Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Zovko: Schmidtov potez veliki uspjeh Andreja Plenkovića i hrvatske diplomatije

Published

on

Zastupnica u Europskom parlamentu, Željana Zovko, gostovala je u Novom danu u programu N1 Hrvatska i komentirala izbore u BiH.

Borjana Krišto je učinila izvanredan posao u kampanji, ona je osvojila najviše glasova i to je više nego očekivana pobjeda HNS-a, koji je plebiscitarno okupio sve Hrvate i svi su oni dali svoj glas za Borjanu Krišto, usprkos lošim okolnostima da se izbori događaju bez jasnih pravila”, rekla je Zovko.

 

Ne vjeruje u priče koje su se sinoć pojavile, da je dio hrvatskog biračkog tijela namjerno glasao za Denisa Bećirovića.

“S obzirom na činjenicu da su Hrvati u apsolutno nepovoljnijem položaju i da su išli na izbore pod ovakvim okolnostima, da se nije implementirala presuda Ljubić i da su u nekoliko navrata preglasani od strane većinske skupine uz veliku pomoć Izetbegovića, što mu se sada osvetilo, mislim da je opcija Bošnjaka bila ta koja je odlučila da ne ide na tragu prijašnjih Izetbegovićevih aranžiranja”, rekla je Zovko.

Izbore je obilježio i debakl Bakira Izetbegovića, koji je, pak, kazao da sam nije mogao pobijediti 11 stranaka potpore, kao i debakl Milorada Dodika u Republici Srpskoj (koji se bilježio prema prvim preliminarnim, nepotvrđenim rezultatima).

“Činjenica jest da i Republika Srpska i srpski narod, kao i bošnjački narod u Federaciji mogu sebi priuštiti luksuz pluralizma i da imaju različite kandidate i da se opredjeljuju prema tome kakve programe pružaju. Hrvati nemaju taj lukzus, Hrvati su i ovaj put ušli u izbore s jasnim ciljem da opstanu kao narod u BiH i s time su na umu i birali svoju jedinu kandidatkinju, a to je Borjana Krišto, u očekivanju da će konačno imati utjecaja i u vanjskoj politici i u tome tko će biti predsjedavajući u Vijeću ministara. Tako da, što se tiče bošnjačkog i srpskog biračkog tijela, oni su svoju volju pokazali i Hrvati to poštuju”, rekla je Zovko.

Iznenađenje je bio i potez visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je nakon zatvaranja birališta odlučio promijeniti izborni zakon.

“Ja na to gledam kao na veliki uspjeh Andreja Plenkovića i hrvatske diplomacije, koja je iza kulisa radila na tome da Hrvati ne budu izbačeni iz igre i ukazala na katastrofalnu mogućnost srljanja BiH u put bez povratka, da su Hrvati ostali bez utjecaja na formiranje vlasti. Ovo je akcija spašavanja BiH i vraćanja na pravi kolosijek. Odluka je uvod u pravi rad koji se sada treba odvijati. Znamo da je Izetbegović rekao da nikada nije u dobroj volji radio pregovore o promjeni Izbornog zakona. Sada gledamo na odluku Schmidta kao nastavak i produžetak jedne velike utakmice, koja će označiti u kojem će smjeru ići BiH, prema europskim integracijama ili će tonuti dalje u poluovisnički sustav. Ja čvrsto očekujem i nadam se da će se dogoditi najbolja moguća opcija, da Borjana Krišto uđe u Predsjedništvo, da se BiH vrati na europski kolosijek i da se donese Izborni zakon, koji će garantirati Hrvatima da će u budućnosti imati pluralizam i moći birati između različitih kandidata”, rekla je Zovko.

Potez visokog predstavnika Schmidta Zovko je ocijenila velikim uspjehom Hrvatske kao zemlje članice Europske unije, koja je upozorila svoje partnere u Uniji da se ovom krizom mora nastaviti baviti.

“Vidjet ćemo u kojem će se smjeru taj dijalog nastaviti. Imam čvrsto povjerenje da će sve što je bilo zapostavljeno u posljednjih nekoliko godina biti objašnjeno i u sklopu svih geopolitičkih dešavanja. To je pokazatelj i prvi put svjedočim da je zemlja članica preventivnom diplomacijom spriječila veću krizu koja se mogla dogoditi”, rekla je Zovko.

Što se tiče izbora Denisa Bećirovića na mjesto bošnjačkog člana Predsjedništva, Zovko je rekla da se Hrvati neće miješati u to tko predstavlja Bošnjake. “U ovom trenutku predstavlja ih Bećirović, ne vidim razloga za neko daljnje građenje nekih novih konstrukcija, dok se temelji ne učvrste, a oni su donošenje izbornog zakona i pravila po kojima će se u budućnosti osigurati pluralizam hrvatskom narodu. Prvo se trebaju osigurati pravila igre da bi se moglo utjecati na nastavak politike”, rekla je.

N1

Svijet / Zanimljivosti

Vozač iz BiH pijan, drogiran i bez vozačke dozvole došao na GP Maljevac

Published

on

By

Vozač iz Bosne i Hercegovine je na Granični prijelaz Maljevac došao u alkoholiziranom stanju, pod utjecajem droga i bez vozačke dozvole.

Uz optužni prijedlog je sudu priveden 37-godišnjak koji je u petak ujutro došao na Granični prijelaz Maljevac vozeći automobil bosansko-hercegovačkih s 1,03 promila i “pod utjecajem opojnih droga”, a k tome nema niti vozačku dozvolu, izvijestila je u subotu Policijska uprava karlovačka i napomenula da je riječ o višestrukom počinitelju prekršaja.

Policija je nastavila da se odbio podvrgnuti testiranju vađenjem krvi i urina.

“Nadležni sud izrekao mu je novčanu kaznu od 3.030 eura koja mu je zamijenjena kaznom zatvora u trajanju od šezdeset dana”, navela je PU karlovačka.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Sin jutros ubio majku, oglasila se policija

Published

on

By

Policija se oglasila kratkim saopćenjem

U Zagrebu se jutros dogodilo ubistvo, javljaju hrvatski mediji.

“Danas, 4. maja oko 10:15 na Črnomercu, u kući, muškarac je oštrim predmetom usmrtio 68-godišnju članicu porodice. Osumnjičeni koji se dovodi u svezu s ovim kaznenim djelom je pod nadzorom policije.

U toku je uviđaj i kriminalističko istraživanje”, objavila je policija.

Kako javlja Index, sin je ubio majku.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Titov unuk pisao državama Pokreta nesvrstanih: Odbijte Rezoluciju o Srebrenici

Published

on

By

Unuk predsjednika bivše Jugoslavije Josipa Broza Tita, Joška Broz, je kazao kako je pisao zemljama članicama Pokreta nesvrstanih da glasaju protiv rezolucije o Srebrenici.

Danas se obilježava godišnjica smrti Josipa Broza Tita, a njegov unuk Joška je govoreći na tu temu spomenuo i rezoluciju o Srebrenici.

“Meni je čast što sam mogao u ovoj situaciji da pošalje molbu svim nesvrstanim zemljama da ne prihvate ovu rezoluciju o genocidu”, kazao je Broz dodavši da su se sve te zemlje oslobodile upravo zahvaljujući njegovom djedu i Jugoslaviji.

Pokret nesvrstanih danas broji 120 članica i 20 država posmatrača, a osnovan je 1961. godine na inicijativu jugoslovenskog vođe Josipa Broza Tita u Beogradu.

Bosna i Hercegovina ima status posmatrača, a sam Pokret je izgubio gotovo sav svoj značaja u odnosu na period Hladnog rata.

Podsjećamo, Rezolucija o Srebrenici naći će se u narednim sedmicama na dnevnom redu sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a iz dana u dan raste broj država koje su kosponzori ove rezolucije.

Ukupno, do danas, 32 države članice Ujedinjenih nacija odlučile su se na korak da budu kosponzori rezolucije, odnosno da učestvuju u njenoj izradi, uobličavanju te daljem lobiranju za njeno usvajanje.

Države članice UN-a koje se nalaze na ovom spisku su:

Albanija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanada, Čile, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Poljska, Ruanda, Slovenija, Švedska, Turska, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države i Vanuatu.

Iako se o datumu još uvijek špekulira, ono što je za sada poznato jeste da sjednica na kojoj će biti raspravljano o rezoluciji u Srebrenici neće biti na dnevnom redu prije 15. maja, kada je zakazana sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, na kojoj će se razmatrati situacija u Bosni i Hercegovini.

Kako je Klix.ba ranije pisao, sjednica Generalne skupštine neće biti posvećena isključivo spomenutoj rezoluciji kojom se želi postići da obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici zvanično bude međunarodnog karaktera, kao što je to obilježavanje holokausta i genocida u Ruandi.

Zapravo, rezolucija će se razmatrati u sklopu sjednice Generalne skupštine UN-a “Kultura mira” kao redovne sesije Generalne skupštine. Nakon što je Misija Bosne i Hercegovine u UN-u jučer zvanično uputila rezoluciju predsjedniku Generalne skupštine Dennisu Francisu, ova inicijativa će se razmatrati nakon pet radnih dana od njenog podnošenja.

Nastavi čitati

Najčitanije