Connect with us

USK

Selekciju otpada u Bihaću vrši JKP Komrad, Veladžić: Nama je to sirovina, a ne otpad (VIDEO)

Published

on

U zemljama EU stopa recikliranja iznosi 44 posto, dok u zemljama Zapadnog Balkana tek 3 posto. Međutim, iako smo od evropskih zemalja daleko kad je o tome riječ, aktivno se radi i ulaže se napor kako bi se podigla svijest građana za samorecikliranje i selekciju otpada. Na tom primjeru gubimo navodno milione maraka jer, za razliku od evropskih zemalja, BiH u minimalnim procentima reciklira otpad. Selekciju otpada u Bihaću vrši komunalno preduzeće Komrad.

„Kao društvo smo osviješteni taman toliko u kakvom sad funkcionišemo. Odvajamo određenu količinu otpada, ali to je nedovoljno u odnosu na podatak koji kaže da na godišnjem nivou u Bihaću imamo ukupnu količinu otpada koja broji blizu 20 hiljada tona, a selektivno odvojenog otpada imamo oko 388 tona. Kad se uzme ta razlika, vidi se da su to male količine na ukupnu količinu“, kazao je Muharem Veladžić, šef za tehničku pripremu i razvoj u JKP Komrad u Bihaću.

Kako kaže, bez obzira na cifre, to predstavlja početak i start njihove reciklažne djelatnosti koju su započeli 2010. godine nabavkom horizontalne prese. U prvim godinama poslovanja imali su 40-50 tona korisno iskoristivog materijala – koji oni zovu sirovina, a ne otpad. U 2022. godini cifra broji i do 388 tona.

„Cifre su puno bolje, ali na ukupnu količinu otpada koji se generiše u toku jedne godine to je izrazito malo“, dodaje Veladžić.

Među pozitivnim primjerima koje radi Komrad je i postavljanje kontejnera za selektovaje otpada u gradu Bihaću.

„Mi imamo 25 eko-otoka pored kojih smo postavili i nekih 60 posebnih kontejnerskih posuda za odvajanje stakla. Također, imamo u projekciji i izgradnju podzemnih kontejnera koji će biti u svakom slučaju pomoć odvajanju otpada. Međutim, opet sve ono što mi radimo mora biti u sinergiji sa Gradskom upravom i sa Gradom Bihać, a to znači da ćemo morati uvesti sistem selektivnog odvajanja otpada na samom mjestu nastanka“, naglašava on.

JKP Komrad je u izradi plana prikupljanja otpada koji za cilj čini Bihać mjestom u kojem se neće generisati PET ambalaža i gdje će se odvojiti njih što više.

„Na taj način ćemo se potruditi da takva izuzetno opasna vrsta otpada ne završi na deponiji i vjerovatno ćemo zajedno sa Gradom ići u te projekte gdje će se građanima omogućiti odvajanje PET ambalaže“, kazao je Veladžić za kraj.

Selekcija otpada značajna je i za privrednike ali i turistički razvoj Grada Bihaća.

federalna.ba

USK

Ekspanzija obrtništva u Bihaću, više od 650 obrta i 1300 zaposlenih

Published

on

By

U posljednjih nekoliko godina, Bihać bilježi značajan rast u sektoru obrtništva, zauzimajući prvo mjesto u Unsko-sanskom kantonu po broju aktivnih obrta. Sa preko 650 registriranih obrtnika i 1300 zaposlenih u tom sektoru, Bihać je postao centar ove privredne grane, koja značajno doprinosi razvoju lokalne ekonomije.

Veliki broj obrtnika je angažiran u turizmu, koji se već dugo ističe kao jedna od najvažnijih privrednih grana grada.

Predsjednik Obrtničke komore Unsko-sanskog kantona Enes Arapović ističe da je interes građana za osnivanjem obrta u stalnom porastu te da pripremaju obrtnike da iskoriste prilike poput javnih poziva Službe za zapošljavanje za plaćanje doprinosa.

Upozorava, međutim, da i dalje nedostaje kontinuirana podrška lokalnih zajednica i kantonalne vlasti.

“Svaka lokalna uprava izdvoji određena sredstva, ali to je nedovoljno. Trebale bi postojati subvencije tokom cijele godine, kako od lokalnih zajednica, tako i od kantona i ministarstava. Najbolja egzistencija za mnoge je otvaranje vlastitih obrta i biznisa jer na taj način možemo zaposliti najviše ljudi”, podvlači Arapović.

Obrti u Bihaću obuhvataju širok spektar djelatnosti, od uslužnih poslova do građevinskih radova, frizerskih salona i pekara. Posebno se ističe sve veći broj obrta vezanih za poljoprivredu i preradu hrane, čiji proizvodi sve češće postaju dio turističkih ponuda grada.

“Imamo sve više primarne proizvodnje kroz poljoprivredu koja prelazi u preradu, a proizvode povezujemo s turizmom kako bismo kreirali nove turističke ponude”, zaključuje Arapović.

Ovaj rast obrtnika u Bihaću donosi optimizam za budućnost, uz očekivanja da će dodatne mjere podrške i poticaji osigurati daljnju ekspanziju ovog ključnog sektora, piše Akta.

Nastavi čitati

USK

Masakr u Krajini: Arkanovi „Tigrovi“ počinili su monstruozan zločin, nevini ljudi su likvidirani pred farovima kamiona, ovo su svjedočenja preživjelih

Published

on

By

Naša današnja priča vodi vas u Krajinu, u selo Sasina, gdje je počinjen jedan je od najvećih zločina tokom ratnog perioda koji se dogodio na području Sanskog Mosta. Na današnji dan 1995. godine je na gublište u blizini katoličke crkve u tom selu dovedeno 67 nedužnih civila, odraslih muškaraca Bošnjaka i Hrvata, a među njima i jedna žena.

Dovedeni su iz logora „Šehovci“ i kotlovnice hotela „Sanus“. Oni su su brutalno likvidirani u noćnim satima ispred farova autobusa kojim su dovezeni na stratište. Zločin su preživjela dva svjedoka koji su svjedočili o ovome zločinu, ali zbog kojeg još uvijek nije niko odgovarao. Strijeljanje nedužnih civila je počinila zloglasna jedinica Arkanovaca, koji su tih septembarskih dana boravili na području Sanskog Mosta, a u tom periodu su još počinjeni i brojni drugi zločini.

Strijeljanje u Sasini su igrom slučaja preživjeli Safet Kurbegović i Zlatan Alagić, te su kasnije svjedočili o tim događajima. Kurbegović je ranjen metkom u predjelu stomaka, a nakon srijeljanja je uspio doći do bolnice u Sanskom Mostu gdje mu je pružena pomoć.

„Bilo je strašno, došao sam svijesti i konstatovao da sam okružen leševima. Imao sam snažne bolove u stomaku, ali sam nekako uspio prevaliti nekih pet šest kilometara do bolnice. Nisam rekao gdje sam ranjen, jer sam se plašio da bi me mogli ubiti kao svjedoka zločina“, prisjetio se Kurbegović.

Dodao je kako je o tome šta je preživio svjedočio u nekoliko suđenja pred Haškim tribunalom.

UPOZORAVAMO NA UZNEMIRUJUĆI SADRŽAJ

 

Masovna grobnica u selu Sasina ekshumirana je neposredno nakon što je Sanski Most oslobođen, a tijela nedužnih žrtava ukopana su na obližnjim grobljima.

(SB)

Nastavi čitati

USK

Priča iz Krajine: Jasmin više od 44 godine s ljubavlju uzgaja golubove

Published

on

By

Jasmin Skalić (51) iz Bihaća bavi se golubarstvom više od četiri desetljeća, a njegova ljubav prema ovim plemenitim pticama traje još od djetinjstva. Prve golubove dobio je na poklon sa samo sedam godina i od tada nije prestao baviti se ovim posebnim hobijem.

Za Skalića je golubarstvo više od hobija – to je strast koja traje cijeli život.

– I u najtežim trenucima nisam odustao od golubova, čak ni tokom rata, kada je bilo izuzetno teško doći do hrane. Ljudi nisu imali žita da melju i prave brašno, a ja sam štedio i hranio golubove. Tada sam imao samo desetak ptica, ali nisam odustajao. Već 44 godine uzgajam golubove, priča Skalić.

Danas, kaže on, situacija je mnogo lakša kada je u pitanju ishrana golubova. Na tržištu postoji namjenska hrana koja osigurava sve potrebne nutritivne elemente za svaku fazu razvoja golubova.

– Prije smo golubove hranili kukuruzom i pšenicom, a danas kupujemo hranu koja dolazi iz inozemstva i sadrži čak 20 različitih vrsta žitarica. Za uzgajivače pismonoša, hrana mora biti prilagođena svakom periodu: letenju, mitarenju, leglu. Sve je to sada profesionalno, nema više prostora za amaterizam, pojašnjava Skalić.

Kada je riječ o podršci države, Skalić ističe da sredstva dolaze isključivo s kantonalnog nivoa, dok lokalne vlasti ne pružaju nikakvu pomoć.

– Vlada Unsko-sanskog kantona pomaže kada idemo na takmičenja, ali s obzirom na to da BiH nije članica Evropske unije, moramo tražiti dozvole iz susjednih zemalja. Potrebne su nam veterinarske potvrde da golubovi nisu zaraženi i da su vakcinisani. Sve je to vrlo komplikovano – objašnjava Skalić.

Iako redovno osvaja nagrade, diplome i pehare, Skalić tvrdi da to nije ono što ga motivira u ovom hobiju.

– To je prvenstveno ljubav. Oni koji se ne bave uzgojem golubova teško to mogu razumjeti, kaže Skalić, dodajući da se broj entuzijasta smanjio u odnosu na prijeratno vrijeme.

Danas u Bihaću ima oko 20 uzgajivača golubova, a aktivno se takmiči svega pet.

– Ovo je skup hobi. Sat, senzor, antena i čipovi koštaju preko 1.000 eura, pojašnjava on.

Unatoč izazovima, spreman je podijeliti svoju strast s drugima. Trenutno posjeduje 50 parova matičnih golubova, a ukupno ima oko 250 ptica. Na kraju sezone, kaže, ostane ih oko 150 jer neki golubovi ne prežive povratak ili stradaju od grabljivica.

– Pozivam mlade ljude da nam se pridruže. Imamo i klub, ‘Sportski klub uzgajivača golubova pismonoša Una Bihać‘, koji egzistira kao udruženje građana. Nedavno sam izgradio novi golubarnik, koji je koštao 10.000 KM. Skupo je ali ja to volim i cijena nije bitna, zaključuje Skalić, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Najčitanije