Connect with us

USK

Pilana na rasprodaji, Ključ bez kolektora

Published

on

Dok se zemljište i objekti Šipada polako rasprodaju, ostaje sve manje vremena i prostora da se strateški uredi obala Sane, ali i da se zaštite bivši radnici

Jedna od najvećih pilana prijeratnog giganta Šipad nalazila se u Ključu, strateški tu smještena zbog sirovinskog bogatstva šuma, te činjenice da je ovo mjesto bilo prije entitetske podjele teritorije na dva dijela prostorno najveća opština u BiH.

JOŠ NIJE KASNO

Iako je drvna industrija u Ključu prije rata zapošljavala oko 700 ljudi, u poslijeratnom periodu dijelila je sudbinu ostalih filijala Šipada koje su, malo-pomalo, u potpunosti propale.

Ogroman prostor kompleksa Šipada smješten je u centru Ključa, uz rijeku Sanu, spriječivši Ključ da se razvija na obalama svoje rijeke poput Bihaća, Sanskog Mosta ili Bosanske Krupe.

– Nekada me je zvuk pilane budio ujutro, a i sada kad pogledam kroz prozor vidim taj predivni prizor i neiskorišteni potencijal, ispričao nam je Azimir Burzić, Ključanin sa adresom u Kanadi, koji se nakon više od trideset godina vratio na mjesto odakle je za njega sve počelo, piše Oslobodjenje

Investitori koji su već ušli u Šipad, nezvanično, planiraju gradnju ugostiteljskih i sportsko-rekreativnih objekata te benzinske pumpe

On je odmah pokrenuo inicijativu da se, s obzirom na to da je prostor Šipada na prodaju, strateški iskoristi ovaj dio grada.

Azimir Burzić i Amer Kalabić završili su snimanje terena dronom

Naime, ispod pilane protiče rječica Ižnica, a sa njom i gradska kanalizacija, koja se na tom mjestu izlijeva u Sanu. Prizor nije ugodan, pogotovo ljeti.

– Time bi se otvorio ogroman potencijal ovog zemljišta, ali kako su već tri investitora kupila ovdje zemljište i objekte, bojim se da ćemo izgubiti priliku da se ovdje osigura prostor za prijeko neophodni prečišćivač, plaši se Burzić.

Stečajni upravnik za Šipad Ključ je Nijaz Dervišić iz Jajca, koji nam je potvrdio da su tri kupca već ušla u Šipad, ali da i dalje nije kasno.

– Još tu postoji oko 80 posto zemljišta i hala koje će tek biti predmet prodaje. Ali, Općina Ključ do tog zemljišta može doći samo na način da se, kao i svi drugi zainteresovani kupci, javi na javni natječaj za prodaju kada on bude raspisan, kazao nam je Dervišević.

Njegov kolega, stečajni upravitelj iz Bihaća Šefik Smlatić, koji je napravio ogroman uspjeh sa Kombiteksom u ovom gradu, smatra da je upravo ovaj primjer najbolji recept za gigante kao što je Šipad u Ključu, Sanskom Mostu i Bosanskoj Krupi.

– Traže me iz tih općina, međutim, problem je do njih, prvo su morali na općinskim vijećima donijeti odluku o proglašenju poslovne zone, kao što je Bihać učinio sa Kombiteksom, a onda kvalitetan stečajni upravnik može napraviti uspjeh u takvim okvirima, istakao je Smlatić.

Nažalost, Općinsko vijeće u Ključu to nije na vrijeme učinilo.

– Imali smo mnogo sjednica, ali na jednoj nije bilo takvog pitanja. Mogućnost i potreba da se rezerviše prostor za prečišćivač kod Pilane i rijeke Sane nikad nije bio na dnevnom redu. Osim toga, oko 70 radnika Šipada u ovom stečajnom postupku još nije izmireno i, što je najgore, za njih 10 nisu još uplaćene neophodne razlike u stažu da bi mogli ići u penziju, kazao nam je Alen Šehić, općinski vijećnik iz Ključa.

RADNICI ČEKAJU

Načelnik Općine Ključ Nedžad Zukanović pojašnjava nam da je prečišćivač za gradsku kanalizaciju po projektu planiran koji kilometar niže niz rijeku.

– A sigurno bi neki kolektor dobrodošao i kod Pilane. Nažalost, sve su to skupi projekti za našu općinu. Trenutno pokušavamo da se izborimo barem za te radnike, ali povjerioci Šipada se najviše pitaju i oni ne dozvoljavaju nama iz Općine da prisustvujemo tim sastancima, ustvrdio je načelnik Zukanović.

I stečajni upravnik Nijaz Dervišić priznaje da još nisu izmirene obaveze prema radnicima, ali da će to učiniti na nekoj od narednih prodaja zemljišta.

Svijet / Zanimljivosti

Vozač iz BiH pijan, drogiran i bez vozačke dozvole došao na GP Maljevac

Published

on

By

Vozač iz Bosne i Hercegovine je na Granični prijelaz Maljevac došao u alkoholiziranom stanju, pod utjecajem droga i bez vozačke dozvole.

Uz optužni prijedlog je sudu priveden 37-godišnjak koji je u petak ujutro došao na Granični prijelaz Maljevac vozeći automobil bosansko-hercegovačkih s 1,03 promila i “pod utjecajem opojnih droga”, a k tome nema niti vozačku dozvolu, izvijestila je u subotu Policijska uprava karlovačka i napomenula da je riječ o višestrukom počinitelju prekršaja.

Policija je nastavila da se odbio podvrgnuti testiranju vađenjem krvi i urina.

“Nadležni sud izrekao mu je novčanu kaznu od 3.030 eura koja mu je zamijenjena kaznom zatvora u trajanju od šezdeset dana”, navela je PU karlovačka.

Nastavi čitati

USK

Bihać: Žena pijana došla kući pa fizički nasrnula na muža, on pozvao policiju

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ripač zabilježen je neugodan incident porodičnog nasilja koji je izbio kada je pijana žena, identifikovana kao J.F., fizički napala svog muža, što je kulminiralo pozivom policije.

Prema izjavama svjedoka koji su bili prisutni tokom ovog nasilnog sukoba, sve se odigralo usred dana. Kada je nasilje eskaliralo, muž je bio primoran pozvati policiju.

Komšije su izjavile da je J.F. bila u izuzetno alkoholisanom stanju, te da nije bila u mogućnosti da stoji na nogama. Kada je policija stigla na lice mjesta, J.F. je odbijala saradnju i pružala otpor.

Kao odgovor na situaciju, policija je intervenisala i J.F. je lišena slobode, nakon čega je sprovedena u Policijsku stanicu Bihać.

Foto: Ilustracija

Nastavi čitati

BiH

Šokantni nalazi revizora: Gdje je “nestao” 381 milion KM za poljoprivredu u FBiH?

Published

on

By

Poticaja je bilo sve više, a poljoprivredi je bilo sve gore. Novac za poljoprivredu trošili bez nadzora i kontrole, kao i bez funkcionalni registara

Rezultati revizije su pokazali da na području Federacije BiH nadležne institucije nisu osigurale uslove za efektivno upravljanje poljoprivrednim poticajima i da se implementacijom poljoprivrednih poticaja ne postižu zadovoljavajući rezultati, ustanovio je Ured za reviziju institucija FBiH.

Štaviše, u najnovijem izvještaju naveli su da iako se svake godine značajno povećavao iznos budžetskih sredstava za poticaje u poljoprivredi, poljoprivredne proizvodnje uglavnom stagniraju ili imaju trend smanjenja?!

Ko je bio ministar

Vremenski obuhvat revizije je bio je period od 2020–2022. godine, kada je na čelu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva bio Šemsudin Dedić (SDA). U tom periodu, kako su ustanovili revizori, nije ostvareno povećanje ukupne poljoprivredne proizvodnje i brojčanog stanja stočnog fonda u Federaciji uprkos utrošenim budžetskim sredstvima za novčane poticaje u FBiH, koji su u periodu 2020– 2022. godine iznosili čak 381 milion KM!

Revizijom je obuhvaćeno pet ministarstava nadležnih za oblast poljoprivrede: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, te ministarstva USK, TK, HNK i PK, piše Fokus.

-Poljoprivredni poticaji nisu planirani na odgovarajući način s obzirom da nisu bili u skladu sa strateškim ciljevima i principima iz produžene Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja, niti je izvršena obaveza prilagođavanja Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije. Nisu uspostavljeni funkcionalni poljoprivredni registri, sistemi za identifikaciju zemljišnih parcela i životinja niti poljoprivredni informativni centar, koji predstavljaju osnovne pretpostavke za odgovarajuće planiranje i praćenje efekata poljoprivrednih poticaja – neki su od nalaza revizora.

Nalazi revizora za poljoprivredu

Utvrđeno je da Federalno ministarstvo nije uspostavio temeljne pretpostavke za planiranje i praćenje efekata poticaja u dijelu: planiranja i harmonizacije poticajnih mjera i osiguranja funkcionalnog poljoprivrednog informacionog sistema (baze, registri, knjigovodstvo…).

-Uprkos značajnim sredstvima koja se izdvajaju za poljoprivredne poticaje, oni poljoprivrednicima nisu adekvatno planirani, niti proizvode očekivane efekte. Navedeno rezultira nezadovoljstvom poljoprivrednih proizvođača, njihovim čestim protestima i poskupljenjima poljoprivrednih proizvoda. Također, dostupni podaci ukazuju na to da nije uspostavljen adekvatan nadzor i kontrola nad korisnicima poticajnih sredstava, a postoje indicije da određeni poljoprivredni proizvođači poticajna sredstva troše za sasvim druge namjene, što upućuje na to da poljoprivredna politika FBiH treba promjene – jedan je od krucijalni nalaza koji dijelom daje odgovor na pitanje gdje je “nestao” 381 milion KM.

Nalazi revizora za poljoprivredu

Suprotno zakonu

Kada je riječ o ovom ukupnom iznosu za poljoprivredu iz Budžeta FBiH je isplaćeno 275.376.938 KM i iz budžeta svih kantona 105.749.525 KM.

Revizori su utvrdili i da su kantoni suprotno zakonskim odredbama, planirali dodjelu poticaja iz kantonalnih budžeta, za pojedine biljne i animalne poljoprivredne proizvodnje, koje su već poticane iz federalnog budžeta. Ovo se ogleda u tome da se kantonalnim programima poticao obim proizvodnje koji je iznad propisanih količina za kantone.

– Pored činjenice da značajni registri nikada nisu uspostavljeni, konstatovano je da pojedini nisu funkcionalni. Naime, iako je uspostavljen Registar poljoprivrednih gazdinstava (RPG), FMPVŠ nije poduzimao aktivnosti kako bi osigurao njegovo odgovarajuću funkcionalnost u procesu planiranja i dodjele poticaja. Podaci u Registru su neažurirani, nepotpuni i nepouzdani, što onemogućava adekvatnu provjeru i potvrdu prijavljenog stanje stoke, odnosno parcele u apliciranim i/ili odobrenim zahtjevima za dodjelu poticaja – naveli su revizori.

Nastavi čitati

Najčitanije