Dok se zemljište i objekti Šipada polako rasprodaju, ostaje sve manje vremena i prostora da se strateški uredi obala Sane, ali i da se zaštite bivši radnici
Jedna od najvećih pilana prijeratnog giganta Šipad nalazila se u Ključu, strateški tu smještena zbog sirovinskog bogatstva šuma, te činjenice da je ovo mjesto bilo prije entitetske podjele teritorije na dva dijela prostorno najveća opština u BiH.
Iako je drvna industrija u Ključu prije rata zapošljavala oko 700 ljudi, u poslijeratnom periodu dijelila je sudbinu ostalih filijala Šipada koje su, malo-pomalo, u potpunosti propale.
Ogroman prostor kompleksa Šipada smješten je u centru Ključa, uz rijeku Sanu, spriječivši Ključ da se razvija na obalama svoje rijeke poput Bihaća, Sanskog Mosta ili Bosanske Krupe.
– Nekada me je zvuk pilane budio ujutro, a i sada kad pogledam kroz prozor vidim taj predivni prizor i neiskorišteni potencijal, ispričao nam je Azimir Burzić, Ključanin sa adresom u Kanadi, koji se nakon više od trideset godina vratio na mjesto odakle je za njega sve počelo, piše Oslobodjenje
On je odmah pokrenuo inicijativu da se, s obzirom na to da je prostor Šipada na prodaju, strateški iskoristi ovaj dio grada.
Naime, ispod pilane protiče rječica Ižnica, a sa njom i gradska kanalizacija, koja se na tom mjestu izlijeva u Sanu. Prizor nije ugodan, pogotovo ljeti.
– Time bi se otvorio ogroman potencijal ovog zemljišta, ali kako su već tri investitora kupila ovdje zemljište i objekte, bojim se da ćemo izgubiti priliku da se ovdje osigura prostor za prijeko neophodni prečišćivač, plaši se Burzić.
Stečajni upravnik za Šipad Ključ je Nijaz Dervišić iz Jajca, koji nam je potvrdio da su tri kupca već ušla u Šipad, ali da i dalje nije kasno.
– Još tu postoji oko 80 posto zemljišta i hala koje će tek biti predmet prodaje. Ali, Općina Ključ do tog zemljišta može doći samo na način da se, kao i svi drugi zainteresovani kupci, javi na javni natječaj za prodaju kada on bude raspisan, kazao nam je Dervišević.
Njegov kolega, stečajni upravitelj iz Bihaća Šefik Smlatić, koji je napravio ogroman uspjeh sa Kombiteksom u ovom gradu, smatra da je upravo ovaj primjer najbolji recept za gigante kao što je Šipad u Ključu, Sanskom Mostu i Bosanskoj Krupi.
– Traže me iz tih općina, međutim, problem je do njih, prvo su morali na općinskim vijećima donijeti odluku o proglašenju poslovne zone, kao što je Bihać učinio sa Kombiteksom, a onda kvalitetan stečajni upravnik može napraviti uspjeh u takvim okvirima, istakao je Smlatić.
Nažalost, Općinsko vijeće u Ključu to nije na vrijeme učinilo.
– Imali smo mnogo sjednica, ali na jednoj nije bilo takvog pitanja. Mogućnost i potreba da se rezerviše prostor za prečišćivač kod Pilane i rijeke Sane nikad nije bio na dnevnom redu. Osim toga, oko 70 radnika Šipada u ovom stečajnom postupku još nije izmireno i, što je najgore, za njih 10 nisu još uplaćene neophodne razlike u stažu da bi mogli ići u penziju, kazao nam je Alen Šehić, općinski vijećnik iz Ključa.
Načelnik Općine Ključ Nedžad Zukanović pojašnjava nam da je prečišćivač za gradsku kanalizaciju po projektu planiran koji kilometar niže niz rijeku.
– A sigurno bi neki kolektor dobrodošao i kod Pilane. Nažalost, sve su to skupi projekti za našu općinu. Trenutno pokušavamo da se izborimo barem za te radnike, ali povjerioci Šipada se najviše pitaju i oni ne dozvoljavaju nama iz Općine da prisustvujemo tim sastancima, ustvrdio je načelnik Zukanović.
I stečajni upravnik Nijaz Dervišić priznaje da još nisu izmirene obaveze prema radnicima, ali da će to učiniti na nekoj od narednih prodaja zemljišta.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Prije dva dana u Ključu se dogodio šokantan incident u zdravstvnoj ustanovi Dom zdravlja koji je rezultirao fizičkim napadom na doktora.
Prema našim saznanjima, muškarac po imenu G.D. (41) izvršio je verbalni i fizički napad na doktora ginekologije.
Kako saznajemo, G.D. (41) je ovisnik o narkoticima te je došlo do nesporazuma u vezi s njegovom medicinskom terapijom. U trenutku kada je došao u Dom zdravlja Ključ, umjesto na Odjel predviđen za ovisnike, nenamjerno je završio na ginekološkom. To je dovelo do verbalnog sukoba koji je eskalirao u fizički napad na doktora ginekologije.
Iako su povrede koje je ginekolog pretrpio označene kao lakše, ovaj incident je izazvao zabrinutost i revolt među medicinskim osobljem i lokalnom zajednicom.
Policija je brzo intervenirala i privela G.D. (41) koji je osumnjičen za napad.
Incident poput ovog podsjeća nas na važnost poštovanja i razumijevanja prema zdravstvenom osoblju koje svakodnevno radi na dobrobit zajednice.
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselila Tepić (Bešira) Kado – Hato
You must be logged in to post a comment Login