Connect with us

BiH

Ujedinjena nesposobnost: Ako Zapad ne može riješiti osovinu Dodik – Čović, Putin će nas sve pojesti

Published

on

Bosna i Hercegovina posljednjih je mjeseci u žiži zapadnih političkih krugova, a naročito nakon ruske agresije na Ukrajinu s vrlo mogućim reperkusijama na našu državu. No, sem retoričke založenosti za očuvanje mira, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, Bosna i Hercegovina i nije naročito profitirala do silnih diplomatskih i političkih opservacija njenog stanja. Sve se nekako završi na osudi, onoj verbalnoj, a konkretna reakcija osim iz Washingtona, nikako da se dogodi. U međuvremenu retrogradne i separatističke snage unutar Bosne  i Hercegovine nastavljaju kontinuirano provoditi svoje planove njenog podrivanja sa konačnim ciljem raspada i podjele. Paralelno s tim djelovanjem imamo ozbiljne prijetnje i demokratskim procesima zbog kojih bismo do kraja godine mogli zaglibiti u daleko goroj situaciji od sadašnje.

Piše: Rasim Belko

Odgovor na pitanje zašto je Zapad, prvenstveno Evropska unija, toliko nemoćna i nemušta u rješavanju problema u Bosni i Hercegovini, daje naslutiti i šta će se desiti odluči li ruski predsjednik Vladimir Putin svoj ukrajinski pohod nastaviti i prema Balkanu. Jer, od uglađene evropske retorike bez reperkusija i rezultata, nema nikakve koristi. Dva je puta Evropski parlament raspravljao o Bosni i Hercegovini, oba puta imali smo nadmoćnu većinu koja traži sankcije Miloradu Dodiku, problemu broj jedan u BiH, ali konkretan rezultat još nemamo. Evropski parlament usvojio je i amandman na izvještaj Olivera Varhelyija o BiH, kojim se direktno traže sankcije, ali opet ništa. I dok parlamentarni predstavnici evropskog, američkog i britanskog naroda pišu pisma i upozoravaju na neophodnost djelovanja spram osovine Dodik – Dragan Čović unutar BiH, njihovi politički kadrovi, drže se krute birokratije pod sloganom “ne talasaj”. To je ista ona birokratija koja nije željela talasati oko Ukrajine, zaboravljajući da guranje problema pod tepih ne rješava ništa. Danas imamo rat i sveopći osjećaj straha u Evropi, a Unija je ponovo nespremna, pa Ukrajini poručuje da će možda, nekada biti članica. Ubrzano nema ništa. Isti se zaključak može izvući i za Bosnu i Hercegovinu, ali i ostale zemlje Zapadnog Balkana. Prepušteni smo sebi i borbi s Rusijom, a to nije ravnopravna utakmica.

Jer, Evropska unija u svojoj početnoj političkoj postavi ima kadrove poput Varhelyija, koji svakim narednim potezom dokazuje da mu je primaran, ako ne i jedini cilj provođenje politike Viktora Orbana, mađarskog premijera pod patronatom Putina. Zato je valjda taj komesar Varhely u izvještaju pred Evropskim parlamentom propustio tačno ukazati na opasne političke mine u Bosni i Hercegovini koji prijete miru. I umjesto jasne poruke, teret krivice podvukao pod političke podjela, bojkot državnih institucija, nepriznavanja visokog predstavnika… Jasno je njemu da to nije nikakav bojkot institucija, već direktno podrivanje i urušavanje. Jasno mu je i da u BiH ne postoje političke podjele kao što su one u Evropi, već podjele između snaga koje bi cijepale BiH i onih koji to ne dozvoljavaju. Ali to ne smije reći, jer bi time ugrozio interese Orbana i Putina, a oni su mu važniji od BiH. Kurt Bassuener nedavno je Varhelyijevu politiku nazvao nemoralnom i štetnom po interese Evropske unije. Pitanje je koliko ćemo još čekati da tu nemoralnost shvate i njegovi šefovi u Briselu.

Nemoralna politika prema Bosni i Hercegovini vodi se i u sarajevskoj “Bijeloj kući” OHR-a pod patronatom visokog predstavnika Christiana Schmidta. I u toj politici jasno detektuju opasne količine separatizma Milorada Dodika i kontradržavnog djelovanja Dragana Čovića, ali svoje mišljenje mijenjaju od ručka do ručka, od petka do subote. Jer, Schmidt je u svom izvještaju za period april – oktobar 2021. godine pred UN-om odlično detektovao da Dodikovo ponašanje vodi urušavanju i podjeli Bosne i Hercegovine. Da ga malo podsjetimo, kazao je: “Ako neosporno uspiju u pothvatu, vlasti RS bi uspostavile novi ustavni i pravni okvir kojim bi RS izbacila iz daytonske arhitekture, posebice iz ustavnog poretka BiH, što je sinonim za secesiju. Ignoriranje ili omalovažavanje ovakvog stanja moglo bi imati opasne implikacije za regiju i šire“. Reče Schmidt u novembru i ode u salu za ignoriranje. Jer, od tada od danas nije učinio ništa što bi zaustavilo agresivno – secesionističku politiku. Nedosljednost je visoki predstavnik pokazao i kod poštivanja demokratskih procesa unutar Bosne i Hercegovine. Jedan dan nam je jasno poručio da će izbora biti, jer tako mora, a nakon mostarskog ručka s Draganom Čovićem da bi izbori mogli biti i pomjereni… Nestabilnost visokog predstavnika kao vrhovnog tumača Daytona je opasna, jer on mora upravljati državnim brodom, a s ovakvim promjenama diskursa lako bi nas mogao nasukati na nemirne ruske vode.

I zvanični London i Berlin odlučili su se aktivnije pozabaviti balkanskim buretom baruta, ali i njihovo djelovanje za sada je jalova podloga na kojoj samo destruktivne snage mogu da se razvijaju. Konstruktivno – konkretnih poteza nema, a američki profesor Daniel Serwer nedavno za Patriju kaže da očekuje kako će ih ukrajinska kriza sve dodatno prodrmati i probuditi političku volju da se pitanje Bosne i Hercegovine konačno riješi. Očekuju to i bh. građani, ali smo već predugo u hibernaciji od tog očekivanja.

Teško je onda očekivati i da će nam nešto konkretno ponuditi ovosedmično zasjedanje Odbora za vanjsku politiku Evropskog parlamenta (AFET), koji je odlučio saslušati i evropskog ambasadora u BiH Johanna Sattlera i Schmida, a potom i članove Predsjedništva BiH, te Dragana Čovića. Dakle, skoro cijeli vrh ove zemlje bit će na briselskom brifingu. Ali, AFET ne donosi odluke o sankcijama, one se moraju donijeti na drugom mjestu, a sve su prilike da EU na tom mjestu ima puno više destruktivaca nego kreativaca. Defanzivna politika Unije spram opasne politike separatiste Dodika i njegovog partnera Čovića mogla bi rezultirati autogolovima. Autogol su već postigli s Ukrajinom, a ako im se slično ponovi u Sarajevu moglo bi se tresti sve do Skandinavije.

Evropskoj politici najbolje bi bilo da prepišu onaj američki model “nema pregovora sa teroristima”, pa da konačno prestanu sjedati za pregovarački sto sa ljudima koji provode opasne politike za još opansije šefove. Jer, njihove ozbiljne osude ne prepadaju ni đake prvake, a kamo li u kriminalu i korupciji okorjele političke pijune Putina i sličnih. Opstojnost države Bosne i Hercegovine i očuvanje mira, demokratskih vrijednosti i poretka u njoj nije samo pitanje za našu državu, jer od toga uveliko ovisi evropski mir.

Zato bi i potpredsjednik Evropske komisije i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell u Sarajevo morao doputovati s konkretnim paketom mjera protiv svih političkih nepogoda i anomalija koje ugrožavaju Bosnu i Hercegovinu. Grešku u koracima već je načinio pričom sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem o izbornom zakonu BiH, jer po svim normama i usudima kojih se drži EU, takvo nešto je direktna politička agresija na BiH. Nadam se da neće ponoviti grešku kada dođe u Sarajevo i poručivati nam kako se trebamo dogovoriti, a mi već tri decenije nikako da se dogovorimo.

Gospodo evropski i Zapadni vrijeme je da počnete djelovati umjesto osuđivati. Jer, ako ne možete zaustaviti Dodika u Bosni i Hercegovini, kako da vam iko ozbiljan vjeruje da ćete zaustaviti Putina da proširi Rusiju do Varšave. Tri decenije pokušavate obračunati se sa pijunima, ako dođu kraljevi i topovi pojest će i vas i nas. Vrijeme je da nešto i uradite!

Patria

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije