“I SDP i DF, kao i Naša stranka su se vratili pregovorima o izmjenama Izbornog zakona.jer trenutak je suviše važan i rizičan po cijelu zemlju da bi se stajalo sa strane i posmatralo”, istakao je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a, prenosi Federalna.ba.

“Očekivalo se sve ono što se dešavalo u Neumu da je to kraj pregovora, međutim očigledo se ne odustaje od toga. Ja mislim da hrvatska politika, odnosno politika Zagreba i jedan pritisak Zagreba koji ide, prije svega, ka Briselu odnosno Evropskoj komisiji je doveo do toga da ponovo se vraćamo na polazne položaje i kreće nova tura razgovora. Ali mislim da će ovo biti finale, šta god da bude”, rekao je Komšić.

Sumnja u dogovor

Navodi da, kako stvari sada stoje, čisto sumnja da će dogovor biti postignut.

“U Neumu nismo trebali sudjelovati jer to, po meni, nije bio trenutak za pregovore. Po nama je to bilo svrsishodno, poručiti prije svega onima koji vrše pritisak na bh. stranu, odnosno probosansku politiku da stalno popušta, pa i ovaj put da popusti i zahtjevima HNS-a i Čovića, a dominantno Zagreba, da se morala poslati neka poruka. Mi možda jesmo mali u ovoj velikoj igri na evropskom kontinentu, ali nismo glupi, vidimo šta je.

Nakon toga je porastao pritisak, dominantno na Izetbegovića i SDA i mislim da postoji dovoljno suštine u odnosu našem, prije svega stranaka koje imaju sjedište u Sarajevu, a koje imaju veči broj zastupnika i Parlamentarnoj skupštini BiH, da se okupe zajedno, bez obzira na sve svoje političke razmirice. Ovo je presudan trenutak za BiH. Od ovoga će ovisiti mnogo toga.”

Komšić kaže da je Matthew Palmer karijerni diplomata i da je prije nekoliko mjeseci bilo priče da on odlazi na neku drugu diplomatsku poziciju.

“Gospodin Palmer i ja se jako dugo znamo i imali smo žestokih razgovora. Ono što je mene kod njega uvijek iznenađivalo je njegov stav da dođe i kaže pa ti si sve u pravu, to što ti pričaš i želiš to su načela liberalne demokratije po kojima i mi u Sjedinjenim Američkim Državama živimo, ali shvatite ovo, shvatite ono.

Moj odgovor je uvijek bio otprilike isti – nemojte meni objašnjavati kakva je BiH država, ja to možda bolje znam od sviju vas jer živim tu. Tako da je bilo tu dosta interesantnih razgovora, nekada i duela, ali u svakom slučaju ja mu želim svaki uspjeh i naravno ličnu sreću. Riječ je o čovjeku koji dosta toga zna o ovim prostorima, ali kad posmatram s tačke gdje su u pitanju interesi BiH možda je to i dobro da se desilo na ovaj način.”

Liče na električara

O međunarodnim zvaničnicima koji posreduju u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona kaže da je Johan Sattler diplomata u službi Evropske komisije i zemalja Evropske unije.

“On sigurno ima naloge šta treba da radi i u kom pravcu treba da ide. Ali generalno u ovoj situaciji u BiH meni međunarodna zajednica liči na jednog električara s kojim smo razvodili kablove po kući i u jednom trenutku mu je nedostajalo jedno metar kabla i on je našao rješenje u tome, ne da ode da kupi metar kabla, nego da uzme šnjuru od pegle, odsječe je, naštikla je i tako spoji struju.

Moje pitanje je bilo je li to opasno, može li kuća da izgori od ovoga, kaže može, naravno, ali valjda neće. E to je meni pozicija međunarodne zajednice u BiH. Ti eksperimenti koji odudaraju od javnih politika. Ja mislim da njima treba dogovor po svaku cijenu, a za posljedice dogovora ih možda briga.”

Naglašava da izborna reforma nije nužna po svaku cijenu.

“Mi imamo Izborni zakon koji važi. Zapravo sva ova priča oko izborne reforme i pritisak da se ide u jednom potpuno pogrešnom pravcu, udovoljavanje u suštini toj politici koju možemo poredati na liniji Dragan Čović – HNS – Zagreb je po meni van pameti. Znaju i u Briselu, kao što znaju u Vašingtonu, da je taj pravac pogrešan, da to vodi u dalju podjelu zemlje sa vrlo neizvjesnim krajem.

Pragmatični razolzi

Ali da li iz razloga pragme, da riješe problem kao ovaj električar, hajd spojit ćemo to pa hoće li kuća izgoriti ne znamo, valjda neće. Ja ne mogu nikako u tim razgovorima i sa Palmerom i sa gospođom Eicchorst, ja im kažem ljudi, ovo što vi tražite od nas nije u skladu sa vašim politikama, nije u skladu sa mišljenjem Evropske komisije za koju ste nam rekli da je uputstvo po kojem treba da postupamo, direktno je suprotno.

Nije u skladu, na kraju krajeva, sa sistemom vrijednosti po kojem vi živite i funkcionišete i u EU i u zemljama EU i u SAD-u. Zašto to tražite od nas? U ime čega? Ne mislite valjda da je sad vrijeme da zemlju cijepamo, kad smo je uspjeli sačuvati, kakvu takvu i u najgorim danima. Ali eto, to su vam diplomate i birokrate, njihov pristup je “pragmatičan”.”

Komšić ističe da elektorski model pojačava etničke podjele u zemlji.

“Ono što je suština problema kod elektorskog modela jeste nejednaka vrijednost glasa. I ako bi išli tim putem i prihvatili to i ako bi pristali čak na ovaj paket koji stranci guraju, tek onda nikad ne bi ušli u EU. I sad nam je to na dugom štapu, ali onda bi nam bilo zagarantovano nećemo u EU, ali nećemo ni u NATO. Zašto bi mi to radili?

Blokira izbore

U ime čega bi mi morali to da uradimo kad ne postoji ta vrsta problema na koju ukazuju stalno stranci. Dragan Čović će nastojati da blokira izbore, ja mislim da neće moći, pa će nastojati da bojkotuje izbore. bojkot izbora je normalna stvar u demokratskim sistemima. Pa nek bojkotuju, ok. I to je sredstvo političke borbe. Ne možemo mi utjecati na politiku niti promišljanje ni Čovića ni HDZ-a ni HNS-a. Ako hoće da bojkotuju izbore to je njihovo pravo. Ali blokirati ih ne smiju. To je već protudržavna djelatnost.”

Kaže da Dragan Čović nije pristao na reduciranje, nego pojačavanje uloge Doma naroda FBiH.

“2/3 delegata u svakom klubu mogu proglasiti svaku živu odluku vitalnim nacionalnim interesom. I o tome ne može da odlučuje Ustavni sud. E to je prijedlog smanjenja ovlasti Doma naroda. To bi sigurno bilo zloupotrijebljeno.

Smanjenje uloge Doma naroda FBiH bi bilo kada bi Dom naroda FBiH bio postavljen simetrično kao Vijeće naroda u RS-u, sa istim nadležnostima. Neka Dom naroda brine o vitalnom nacionalnom interesu ali tamo gdje je precizno pobrojano šta je vitalni nacionalni interes. Ako postoji spor oko toga šta je vitalni nacionalni interes odluka ide na Ustavni sud. Zašto bi Dom naroda bio ključan za formiranje Vlade FBiH, izbor rukovodstva Federacije, kad je i to proglašeno neustavnim. Ali to niko ne pominje.”

Pojašnjava da su prijedlozi izmjene Ustava i izmjene Izbornog zakona davno upućeni u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

“Upućen je i zakon o javnim nabavkama i tri zakona o sadašnjem pitanju VSTV-a, zakon o sukobu interesa. Sve je to upućeno već, postoji i to ne reda radi nego temeljito obrađeno. Mi smo to predali u Parlament, čak smo uručivali to i Sattleru i njegovom uredu i Američkoj ambasadi. Nije tačno da ne postoji samo što neće niko da raspravlja o tome”

Kao najvažnije poruke iz Brisela navodi da je ljudima u Evropskom parlamentu dosta više proruske politike kada je riječ o BiH i inače Zapadnom Balkanu.

Najvažnija poruka

“To je po meni najvažnija poruka. Druga je stvar kako je to kome izgledalo. Po meni najvažnija poruka je bila dosta je više vas i vaših laži. Mislim dominantno na Dodika, pa spakovano uz njega i Čovića kao osvjedočene ruske igrače u BiH.

Gospodin Džaferović i ja smatramo da nije pametno da oba člana Predsjedništva kad već Dodik ide, budu van zemlje i da bi neko trebao uvijek tu biti zbog cijele situacije kakva vlada i na evropskom kontinentu i zbog svega onoga što se dešava u BiH i oko nje.”

Na pitanje kako će se situaciju u Ukrajini odraziti na Zapadni Balkan, Komšić odgovara:

“Rat će se završiti. Posljedice neće biti samo prisutne ovdje na našim prostorima. Cijeli svijet će biti drugačiji. Naravno, u najvećoj mogućoj mjeri evropski kontinent će biti drugačiji. Biće drugačije savezništvo između zapadnih zemalja, mislim da će ono biti čvršće. Neke stvari će morati da se mijenjaju prije svega u tom sigurnosnom, pa i vojnom smislu.

NATO se digao iz pepela

Ruska agresija na Ukrajinu je ujedinila EU do tačke za koju smo vjerovali da je nemoguće postići. Agresija Rusije na Ukrajinu je podigla NATO iz pepela. U ekonomskom smislu neće samo Rusija platiti cijenu svoje agresije na Ukrajinu. Teret svega toga će se morati na neki način prenijeti i na Evropu i SAD, pa i na nas. Rusija je jedan od najvećih snabdjevača plinom cijele Evrope, pa i nas. Također značajne količine nafte dolaze iz Rusije.

Ukrajina je žitnica Evrope. Kad nemate naftu, nemate plin, ne dolazi hrana, odnosno žito sa tih prostora, sigurno će to imati posljedice na cijelu Evropu. Ono što je u tom ekonomskom smislu problematično jeste da je Evropa, pa i mi sa njom, trebala da krene ka oporavku iz covid i postcovid situacije i onda se desilo ovo što se desilo. Ekonomije zapadnih zemalja su mnogo jače, mnogo produktivnije, one će lakše izaći iz ove krize. Rusija i ruski narod će sigurno platiti njaveću ekonomsku i socijalnu cijenu.”

Ističe da rata u BiH neće biti.

“Siguran sam da je Dodik vrlo ozbiljan u svojim planovima. Druga je stvar što je lažov. Laž je nešto što ide s njegovim političkim bićem. Njegov konačan cilj, ako ga bude uspio ostvariti, je secesija dijela BiH.”

“Stvari se moraju odvijati po pravilima koja su utvrđena Ustavom i zakonima. Ako se krše Ustav i zakoni postoje organi koji to treba da sankcionišu. Tužilaštvo BiH i Sud. To tako ide u normalnim državama”, zaključio je Komšić.