Connect with us

USK

Kamenolom “prijeti” Nacionalnom parku Una

Published

on

Bageri, kamioni i buldožeri uskoro bi mogli da vade gips na granici Nacionalnog parka Una, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).
Kompanija “Siniat” iz Bihaća, grada u kojem se nalazi nacionalni park, planira da otvori kamenolom, na osnovu koncesije koju su dobili prije devet godina.
“Siniat” je u vlasništvu belgijske kompanije “Etex” koja se bavi proizvodnjom građevinskih materijala.
Površinski kop će biti smješten oko pet kilometara sjeverno od Kulen Vakufa, mjestašca na obali rijeke Une, koje teritorijalno pripada Bihaću.
Iz uprave Nacionalnog parka upozoravaju da bi zbog blizine budućeg kopa mogao biti ugrožen biodiverzitet.
Nacionalni park Una je jedan od četiri nacionalna parka u BiH, sa više od 1.900 biljnih vrsta što iznosi više od pola svih vrsta prisutnih u zemlji. Također, prema podacima NP Una, na njegovoj teritoriji živi više od 50 zaštićenih vrsta životinja.

Šta se zna o projektu?

Iz Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rečeno da je investitor po pitanju dozvola “tek na početku”, jer im nedostaje, između ostalog, dozvola za eksploataciju i upotrebna dozvola.
Upkos tome, ovo ministarstvo je 19. aprila objavilo na svom sajtu da nema potrebe za izradom studije uticaja na životnu sredinu.
Iz Ministarstva za RSE je pojašnjeno da su odluku donijeli na osnovu dostavljene dokumentacije i mišljenja nadležnih organa.
Prema važećem entitetskom zakonu, procjena uticaja na životnu sredinu se vrši u dvije faze.
U prvoj se utvrđuje da li ima potrebe za izradom studije uticaja na životnu sredinu. Ukoliko ima, ide sa na drugu fazu koja podrazumijeva izradu studije o procjeni uticaja.
Ukupne količine gipsa iznose nešto više od 13.000 tona, predloženi prostor za eksploataciju pet hektara, dok je ukupni odobreni koncesioni prostor skoro 72 hektara (oko 720.000 kvadratnih metara).
Inače, koncesioni ugovor sa Vladom Unsko-sanskog kantona (jedan od 10 kantona u Federaciji BiH, jednom od dva bh. entiteta) sklopljen je 2015. godine, na period od 25 godina.
Iskopani kamen će moći da se koristi u proizvodnji gips ploča, gipsanih maltera, u proizvodnji cementa i sl.
Rudarski institut iz Tuzle je procijenio da bi se iz ovog kamenoloma gips mogao eksploatisati naredne 74 godine.

Blizina nacionalnog parka

Površinski kop će biti udaljen oko kilometar i po od Une, ali i 100 metara od potoka Lončić, koji se ulijeva u tu rijeku. Prema idejnom rudarskom projektu, potok će biti izmješten.
Kako navodi Rudarski institut iz Tuzle, koji je radio Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, očekuje se da će “emisije sedimentne i lebdeće prašine u procesu bušenja i miniranja” negativno utjecati na životnu sredinu.
Ipak, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, ranije je dao mišljenje da eksploatacija gipsa “ne bi trebalo” da ima štetan uticaj na zdravlje stanovništva i životnu sredinu.
Niko nije protiv razvoja, ali on mora biti u skladu sa principima i načelima očuvanja prirode, kaže za RSE Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una. Dodaje da je problem za nacionalni park moguća prerada gipsa i način transporta.
– Ako taj način transporta bude kroz nacionalni park, ili dijelove nacionalnog parka, recimo unskom prugom, željezničkom prugom koja nije eksploatisana, onda se moraju preventivne mjere za eksploataciju preuzeti – rekao je Mulić.
On smatra da bi i potencijalni zagađivač trebalo da plaća određenu kompenzaciju upravi zaštićenog područja. Ocjenjuje da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, koje je nadležno za ekološke dozvole u tom bh. entitetu, trebalo u saradnji sa njima da formira mišljenje o projektu.
Detaljnije pročitajte ovdje.

USK

Slučaj u Krajini: 51-godišnji muškarac napao radnicu kladionice, pa pobjegao prije dolaska policije

Published

on

By

U Sanskom Mostu zabilježeno je narušavanje javnog reda i mira u sportskoj kladionici “Premier”.
Kako saznajemo, 51-godišnji K.A. verbalno je napao 24-godišnju radnicu kladionice, vrijeđajući je. Situacija je bila na ivici fizičkog napada.

Svjedoci tvrde da je K.A. bez ikakvog vidljivog razloga nastavio sa verbalnim napadima, a vrhunac je bio kada je koristio uvrede i psovke prema radnici, uključujući i vrijeđanje njenih najmilijih.

Radnica je brzo reagovala i pozvala policiju, ali je K.A. uspio pobjeći prije dolaska policijskih službenika.

Zahvaljujući operativnom radu na terenu, policija je brzo pronašla K.A. te ga privela na informativni razgovor.

Nastavi čitati

USK

Planinari iz Sanskog Mosta zakuhali kafu na jednom od najljepših alpskih vrhova

Published

on

By

Ekipa Sportsko-planinarskog društva “Mulež” iz Sanskog Mosta pohodila je u proteklu nedjelju Viševnik, jedan od najljepših i najatraktivnijih alpskih vrhova u Republici Sloveniji.

Sanske planinare je poslužilo lijepo vrijeme, dan je bio gotovo idealan, sa mnogo sunca i malo vjetra, pa je uživanje u planinarenju bilo kompletno. Viševnik je najposjećeniji planinski vrh u Sloveniji i jedna od skupine planina u istočnom dijelu Julijskih Alpa koji su smješteni između Pokljuke i doline Krme.

Na ovom području mnogo je planina koje impresioniraju ljepotom i širinom vidika, kako u ljetnom, tako i u zimskom periodu. Viševnik je vjerojatno najposjećeniji vrh u ovoj predivnoj zemlji, pa se na uskoj stazi koja vijugavo vodi do planinske kote s visinom od 2.050 metara može susresti mnoštvo planinara, izletnika i rekreativaca iz brojnih zemalja.

Dobri poznavaoci staze navode kako se često događa da planinu naprosto okupira veliki broj posjetilaca, a u idealnim uslovima na njenim proplancima, grebenima i visovima zna boraviti i više hiljada planinara.

Nadmorska visina polazišta, s obzirom na to da se kreće sa oko 1.200 metara nadmorske visine, s lokaliteta Rudno polje, te jednostavnost pristupa glavni su razlozi popularnosti Viševnika.

Sanjani su se uputili na ovu planinu ljepoticu predvođeni dugogodišnjim planinarom Enesom Korlatom, koji je dobar dio života proveo u Sloveniji, gdje se aktivno bavi planinarstvom, te dobro poznaje Viševnik i druge alpske vrhove u toj zemlji, uključujući i Triglav.

“Za savladavanje staze potrebna je spremnost i posjedovanje fizičke kondicije, kao i velika opreznost zbog pretežito kamenitog terena. Posebno su zahtjevni zimski usponi, kada napadaju ogromne količine snijega i temperatura se spušta znatno ispod nule. Tada se cijeli krajolik u potpunosti mijenja i sve bude zarobljeno snijegom i ledom. U takvim uslovima na Viševnik se uspinju samo iskusni planinari s neophodnom opremom”, objašnjava Korlat.

U nižem dijelu planine preovladavaju prekrasne crnogorične šume jele i bora, ali ih već poslije samo par stotina metara nadmorske visine smjenjuje kameniti kras s poljima kleke, patuljaste crnogorice koju je priroda obdarila sposobnošću da raste i opstaje na negostoljubivom terenu.

Dobro uređene i markirane staze karakteristika su gotovo svih slovenačkih planina, pa tako i Viševnika, i njima se uz malo muke i truda stiže do samog vrha označenog geodetskim stubom sa zapisanom nadmorskom visinom. Svi koji se nađu na ovom mjestu budu impresionirani prizorom koji zateknu, jer se na sve strane prostiru goropadni lanci alpskih planina još zaogrnuti zimskim pokrivačem.

Lijep i sunčan dan omogućava duži boravak na vrhu i uživanje u prekrasnim panoramskim pogledima na sve strane. Lijepo se vidi greben Karavanki, a posebno dominira pogled na Julijske Alpe, odnosno na vrhove u neposrednoj blizini, a iznad svega najupečatljiviji je pogled na Triglav, koji se kao kakav dobroćudni gorostas izdiže i dominira krajolikom. Doživljaj je to koji u potpunosti dočarava svu ljepotu i smisao planinarstva i uživanja u planinama i netaknutoj prirodi.

Na vrhu Viševnika planinari iz Sanskog Mosta proveli su gotovo sat vremena, milovani suncem i blagim vjetrom, a društvo im je pravilo jato planinskih čavki koje su uporno kružile iznad njihovih glava vratolomno kormilareći vazdušnim strujama. Ove ptice su se vremenom naviknule na prisustvo i boravak ljudi, te su se toliko pripitomile da čak pristaju jesti iz ruke, pišu Nezavisne.

Zahvaljujući vodiču koji je sa sobom ponio malo plinsko kuhalo, čak se pripremila i popila kafa, a niti pjesma nije izostala. Sa ovoga pohoda muležovci su se u Sanski Most vratili prepuni pozitivnih utisaka i ispunjeni nekom neobičnom energijom i zadovoljstvom koje može pružiti i proizvesti jedino boravak na planini.

 

Nastavi čitati

USK

“Autonomašu” Smailu Samardžiću će se suditi za zlostavljanje civila

Published

on

By

U narednom periodu očekuje se zakazivanje ročišta za izjašnjenje o krivnji

Kantonalni sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv Smaila Samardžića za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen 1995. godine na području Velike Kladuše.

Kako stoji u optužnici Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona, Samardžić je, u svojstvu vojnog policajca, u prostorijama Vojne policije Prve brigade Narodne odbrane Autonomne pokrajine zapadne Bosne (NOAPZB) polovinom jula 1995. godine u mjestu Barake u općini Velika Kladuša, zajedno s drugim osobama, tukao civila G.M.

Samardžić ga je tada “s obje šake istovremeno udario u predjelu ušiju, od čega je izgubio svijest, a zatim su ga poljevali vodom kako bi došao svijesti”, navodi se.

Prema navodima optužnice, Samardžić je tako, kršeći pravila međunarodnog humanitarnog prava, nečovječno postupao prema civilu vršeći psihičko i fizičko zlostavljanje i nanoseći mu velike fizičke i psihičke patnje.

U narednom periodu očekuje se zakazivanje ročišta za izjašnjenje o krivnji, javlja BIRN BiH.

Nastavi čitati

Najčitanije