Connect with us

BiH

Zašto lažu sarajevski političari: Prodali su dušu đavolu, državu će Čoviću i Dodiku!

Published

on

Od 98 mandata koliko broji Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH stranke okupljene oko HDZ-a BiH, uz HDZ 1990 i HRS ukupno imaju 19 mandata. Stranka Dragana Čovića ima 15, Devedesetka ima 3, a Hrvatska republikanska stranka jedan mandat.

Piše: Rasim Belko

Dakle, 80 zastupničkih mjesta pripada manje više strankama sa sjedištem u Sarajevu i ponekoj manjoj stranci koja se također deklariše kao probosanska/bošnjačka politička opcija. Čemu onda kontinuirano laganje javnosti da je HDZ na nivou FBiH nezaobilazan politički faktor. Jer, od tih 80 mandata tri stranke mogu činiti komotnu većinu od 53. To su SDA, SDP, DF, pridruži li im se još neka, kao što je recimo SBiH sa svoja četiri mandata, to je više nego dovoljno za funkcionisanje ovog doma.

Otud i čudi kontinurano i nadasve licemjerno bacanje prašine u oči građanima Bosne i Hercegovine. Posljednji je to učinio lider Stranke za BiH Semir Efendić koji je sinoć u emisiji Centralni dnevnik Face TV bio eksplicitan da se bez HDZ ne može i u Predstavničkom domu. Poručuju nam to i mnogi drugi iz sarajevskog političkog bazena.

Špekulisanje o neophodnosti i neizbježnosti HDZ-a dolazi iz svih stranaka s različitim brojevima – šestorka, osmorka i slično. Čak se o moranju ulaska u kombinatoriku s HDZ-om u Predstavničkom domu FBiH upuštaju i kantonalni delegati, koji apsolutne veze s tim nemaju.

Stoga sve i izgleda kao projektovana laž, osmišljena u kontinuirani spin koji treba da ubijedi narodne mase kako je Čović neizbježan i kako se tobože s njim mora, a oni kao eto ne bi. Lažu, naravno. Jer, niti moraju niti je neizbježan.

Ono što posebno zabrinjava jeste prepuštanje kontrole postizbornih dogovora tom Čoviću, koji je Federaciju a uveliko i državu blokirao protekle četiri godine. Tako se stranke koje se navodno zalažu za građansku i demokratsku Bosnu i Hercegovinu utrkuju ko će se prije ponuditi HDZ-u. Bojim se da će se uskoro utrkivati i sa ponudama ko će mu prije ispuniti zahtjeve koje postavlja.

A jedan od tih zahtjeva svakako će biti Izborni zakon. Neodlučnosti i nesposobnost sarajevskih stranaka da se suprotstave opasnim političkim zahtjevima Čovića i dale su prozor kroz koji nam je Schmidt nametnuo oktobarski paket promjena Izbornog zakona. Čović će sada dobiti i posljednju slagalicu iz svojih maksimalističkih zahtjeva tokom pregovora. A to je trajno osiguravanje mjesta u Predsjedništvu za HDZ BiH. Iz tog smo razloga i slušali poruke da je DF nepoželjan. Danas ih se zove, kako bi bili dio platforme koja će Čoviću isporučiti Izborni zakon. Jer, to bi bilo lakše objasniti, da ne kažem slagati narodu.

Na Čovićeve zahtjeve smo navikli. Ali, u posljednje vrijeme vidimo i poruke da su na to spremni i oni koji sebe nazivaju građanskom i ljevičarskom političkom opcijom. Tako se Čoviću dodvorava i poručuje kako bi se pristalo na izbor Predsjedništva BiH kroz neke parlamentarne procedure. I sve to u situaciji kada je HDZ najslabiji u zastupničkom dijelu vlasti i samo zahvaljujući Schmidtovim odlukama pliva u etničkim domovima. Umjesto da ga se satjera u kut, da i on počne pristajati na kompromise zarad razvoja države, daje mu se apsolutna kontrola postizbornih kombinatorika, a slijedom toga i političkog života države nakon formiranja vlasti.

Je li jedan od razloga kontinuiranog spinovanja o nezbježnosti HDZ-a ekstremna potreba da se zasjedne na pozicije i preuzme vlast? Moglo bi biti. Jer, još jedan oblak političke prašine bacaju nam u oči kada kažu da dogovore prave na nekim programskim osnovama. Na kantonalnom nivou imamo riješene dvije enigme. U Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu dobili smo konture buduće vlasti. Program nismo, ali imena za fotelje jesmo. Uveliko se preciziraju imena i za druge kantone, raspoređuju pozicije za Federaciju, a još niko nije spomenuo inflaciju, energetiku, zaustavljanje egzodusa mladih, političku strategiju za NATO i EU… Obećavaju mnogo toga, ali napisano je malo. Skoro ništa. Potpisano još manje.

Jer, baš bih volio vidjeti hoće li Čović potpisati program u kojem je obaveza da se recimo u prve dvije godine mandata na državnom nivou riješe pitanja državne imovine. To ni njemu ni Miloradu Dodiku ne odgovara, a izgleda niko ih iz Sarajeva neće ni pozvati na to. Ista je priča s većinom mogućih zahtjeva koji će doći iz Sarjeva. A i zašto bi Čović poštovao program kada mu se jasno reklo i odlaskom na noge pokazalo da je neizbježan faktor. Što bi on ispunjavao, njemu se treba ispunjavati, on je bitan. Čuo je to desetinama puta iz svih stranaka koje hoće u vlast s njim.

Treći ključ dešifrovanja strategije političke laži da se bez Čovića ne može je u diplomatskim krugovima koji očito imaju nalog da ustroje ovu državu tako da ona nikada ne bude funkcionalna. Tako će je još dugo moći držati kolonijalnim zecom, kojeg usmjeravaju tamo gdje im je želja. Pojedine stranke sarajevskog političkog bazena najdirektnije su ovisne o Ambasadi SAD-a. Ambasador Michael Murphy direktno se uključio u postizbornu kombinatoriku, šalje poruke, proglašava heroje i oglašava krivce, a neposlušne zivka i posjećuje valjda da ih ubjeđuje kako je Čović neophodan, a platforma koja ga takvim cijeni jedini ispravan put.

Politička kriza u Bosni i Hercegovini je jedina konstanta svih dosadašnjih godina. Njeno okončanje teško će biti izvodivo u konglomeratu sarajevskih stranaka s HDZ-om na čelu. Kriza sigurno neće proći, ali je sve očitije da će proći posljednji šaraf u stvaranju treće etničke jedinice, Čovićevog entiteta. A onda nam ni SAD ni cijeli svijet neće moći pomoći. Jer, nećemo samo biti kolonija kojom se diriguje na daljinski, nego i država čiji put određuju susjedi koji će zbog sarajevske neizbježnosti Čovića imati kontrolni paket, piše Patria. 

A građani Bosne i Hercegovine postat će taoci vlastitog izbora. Taoci konglomerata laži koji misli da je subjekat odlučivanja, a zapravo je objekat s iluzijom subjekta! Neka Bog čuva Bosnu, jer mi je očito sačuvati ne možemo!

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove portala Cazin.ba.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije