Connect with us

BiH

Evo šta se nalazi u prijedlogu Izbornog zakona BiH iza kojeg stoji Evropska unija

Published

on

Danas će biti nastavljeni pregovori o Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Na stolu će se naći i rješenje koje predlaže Evropska unija, a koje je, kako su kazali od sinoć dostupno pregovaračima u BiH. N1 je u posjedu dokumenta. Izdvojili smo neke od dijelova.

Elektronsko brojanje i skeneri

Na osamdeset stranica gusto kucanog Times Roman, font 12-naglašava se ono što je Centralna izborna komisija i najavljivala: u izborni sistem uvode se nove tehnologije. One uključuje elektronsko brojanje glasačkih listića i elektronsku identifikaciju birača, veće kazne i kontrole, ali se ni u kom slučaju ne ukida glasanje poštom.

Ustavnopravne komisije oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine trebale bi da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, kako se navodi, da utvrde prečišćeni tekst Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, te u njega uvrstiti:

-Sticanje tehničkih uslova obuhvata izradu studije izvodljivosti, nabavku potrebne opreme i provođenje pilot procesa, kao i sve druge dodatne aktivnosti u cilju obezbjeđenja integriteta i funkcionalnosti izbornih tehnologija u izbornom procesu.

-Sticanje tehničkih uslova utvrđuje Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine uz konsultacije sa drugim nadležnim organima, uključujući Agenciju za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine i Agenciju za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine.

Zakonom je definisano i da se glasački listići broje ručno i elektronski, ali tako da se ne naruši tajnost glasanja. Predsjednik ili član biračkog odbora utvrđuje identitet birača na osnovu važeće lične isprave i elektronske identifikacije birača. Novina je i da glasački listić sadrži i uputstvo za korištenje izbornih tehnologija.

Centralna izborna komisija BiH donosi propise za ručno i elektronsko brojanje glasova (skeniranje) i utvrđivanje rezultata u Glavnom centru za brojanje, uključujući slučajeve kada se izborni rezultati ne mogu utvrditi na određenom biračkom mjestu zbog neispravnosti tehničke opreme.

Jedna od mogućnosti, kako saznajemo, jeste i uvođenje optičkih skenera kojim bi i samo brojanje glasova bilo ubrzano, a postojala bi i dupla kontrola.

“Preliminarni izborni rezultati se evidentiraju na osnovu rezultata elektronskog brojanja glasačkih listića. Centralna izborna komisija BiH će utvrditi procedure koje, pored ručnog brojanja, omogućavaju biračkim odborima da vrše elektronsko brojanje glasačkih listića i propisuje poseban obrazac u koji se upisuju rezultati ručnog brojanja. U slučaju neslaganja između ručnog i elektronskog brojanja, Centralna izborna komisija BiH vrši oba ponovna brojanja u Glavnom centru za brojanje i utvrđuje rezultate glasanja na biračkom mjestu”.

Naznačeno je i da lice koje pomaže biraču da glasa mora na izvod iz Centralnog biračkog spiska do imena birača kojem je pomagalo, napisati svoje ime štampanim slovima, jedinstveni matični broj i potpisati se. Lice koje pomaže tom biraču ne mora biti registrovan birač, ali može pomagati samo jednom biraču na dan izbora.

-Javnost ostvaruje pravo uvida u izvode iz Centralnog biračkog spiska izlaganjem privremenih izvoda iz Centralnog biračkog spiska putem internet stranice Centralne izborne komisije BiH ili na drugi adekvatan način koji podzakonskim aktom utvrdi Centralna izborna komisija BiH vodeći računa o načelima zaštite ličnih podataka.

-Izvodi iz Centralnog biračkog spiska u cilju ažuriranja objavljuju se dva puta godišnje u neizbornoj godini. Nadležni organi dužni su podatke za raseljene osobe dostaviti u izbornoj godini najkasnije do 31.03.

Pooštravanje mjera za bh. državljane koji privremeno žive van BiH

Za državljanin BiH koji privremeno živi u inostranstvu pooštravaju se uslovi prijave i kontrola identiteta pri upisu u birački sisak.

-Izabranim članovima izvršne vlasti ili javnim dužnosnicima zabranjena je zloupotreba javnih sredstava u svrhe bilo kojeg oblika izborne kampanje, vlastite promocije ili promocije političkog subjekta.

Zloupotrebu javnih sredstava čine sljedeće radnje:

1. uključivanje državnih službenika u obavljanju poslova u radnom vremenu u cilju promocije kandidata ili političkih subjekata;

2. korištenje prostorija javnih ustanova i organa za obavljanje predizbornih aktivnosti ako korištenje istih prostorija nije zagarantovano drugim kandidatima i političkim subjektima pod istim uslovima;

3. korištenje sredstava komunikacije, informacionih usluga, kancelarijske opreme javnih ustanova i organa za izbornu kampanju;

4. korištenje prevoza u vlasništvu državnih ili opštinskih organa i organizacija bez naknade ili po sniženim naknadama za aktivnosti kampanje.

5. prikupljanje potpisa ili izbornu kampanju koju provode lica koja obavljaju izabrane funkcije ili su državni službenici, tokom službenih aktivnosti ili događaja koje organizuje javna ustanova ili organ;

Govor mržnje i oglašavanje

Pod sredstvima komunikacije podrazumijevaju se sredstva kojima se može isporučiti zvučni, video ili tekstualni sadržaj. Takva sredstva obuhvataju ali nisu ograničena na audiovizuelne medijske usluge i medijske usluge radija, štampane medije, internet, SMS poruke ili video-poruke isporučene putem mobilnih telefona itd.

“Javni elektronski medij omogućit će pod jednakim uslovima, u periodu izborne kampanje, plaćeno političko oglašavanje političkim subjektima u trajanju od najviše 30 minuta sedmično”.

Zakonom su obuhvaćeni pored elektronskih on-line mediji i društvene mreže.

Govor mržnje precizno je definisan, a sankcionisano će biti svako pozivanje na mržnju ili nasilje na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge lične karakteristike ili orijentacije koja podstiče diskriminaciju, neprijateljstvo…

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine obavezno svakih osam (8) godina preispituje izborne jedinice i broj mandata dodijeljenih svakoj izbornoj jedinici utvrđenoj ovim Poglavljem, kako bi se osiguralo da su utvrđene, uzimajući u obzir geografska ograničenja, u skladu sa demokratskim principima, a naročito sa proporcionalnošću između broja mandata i broja birača registrovanih u Centralni birački spisak.

Isto to, ali svake 4 godine čine i Parlament FBIH i NSRS.

Poništavanje izbora i kazne

Centralna izborna komisija BiH će poništiti izbore u izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu, ako ustanovi da je za vrijeme glasanja, ručnog brojanja i elektronskog brojanja glasačkih listića, došlo do nepravilnosti koje mogu uticati na rezultate izbora.

Zabranjena je zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem.

Poglavlje 19. Grad Mostar nije uvršteno, barem ne u dokumentu koji smo dobili na uvid.

Kazne za kršenje pojedinih zakonskih odredbi se kreću i do 30 000 KM. Među nabrojanim nezakonitostima su i:

-lažno se predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata, ili fiktivno predstavlja politički subjekt kojem je dodijeljeno mjesto u biračkom odboru kako bi pogodovao drugom političkom subjektu kojem mjesto u biračkom odboru nije dodijeljeno.

-uživanje povlaštenog položaja u elektronskim medijima i korištenje javne funkcije za sticanje povlaštenog položaja u elektronskim medijima.

U poglavlju 14. pominju se procedure za raspisivanje ponovljenih, odgođenih i prijevremenih izbora.

Izborne jedinice ostaju: opština, grad, kanton, entitet:

a) kantonalnu izbornu jedinicu u kojoj se bira i konstituiše ukupan broj predstavnika za određeni nivo vlasti i koje unutar sebe nemaju višečlane izborne jedinice,

b) entitetsku izbornu jedinicu u kojoj se bira i konstituira entitetski nivo vlasti, koje unutar sebe imaju višečlane izborne jedinice i

c) entitetsku izbornu jedinicu u kojoj se bira državni nivo vlasti.

Vanredne okolnosti

“Višečlana izborna jedinica“ podrazumijeva izbornu jedinicu u kojoj se bira više od jednog, a manje od ukupnog broja predstavnika za određeni nivo vlasti.

Definiše se i pojam „Nacionalna manjina“ kao dio stanovništva – državljanin Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju nijednom od tri konstitutivna naroda, a čine je ljudi istog ili sličnog etničkog porijekla, iste ili slične tradicije, običaja, vjerovanja, jezika, kulture i duhovnosti i bliske ili srodne historije i drugih obilježja utvrđenih u Zakonu o zaštiti prava nacionalnih manjina.

„Vanredne okolnosti“ u smislu ovog zakona su vanredna situacija, stanje elementarne nepogode i druge nesreće koje su proglasili nadležni organi Bosne i Hercegovine i koje utiču na provođenje izbornog procesa.

U budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine osiguravaju se sredstva za osiguranje vršenja ovlaštenja Centralne izborne komisije BiH iz člana 2.9 i člana 2.19 stav (17) ovog Zakona.

Novac za izborne komisije dijelom obezbjeđuju i entitetske, kantonalne, gradske, opštinske, ali i vlasti Brčko distrikta.

Sredstva za provođenje izbora, institucije moraju osigurati u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju izbora.

Pored ličnog glasanja, ili onog u DKP-ima, ostaje u zakonu i glasanje poštom, ako u toj opštini lice koje je u inostranstvu ima prijavljeno prebivalište u trenutku podnošenja prijave za glasanje van zemlje.

O broju funkcija

Sudije, tužioci, revizori, ombudsmani, policijski, ali i državni službenici, kao i zaposlenici OSE, ili pak Centralne banke ne mogu biti na listama za izbore dok ne podnesu ostavke na svoja radna mjesta:

(1) Jedno lice može obavljati najviše jednu neposredno izabranu javnu dužnost ili najviše jednu neposredno i jednu posredno izabranu dužnost, osim ako ovim Zakonom nije drugačije regulisano. Nespojivo je istovremeno vršenje ovih funkcija sa vršenjem funkcija u izvršnim organima vlasti.Također je nespojivo istovremeno vršenje više od jedne funkcije u izvršnim organima vlasti.

Jedno lice ne može istovremeno vršiti javnu izabranu funkciju u Bosni i Hercegovini i javnu izabranu ili politički imenovanu funkciju u drugoj državi. Nosilac izborne ili politički imenovane funkcije u drugoj državi dužan je, u roku od 48 sati nakon potvrde njegovog mandata u Bosni i Hercegovini, vratiti jedan od ova dva mandata. Jedno lice ne može istovremeno vršiti javnu izabranu funkciju u Bosni i Hercegovini i javnu izabranu ili politički imenovanu funkciju u drugoj državi. Nosilac izborne ili politički imenovane funkcije u drugoj državi dužan je, u roku od 48 sati nakon potvrde njegovog mandata u Bosni i Hercegovini, vratiti jedan od ova dva mandata. Jedno lice ne može istovremeno vršiti javnu izabranu funkciju u Bosni i Hercegovini i javnu iz

Lice koje je izabrano u zakonodavno tijelo na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, a na osnovu prethodnog mandata obavlja izvršnu funkciju i odluči da je nastavi, dužno je da svoj mandat stavi u mirovanje prije konstitutivne sjednice zakonodavnog tijela u koje je izabrano, dok se drugo lice ne imenuje na istu izvršnu funkciju ili dok ne podnese ostavku.

U periodu u kojem mandat miruje, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu sa iste liste sa koje je izabrano lice sa mandatom u mirovanju.

CIK uspostavlja centar za edukaciju biračkih odbora.

Cijeli dokument pročitajte ovdje Prijedlog Izbornog zakona BiH.

N1

BiH

MUP RS poslao ‘čudnu’ depešu DKTP-u, tvrde da Bošnjaci planiraju nerede u Potočarima. Pojačano osiguranje

Published

on

By

Alternativna televizija (ATV), medij u RS pod kontrolom Milorada Dodika i SNSD-a, koja je i na „crnoj američkoj listi“, objavila je uznemirujuću informaciju da nekoliko bošnjačkih udruženja navodno planira za predstojeći Vaskrs oskrnaviti Memorijalni centar u Potočarima, kako bi za to navodno optužili pripadnike srpskog naroda.

Bez ikakvog dokaza i pozivajući se na neimenovanu policijsku agenciju kao na izvor svoje informacije ATV u svom huškačkom tekstu čak dovodi u pitanje vjerodostojnost i istinitost mnogih napada na bošnjačke povratnike koji se dešavaju u kontinuitetu, ne samo posljednjih mjeseci, nego godinama, o čemu postoje brojne policijske zabilješke, no rijetko koji od tih napada je procesuiran.

Iz teksta ATV-a se iščitava da su Bošnjaci ‘napadali sami sebe’, a optuživali pripadnike srpskog naroda, što nije tačno.

Raport je u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, čiji pripadnici inače osiguravaju Memorijalni centar u Potočarima, provjerio kakvo je stanje na terenu, te smo pitali da li su upoznati s navodima koji stižu iz pojedinih medija u RS.

Enes Karić, direktor DKPT-a u izjavi za Raport je kazao da je Direkcija dobila depešu iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS, a o detaljima sadržaja te depeše Karić nije htio govoriti, no informaciju MUP-a RS je ocijenio ‘čudnom’.

“Direkcija za koordinaciju policijskih tijela je dobila depešu od Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Provjeravamo navode i poduzimamo određene mjere u Potočarima. Već odavno su povećane mjere zaštite Memorijalnog centra u Potočarima. Malo je čudna ta informacija u kojoj se kaže da Bošnjaci nešto žele da urade u Memorijalnom centru u Potočarima, ali mi u svakom slučaju poduzimamo određene radnje i mjere”, kazao je Karić za Raport.

ATV u svojoj informaciji navodno planirane napade od Bošnjaka dovodi u vezu s najavom usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici sredinom maja u Ujedinjenim nacijama, što je nebulozno i bez ikakvog uporišta, jer Bošnjaci nisu nikada agresijom niti nedoličnim radnjama tražili pijetet za žrtve iz svog naroda, a s posebnom obzirnošću se odnose prema žrtvama genocida u Srebrenici.

Također, podršku usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u do sada su najavile brojne zemlje, uključujući i one iz regiona, izuzev Srbije i jasno je da Bošnjaci nemaju nikakvog razloga da s bilo kakvim gestom, a kamoli insceniranim napadima ugrožavaju i sebe i svoje svetinje kao što je Memorijalni centar u Potočarima.

No, evidentno je da su u stvari u RS zbog najavljenog usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici spremni na stvaranje “zategnute” situacije i da bošnjački povratnici u RS, odnosno ljudi koji su oduvijek bili naseljeni u tom dijelu BiH, ali su tokom agresije bili protjerani, a onda se vratili na svoja ognjišta, očigledno imaju razloga za oprez. Pokazuju to i posljednji napad u Gacku, a i najnovija propaganda.

Nastavi čitati

BiH

Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću

Published

on

By

Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.

Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda

Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.

Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.

– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.

Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.

Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.

CIK ne dobija službene obavijesti o presudama

Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.

– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.

Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.

Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

Marinković Lepić tražila reakciju komisije

Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.

Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.

Parlament ne otkriva detalje

Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.

– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.

U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.

U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.

Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.

Nastavi čitati

BiH

Gradska džamija : Predavanje i izložba Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini

Published

on

PREDAVANJE I IZLOŽBA
SULTANSKE DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Među džamijama građenim u vrijeme Osmanlija, posebno mjesto i značaj imale su one koje su gradili sami sultani, kako u Istanbulu, tako i širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni i Hercegovini. One su finansirane iz državne blagajne, pa se na neki način mogu smatrati i državnim džamijama.
U našoj zemlji podignuto je preko 80 sultanskih džamija. Mnoge su porušene, neke su obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, kao što je to slučaj u Bužimu.
Do danas ih je sačuvano i obnovljeno ukupno 37. Od sultanskih džamija koje se i danas koriste i služe svojoj svrsi čak 9 nalazi se na prostoru Bosanske Krajine. To su: Stara džamija u Izačiću, Džamija Murata III u Todorovu, Džamija Murata III u Šturliću, Fethija džamija u Bihaću, Džamija Brekovica grad u Bihaću, Džamija Zagrad u Velikoj Kladuši, Džamija u Maloj Kladuši, Džamija u Mutniku, i Gradska džamija u Cazinu.
Povodom obilježavanja 7. maja, Dana džamija, Medžlis Islamske zajednice Cazin u saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Sarajeva organizira predavanje i izložbu „Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini“.
Predavanje i izložba će se održati u Gradskoj džamiji u Cazinu, u petak, 3. maja 2024. godine, sa početkom u 20 sati.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj značajan skup.
Medžlis islamske zajednice Cazin
Nastavi čitati

Najčitanije