Novalić: Podržavam povećanje minimalne plate, ali ne u ovim uslovima, želimo spriječiti isplatu plata “na ruke”

Published

on

Premijer Federacije BiH, Fadil Novalić, govori za Oslobođenje

KADA GOVORITE O RADU VLADE FEDERACIJE BIH U PROTEKLIH SEDAM GODINA, ONO ŠTO POSEBNO ISTIČETE JESTE DA JE NOVI ZAKON O RADU DONIO NOVIH 30.000 RADNIH MJESTA U FEDERACIJI. MOŽETE LI POJASNITI KAKO SE DO TOGA DOŠLO?

– Kada sam ja preuzeo mandat premijera Federacije BiH, mi smo imali skoro 467.000 zaposlenih. Danas ih je 70.000 više i ovo što ističem su zvanični i javno dostupni podaci Porezne uprave FBiH. Da nije bilo pandemije, siguran sam da bi ova brojka bila znatno veća. Bilo kako bilo, činjenica je također da smo godinu dana nakon stupanja na snagu novog Zakona o radu imali nešto više od 30.000 zaposlenih u FBiH. Kada su u pitanju društvene i ekonomske pojave, vrlo je teško uspostaviti uzročno-posljedične veze i sa sigurnošću reći da se nešto desilo, jer mu je prethodio određeni događaj. Sjetit ćete se da su 2015. i 2016. godina bile prve godine nove reformske agende, novog zamaha i značajnih socio-ekonomskih reformi na svim nivoima vlasti. Sve ove mjere su doprinijele rastu zaposlenosti i privrede. Međutim, usvajanje novog Zakona o radu je zaista bila jedna od temeljnih reformi tog perioda koja je povećala fleksibilnost tržišta rada i tako omogućio stvaranje novih radnih mjesta. Jednako je bio važan radi uvođenja reda u sistem kolektivnog pregovaranja i sačuvao FBiH od novih tužbi koje su u jednom trenutku nanijele štetu veću od milijardu maraka.

UPRKOS TOME, IZ SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA BIH NAJAVILI SU MASOVNE PROTESTE U SEPTEMBRU SA SAMO SA JEDNIM ZAHTJEVOM – POVEĆANJE NAJNIŽE PLATE U FBIH. IZ SINDIKATA TVRDE DA VLADA MOŽE, AKO ŽELI, SAMA PROMIJENITI UREDBU O NAJNIŽOJ PLATI, A TRAŽI SE DA ONA BUDE 70 POSTO OD PROSJEČNE PLATE U FBIH. HOĆETE LI UDOVOLJITI NJIHOVIM ZAHTJEVIMA?

Izuzetno je važno da smo ovo pitanje stavili u ekonomski okvir i izvan politike

– Dozvolite mi da odmah na početku kažem i potcrtam jednu stvar. Ja apsolutno podržavam povećanje minimalne plate, posebno jer su naši građani i radnici izloženi pritisku inflacije. Međutim, ne podržavam rast minimalne plate u uslovima u kojima i dalje imamo neprihvatljivo velike troškove rada, jer ćemo tako uništiti radna mjesta, doliti ulje na vatru kada je u pitanju inflacija i dovesti do rasta javnih prihoda koje jednostavno ne želim. Mi novac želimo vratiti i ostaviti građanima. Ali, krenimo redom. Mi smo početkom godine donijeli odluku kojom smo povećali minimalnu platu za oko 34 posto odnosno 543 KM u odnosu na prošlogodišnju. I to nije minimalno primanje, jer uz mjesečnu platu, većina radnika u FBiH ostvaruje pravo na neoporezive naknade poput toplog obroka, prijevoza i regresa, po čemu je FBiH jedinstvena u Evropi. Ove naknade u prosjeku po zaposlenom iznose 174 KM, tako da povećanje najniže plate garantuje ukupna primanja koja su znatno viša od najniže plaće i koja su za većinu radnika oko 720 KM mjesečno. S druge strane, u Republici Srpskoj ona je odnedavno 650 KM i u suštini je i dalje niža nego u FBiH. S obzirom na trenutnu inflaciju, apsolutno sam svjestan da je 720 KM malo i da minimalna plata treba još da raste. Nova uredba koju smo donijeli prošle godine garantuje da će najniže plate biti usklađivane godišnje po automatizmu u zavisnosti od rasta ekonomije i cijena, počevši od 2023. Sve, dakle, zavisi isključivo od snage ekonomije i o tome kako će se nastaviti kretati cijene do kraja godine. Izuzetno je važno da smo ovo pitanje stavili u ekonomski okvir i izvan politike. Nakon što Parlament FBiH usvoji nove fiskalne zakone, bit će stvorene pretpostavke za još veći rast najniže plate bez štetnih posljedica za privredu i zaposlenost. Primjerice, predviđeno je oporezivanje dividende što je korak ka tome da spriječimo isplatu plata “naruke”. Bez istovremenog rasterećenja troškova rada, značajnije povećanje minimalne plate moglo bi dovesti do pada broja zaposlenih, te kratkoročnog rasta budžetskih prihoda. Parlament je donio zaključak da će se tematika minimalne plate odnosno minimalnog primanja razmatrati skupa s novim fiskalnim zakonima i zaista se nadam da će se konačno ovaj paket reformskih zakona naći na dnevnom redu tog zakonodavnog tijela. Stupanje na snagu novih fiskalnih zakona bi omogućilo značajnije povećanje minimalne, ali i realnih plata u FBiH.

ČINJENICA JE DA SU U FOKUSU VLADE FBIH BILA SOCIJALNA PITANJA. PODSJETIĆEMO DA JE STUPIO NA SNAGU ZAKON O RODITELJIMA – NJEGOVATELJIMA, PORODILJE IMAJU NAKNADU U IZNOSU OD 1.000 KM, PENZIJE SU U DVA NAVRATA USKLAĐIVANE, A PENZIONERI SU DOBILI I JEDNOKRATNU FINANSIJSKU POMOĆ U IZNOSU OD 100 KM…KAKVI SU DALJNJI PLANOVI KAD JE RIJEČ O SOCIJALNOM SEKTORU?

– Dobro ste primijetili. Prvo moram istaći zadovoljstvo da smo, osim penzionerima kojima smo odmah osigurali da jednokratnu novčanu pomoć od 100 KM iz federalnog budžeta dobiju zajedno s penzijama 5. augusta, uspjeli i u namjeri da u ovom mjesecu istu pomoć isplatimo i našim korisnicima boračkih naknada i civilnim invalidima. Za njih je Uredbom o programu pomoći stanovništvu posebno pogođenom inflacijom bilo predviđeno da tih 100 KM dobiju u roku od 60 dana, ali smo osigurali sredstva za sve i puno ranije. Riječ je o više od 530.000 stanovnika iz ove tri kategorije. Nadalje, donijeli smo i uredbu koja se odnosi na petomjesečno subvencioniranje računa za električnu energiju za oko 70.000 korisnika, sa ukupno 100 KM. Pakete osnovnih životnih namirnica u vrijednosti od po 500 KM iz robnih rezervi FBiH dobit će oko 17.000 socijalno ugroženih porodica putem Direkcije za robne rezerve i Crvenog križa. Poslodavcima smo omogućili da isplate jednokratnu pomoć radnicima u FBiH, njih oko 536.500, oslobađajući ih plaćanja poreza i doprinosa na tu isplatu, a kako bi bez obaveze pomogli svoje uposlenike. I prije ovoga smo reagirali na krizu tako što smo zamrznuli marže na prehrambene proizvode, energetske derivate, potrudili smo se da cijena električne energije ne poraste ove godine za stanovništvo, iako je za trećinu ispod proizvodne cijene. Pošto pitanje indirektnih poreza nije u našoj nadležnosti, uputili smo inicijativu Vijeću ministara da se privremeno suspendiraju akcize na gorivo. Uplatili smo kantonima i opštinama 699 miliona KM kako bi oni mogli da podrže svoje građane, posebno one najugroženije.

Naše inspekcije su non-stop na terenu, kontrolišu i sankcionišu neosnovana poskupljenja, nadziru proizvođače i trgovce ogrijeva.

Kao što znate, na inicijativu Federalne vlade je Vijeće ministara donijelo odluku o zabrani izvoza peleta i ogrijevnog drveta. Otkako je počela pandemija donosili smo mjere zaštite našeg stanovništva i to radimo i dalje. To nije populizam, nego domaćinski odnos prema javnom novcu i svojim građanima u stanju potrebe. Sve možemo servisirati jer imamo dobre ekonomske rezultate, jer su rasli bruto domaći proizvod i prihodi, kao i izvoz i broj zaposlenih. Više od 200 miliona KM u godini dajemo samo za socijalno pravedne i programe zapošljavanja kojima ublažavamo posljedice poskupljenja. Ovogodišnjim rekordnim budžetom smo reagirali i tako što smo povećali penzije u ovoj godini dva puta za ukupno 11 posto. Svim boračkim populacijama značajno smo povećali prava, za ukupno 50 miliona KM u ovoj godini, uvodeći sistem “švicarske formule”. Kroz novi federalni zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom, slabijeg imovinskog stanja, uvodimo dječiji dodatak od 103 KM mjesečno do 18. godine, što je tri puta više od dosadašnjeg prosjeka. Za tu podršku ćemo godišnje izdvajati oko 90 miliona KM.

Donijeli smo Zakon o roditeljima njegovateljima, onima koji moraju isključivo da brinu o svojoj djeci, da njeguju svoje članove porodica s invaliditetom, a da će pri tome imati mjesečne naknade i pravo na doprinose za PIO i zdravstveno osiguranje

Istina, imali smo nekih problema sa početkom primjene tog zakona, ali ćemo retroaktivno isplatiti ove naknade od trenutka podnošenja zahtjeva, tako da će roditelji ostvariti obećana prava. Donijeli smo Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji i svi parovi u FBiH će pod jednakim uslovima imati pravo na liječenje BMPO-om na teret budžeta Federacije. Za te mjere pronatalitetne politike ćemo izdvajati 10 miliona KM godišnje. Još 61 milion KM osigurali smo za dva ovogodišnja programa zapošljavanja i samozapošljavanja koja provodi naš zavod za zapošljavanje. Za stambeno zbrinjavanje mladih, i ove godine, petu zaredom, osigurali smo ukupno 30 miliona, 15 iz budžeta plus 15 od Union banke kroz jeftine stambene kredite. Kroz razne mjere iz oblasti kulture, sporta, obrazovanja također smo podržavali mlade – pri zapošljavanju, pokretanju start-upova. Donijeli smo Zakon o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH za koji ćemo u naredne tri godine izdvojiti 225 miliona KM i koji će stvoriti pretpostavke za jedan bolji, efikasniji i kvalitetniji sistem zaštite. U ovoj godini 19 zdravstvenih ustanova dobit će 75 miliona KM. I naravno da nećemo stati sa direktnim podrškama građanima. Inflacija nas je pritisnula, ali zahvaljujući našoj ekonomiji i ove godine je naš realni bruto domaći proizvod Federacije u prvom kvartalu povećan u odnosu na isti period prošle godine. To ćemo nastaviti koristiti za još veće zapošljavanje i jačanje privrede.

ČESTO ZA VLADU NA ČIJEM STE ČELU KAŽETE DA JE REFORMSKA. NO, POZNATO JE DA NEKI OD REFORMSKIH ZAKONA, POPUT ONIH O DOPRINOSIMA I O DOHODKU NISU USVOJENI, IAKO SU UPUĆENI U PROCEDURU JOŠ 2018. GODINE. KOME JE BILO U INTERESU DA STOPIRA NJIHOVO USVAJANJE, AKO SE SVE VRIJEME GOVORILO KAKO BI SE TIM PROPISIMA SMANJILO OPTEREĆENJE NA PRIVREDU, A RADNICI DOBILI VEĆE PLATE?

– Socijalna reforma o kojoj sam govorio u prethodnom odgovoru, samo je jedan od četiri stuba koja sam postavio kao zadatak pred sebe prije sedam godina. Jako sam ponosan na sve novine koje je ova Vlada donijela, a koje puno govori o tome koliko smo socijalno osjetljivi. Jedino socijalno osjetiljivo društvo može se smatrati pravednim. Drugi stub smo, također, podigli kroz izmjenu radno-pravnog zakonodavstva kojim smo uspjeli povećati fleksibilnost tržišta rada, uvesti red u kolektivno pregovaranje i sačuvati FBiH od novih tužbi koje su u tom trenutku nanijele štetu veću od milijardu KM. Treći stub, podjednako važan, na koji sam ponosan je da smo donoseći zakone o unutrašnjem platnom prometu i finansijskom poslovanju zaustavili sive tokove novca. Upravo to je povećalo javne prihode, kojima se opet rješava socijala. Donijeli smo registar parafiskalnih nameta, izmijenili Zakon o dugu, zaduživanju i garancijama tako da javni sektor ne može beskonačno trošiti i iz budućnosti posuđivati pare i izazivati nelikvidnost. Jedino me žalosti činjenica da nismo uspjeli u izgradnji četvrtog stuba koji je imao za cilj da rastereti privatni sektor, poveća našu međunarodnu konkurentnost i doprinese stvaranju novih i bolje plaćenih radnih mjesta.

 

To su stvarni ciljevi fiskalnih zakona koji do danas nisu usvojeni u Parlamentu FBiH. Parlament je prava adresa za pitanje zašto ovako važni zakoni koji su još prije četiri godine utvrđeni na Vladi i upućeni u parlamentarnu proceduru još nisu usvojeni. Kao dugogodišnji iskusni privrednik i neko ko je zapošljavao hiljade ljudi jako dobro znam šta bi ti zakoni značili građanima i to sam uporno objašnjavao, ali su, nažalost, politikanstva bila jača. No, ja i nisam došao na ovo mjesto da budem popularan, iako su počesto napadi jako lični i naravno da je teško kada ih trpi porodica, a u mom slučaju vrlo često je oštrica neosnovanih napada usmjerena i na njih. Svjestan sam da je to cijena javnog posla. Zato ću opet potcrtati – da smo fiskalne zakone usvojili – sada bi u ovo teško vrijeme poskupljenja izazvanih globalnom inflacijom imali prijeko neophodno rasterećenje privrede i povećanje plata radnicima. Reforme ovog tipa su izazovne za sprovesti u bilo kojoj zemlji. Čini mi se da je ovdje nedostajala hrabrost ostalih aktera da ovu ključnu reform provedemo do kraja. Uz to, pojedini ljudi u društvu su, ili zbog neznanja ili zbog loših namjera, širili dosta dezinformacija o zakonima. U međuvremenu smo pobili svaki od njih, ali je to bilo dovoljno da ubaci crv sumnje među građanima i da tako izostane šira podrška zakonima koji bi zaista unaprijedili standard većine ljudi u FBiH.

KADA JE RIJEČ O KORIDORU 5C OSIGURANA SU SREDSTVA ZA 165 KILOMETARA AUTOPUTA. JESTE LI ZADOVOLJNI DINAMIKOM IZGRADNJE I KOJI SU TO PROBLEMI S KOJIM SE U OVOJ OBLASTI NAJČEŠĆE SUSREĆETE?

– Da, ja često ističem da je FBiH danas jedno veliko gradilište. To svako, ko prođe uzduž i poprijeko Federacijom, može vidjeti. Radi se na brojnim dionicama na koridoru 5C – kako na sjeveru, tako i na jugu. Za dugoročni razvoj ekonomije Federacije, u ovogodišnjem federalnom budžetu izdvojili smo značajna sredstva od 229 miliona KM za igradnju putne infrastrukture. Da bismo spriječili pad privrede, upravo zbog toga ulažemo toliko u infrastrukturu, jer ona ima najveći multiplikativni efekat. Obezbijedili smo izvore finansiranja za sve dionice budućeg koridora. Ubrzanje izgradnje raznih dijelova autoputa je jedan od prioriteta i pripreme su u punom jeku kako bi uskoro počeli sa izgradnjom najvećeg infrastrukturnog projekta u FBiH – probijanje tunela Prenj, za koji je već raspisan tender za izvođača radova. Izgradnja tunela Hranjen se nastavlja. Kada smo došli 2015. suočili smo se sa značajnim dugovanjima i rupama u budžetu. Tada je u Autocestama FBiH nedostajalo 180 miliona KM za finansiranje već dogovorenih projekata. Ulaganja prethodne Vlade bila su bazirana skoro isključivo na zaduživanju, dok je ova Vlada puno više novca uspjela da izdvoji iz federalnog budžeta. I to su činjenice. Za sedam godina moja vlada stavila je tačku na izgradnju 30,9 kilometara autoputa i započela radove na još 37,2 kilometra te osigurala izvore finansiranja izgradnje 120,9 kilometara autoputa. U periodu 2015.-2022. vrijednost izgrađenih puteva, objekata, dionica autoputeva, koji su u nadležnosti JP Autoceste FBiH povećana je za 1,416 milijardi KM ili 85 posto. Pored toga, budući da koridor 5c ne prolazi kroz sve dijelove države, mi smo se opredijelili za ravnomjeran infrastrukturni razvoj drugih kantona, prije svega USK i SBK, kako bi se počela ispravljati nepravda prema ovim krajevima.

BiH

Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću

Published

on

By

Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.

Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda

Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.

Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.

– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.

Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.

Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.

CIK ne dobija službene obavijesti o presudama

Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.

– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.

Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.

Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

Marinković Lepić tražila reakciju komisije

Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.

Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.

Parlament ne otkriva detalje

Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.

– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.

U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.

U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.

Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.

Nastavi čitati

BiH

Gradska džamija : Predavanje i izložba Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini

Published

on

PREDAVANJE I IZLOŽBA
SULTANSKE DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Među džamijama građenim u vrijeme Osmanlija, posebno mjesto i značaj imale su one koje su gradili sami sultani, kako u Istanbulu, tako i širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni i Hercegovini. One su finansirane iz državne blagajne, pa se na neki način mogu smatrati i državnim džamijama.
U našoj zemlji podignuto je preko 80 sultanskih džamija. Mnoge su porušene, neke su obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, kao što je to slučaj u Bužimu.
Do danas ih je sačuvano i obnovljeno ukupno 37. Od sultanskih džamija koje se i danas koriste i služe svojoj svrsi čak 9 nalazi se na prostoru Bosanske Krajine. To su: Stara džamija u Izačiću, Džamija Murata III u Todorovu, Džamija Murata III u Šturliću, Fethija džamija u Bihaću, Džamija Brekovica grad u Bihaću, Džamija Zagrad u Velikoj Kladuši, Džamija u Maloj Kladuši, Džamija u Mutniku, i Gradska džamija u Cazinu.
Povodom obilježavanja 7. maja, Dana džamija, Medžlis Islamske zajednice Cazin u saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Sarajeva organizira predavanje i izložbu „Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini“.
Predavanje i izložba će se održati u Gradskoj džamiji u Cazinu, u petak, 3. maja 2024. godine, sa početkom u 20 sati.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj značajan skup.
Medžlis islamske zajednice Cazin
Nastavi čitati

BiH

VIDEO Sutra isplata penzija uvećanih za “pola kg piletine”: Za dva dana pojedemo i idemo ponovo

Published

on

By

Penzije u subotu plus dodatak, razlika za prva tri mjeseca

Lijepa vijest, za sve penzionere u Federaciji BiH jeste da isplata penzija za april počinje u subotu četvrtog maja. Uvećana je za 1,55 posto, pa tako će minimalna biti veća za 8,35 maraka.

Iako svjesni da sa ovim povećanjem ne mogu osigurati ni osnovno, penzioneri će ovaj mjesec možda ipak osjetiti olakšicu jer će biti uplaćena i razlika za prva tri mjeseca ove godine.

Povećanje od 1,55 posto osiguralo je cijelih 8 maraka i 35 feninga više, koliko košta npr. pola kg piletine, za korisnike koji primaju minimalnu penziju. Uplaćena će biti i razlika za prva tri mjeseca ove godine tako da će ukupno minimalna penzija ovaj mjesec iznositi 33,40 maraka više. Penzioner Anto Miličević – nezadovoljan.

Mogu osigurati više

“Kilogram mesa kupiti i to je sve. Za dva dana pojedemo i idemo ponovo”, kaže Anto za BHRT.

Smatra da nadležni itekako mogu osigurati više.

“Ima novca, ako je prošle godine moglo ići na 12 posto, može i ove godine. Evo ja pristajem odmah, nek se povećaju minimalne, ne moraju naše srednje povećavati”, smatra Anto.

Nakon najave federalnog Zavoda PIO/MIO da će penzije za april biti isplaćene u subotu, uslijedili su upiti penzionera i sumnje da li će novac uopće leći na račun prije ponedjeljka.

Iz Zavoda su odmah pojasnili da će novac preko Trezora biti uplaćen bankama i poštama u petak, 3. maja, a do banaka je da li će one taj novac odmah rasknjižiti.

Predsjednik saveza Udruženja penzionera Federacije, Redžo Mehić smatra – da hoće.

“Kada se desi da 5. pada u nedjelju ili u vikend, odnosno drugi praznik, onda se isplaćuje dan ranije”, ističe Mehić.

“Ove godine to je 20,47 maraka”

Penzioner Anto sa početka naše priče, mišljenja je da penzioneri moraju biti uporniji u borbi za veće penzije. Većina njih, kako je i sam kazao, bila je primorana naučiti živjeti i sa nešto skromnijim prihodima.

“Potrebno je da političke partije ove koje vladaju, koje viču znaš ti ko sam ja, da budu upozorene jer sam vidio neki dan štrajkače, da za koju godinu neće niko imati da zaradi za penziju”, smatra sociolog Sead Pašić.

A prema posljednjoj odluci Vlade Federacije, povećanjima nisu zaboravljeni ni kandidati koji u 2024. godini steknu uslove za penziju.

“Koliko bodova zaradi za radni vijek, to se na dan polaska u penziju množi sa tim brojem. Ove godine to je 20,47 maraka”, kaže Mehić.

Činjenica je da je na ulicama sve više nezadovoljnih građana. Dok u marketima cijene enormno rastu, povećanje penzija od osam maraka teško da će stići ionako prebrzi voz poskupljenja. Zbog toga penzioneri kažu i ne mogu biti zadovoljni.

 

Nastavi čitati

Najčitanije