Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Kako je Tumđan dijelio BiH: Bosna je povijesni apsurd, muslimani nemaju izbora, Alija je bespomoćan

Published

on

Dopisnik njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) Michael Martens ovih dana je privukao pažnju domaće i regionalne javnosti zvaničnim njemački dokumentima koji potvrđuju poznatu činjenicu da je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zagovarao podjelu Bosne i Hercegovine.

Na koncu tu činjenicu je nedvosmisleno potvrdio i Haški tribunal u postupku protiv Jadranka Prlića i ostalih, ali to ne znači da su dokumenti koje je objavio poznati njemački novinar nebitni.

 

Njemački dokazi

Naprotiv, iznimno su bitni za razumijevanje tadašnje, ali današnje hrvatske politike.

Prema Martensu, Tuđman je stavove o podjeli BiH iznio u julu 1991. godine, za vrijeme njegovog prvog susreta sa njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom i ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom.

 

Ovaj autor ističe da hrvatski predsjednik nije dobio podršku za tu ideju od zvaničnih vlasti u Njemačkoj. Prema Martensu, koji se poziva na dokumente za koje kaže da su službene zabilješke njemačke vlade iz ranih devedesetih, u jeku raspada Jugoslavije, jedna od tema između Tuđmana, Kohla i Genschera bilo je i pitanje Bosne i Hercegovine.

Hrvatski je predsjednik pokušao uvjeriti Genschera da Bosna nema budućnost i da je stoga treba razbiti!

 

Prema zapisničaru u Foreign Officeu, Tuđman je rekao:

“O Bosni i Hercegovini se mora govoriti, jer su njene granice definirali komunisti na historijski i geopolitički apsurdan način…”

“Problem BiH mogla je riješiti [samo] Evropa. Pritom se treba prisjetiti historijske podjele Balkana na zapadni i istočnorimski dio ili podjele na katoličku i pravoslavnu sferu“, govorio je Tuđman tipičnim “tuđmanovskim” jezikom.”

Put u “razgradnju BiH”

Da su navodi njemačkih dokumenata sasvim autentični potvrđuju stenogrami sa 7. sjednice Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske održane mjesec dana prije sastanka u Njemačkoj, dakle, 8. juna 1991. godine. Stenogrami koji su bili dio dokaznog materijala i u Haškom tribunalu.

Na sastanku kojem je Tuđman predsjedavao kaže se da se “svi problemi jugoslovenske krize prelamaju na BiH”, te uvodi termin “razgradnje BiH.”

On tu kaže da su “granice Hrvatske kakve su one danas – apsurd”,  da su “one nemoguće”.

“I, prema tome, sa našeg gledišta, ne manje nego li sa srpskog, postoji problem da se, postoji potreba da se pitanje riješi u svojoj biti, je li, jer uspostavljanje Bosne, granica BiH poslije Drugog svjetskog rata (je) povijesni apsurd vraćanja jedne kolonijalne tvorbe nastale od 15. do 18. stoljeća”, govorio je Tuđman.

“Alija je bespomoćan”

Nadalje, on tu po prvi put jasnije otkriva sve ono što će biti izraz hrvatske politike kasnije. Štaviše, pokazuje se spremnost na krajnje mjere.

“Usput  ja sam ima sastanak tamo sa hrvatskim predstavnicima, sa vodstvom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), sa desetak njih i oni jasno podržavaju, i to zdušno podržavaju takvo naše stajalište, ali sam im rekao i to da ta hrvatska politika u BiH mora biti spremna i pripremati se na sljedeće događaje, kretali se oni u bilo kom vidu, ako se kreću u demokratskom, dogovorom, je uredu, samo po sebi, ali ako bi se kretali drugačije, onda se mora biti isto tako spremni da donose odlike, hrvatske odluke, kao što će ih donositi srpska politika”.

Tuđman tu, a naglašavamo radi se o junu 1991. godine, govori o “razgraničenju BiH”, te naglašava važnost da se „sporazumijemo na tom bitnom pitanju spornom – između Hrvatske i Srbije o BiH”.

Jer, prilike su da “ostvarimo realne granice za Republiku Hrvatsku”.

“Mislim da ćemo postići zbog toga što to odgovara i Srbiji i Hrvatskoj podjednako, a što muslimanska komponenta zapravo i nema drugog izlaza nego da prihvati to rješenje, iako rješenje neće biti lako naći, ali ipak u biti to je to”, rekao je Tuđman.

Smatrao je da je Alija Izetbegović, predsjednik RBiH, “bespomoćan u odnosu na taj srpski pokret razgrađivanja BiH”, “a isto tako zna o hercegovačkom nemirenju sta tom i takvom situacijom”.

Povijesna zadaća

“Gospodo, onda je to povijesna zadaća”, povikat će Tuđman.

Kuda vodi ta “povijesna zadaća” svjedoči konac decembra 1991. godine kada se Zagreb konačno i definitivno obračunava sa probosanskim hrvatskim političarima na čelu sa Stjepanom Kljuićem.

Na sastanku Tuđmana sa delegacijom HDZ BiH u Zagrebu 27. decembra 1991. uskače Mate Boban  koji kaže da “odnedavna na prostorima BiH postoji i jedna druga alternativa (naravno, Kljuiću), bolje reći jedan slijed kontinuiteta politike HDZ-a, hrvatskog naroda uopće, dakle, da egzistira nešto novo i zove se HZ Herceg-Bosna i Hrvatska zajednica Posavina na sjeveru Bosne”.

“Ako bi došlo do njenog raspada (BiH) onda bi taj prostor u kojem živi otprilike 650 tisuća Hrvata, taj prostor bi dakle o onima međunarodnim priznatim metodama, demokratskim metodama stvar elaborirao na način da se taj prostor proglasi nezavisnim hrvatskim prostorom i priključi državi Hrvatskoj, ali u onom vremenu i u onom trenutku kada to hrvatsko vrhovništvo kojem je naš narod dao povjerenje vođenja, odluči da je taj trenutak i to vrijeme nastupilo”…

Na koncu, uz odobrenje Tuđmana, pročitani su zaključci sa sjednice predsjedništva tzv. hrvatske zajednice Herceg-Bosne na kojem se kaže da predstavlja pravnu podlogu za ulazak ovih teritorija (BiH) u Republiku Hrvatsku.

Više od trideset godina kasnije, Andrej Plenković, Zoran Milanović i Dragan Čović smatraju da je Franjo Tuđman bio najveći hrvatski državnik i vizionar. Dovoljno.

Radiosarajevo.ba

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

on

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Koliku ćete kaznu platiti ako u Hrvatskoj ne poštujete razmak između vozila

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini za isti prekršaj kazna je puno manja

U hrvatskom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga. Premalen razmak i prekasna reakcija kobna su kombinacija te je posljedica neizbježna prometna nesreća s velikom materijalnom štetom i, uz mnogo sreće, samo s lakšim ozljedama, piše HAK Revija.

Dodajte tim faktorima klizavu cestu te će brzina udara u drugo vozilo biti velika. Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite.

Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. hrvatskog Zakona o sigurnosti saobraćaja na cestama jasno se definiraju obaveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.

Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu saobraćajnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je dužina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m.

Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je preticanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.

U BiH je kazna puno manja

Vozač koji ne održava propisno odstojanje između vozila na cestama u Bosni i Hercegovini će biti kažnjen kaznom od 50 KM. Vozač je dužan držati vozilo na takvom odstojanju od drugih vozila u saobraćaju da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti u saobraćaju, ne izaziva opasnost i ne ometa druge učesnike u saobraćaju.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Iz Sarajeva mi ne znaju reći šta je smisao Rezolucije, sad sam siguran da žele uništiti Srbiju

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u Kotoru u Crnoj Gori ponovo komentirao Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

On je komentirao to što će Crna Gora podržati Rezoluciju u Generalnoj skupštini UN-a.

“Srbija ne govori Crnoj Gori šta treba da radi, za razliku od onih koji dolaze da joj kažu kako treba ovo ili ono da uradi”, kazao je Vučić te dodao:

“Poštujemo Crnu Goru, to je njena odluka. Crna Gora neka radi šta joj je volja. Da li je to potaman i da li će Srbija biti oduševljena ako Crna Gora podrži rezoluciju o Srebrenici, svakako da nećemo. Nemojte da nas tjerate, em da nas bijete po glavi, em da nas još tjerate da nam je mnogo lijepo dok nas bijete po glavi. Pustite nas lijepo, izdržat ćemo mi i te udarce, nije problem”, kazao je Vučić u Kotoru, gdje je učestvovao na Samitu lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije.

Pitali su ga i da prokomentira najave o rezoluciji o Jasenovcu, pa je rekao da je to dobra ideja, “pa ćemo je mi sagledati kako da je objeručke u budućnosti prihvatimo”. “Ali, pitanje je za građane Crne Gore i njihove političke predstavnike žele li to ili ne”, naveo je Vučić.

Na pitanje kako gleda na komentare iz Sarajeva Vučić je rekao da on ‘neće posustati čak ni kad taj dokument bude usvojen’.

“Nisu u stanju da mi odgovore zašto to rade, šta je smisao. To nije pijetet prema žrtvama i odavanje počasti žrtvama. Šta je smisao i cilj? Je li to ono što je rekao vaš ministar Konaković, revizija tužbe protiv Srbije, ili je to, osim toga, i naplata ratne štete? Što se tiče toga hoće li to ukinuti RS, naravno da neće. Da li bi to oni voljeli – naravno da bi. Da li će to uništiti Srbiju – naravno da neće. A, da li bi to voljeli, sad sam siguran da bi voljeli. I kad govore – jao, nije nam više Mađarska prijatelj, razmislite kakav ste vi nama prijatelj i kakav ćete biti u budućnosti”, kazao je Vučić.

Naveo je da poštuju integritet svih zemalja svijeta, “za razliku od nekih ovdje u Crnoj Gori i regionu, koji ne poštuju Povelju Ujedinjenih nacija i rezoluciju 1244, i za razliku od mnogih velikih sila, posebno Zapadnih koje to ne poštuju”.

Kaže da je Srbiji jasno od početka da nemaju nikakvu šansu da pobijede “kolektivni Zapad, najmoćnije zemlje svijeta”.

“Nijedne sekunde nisam rekao da će to da se desi, posebno u namještenom glasanju, gdje broje samo glasove za i protiv, a ne i uzdržane. Borimo se za čast, za Srbiju, naravno i za pravo RS da postoju u okviru dejtonske BiH… To su naši motivi”.

Kaže da su “pritisci moćnih sila toliko snažni na pojedine male zemlje, da je to teško izdržati.” “Tako da će za sedam dana biti teži ili nepovoljni rezultat za nas, nego što je danas. Ali, borit ćemo se”, dodao je.

Vučić je rekao da su neistinite tvrdnje o tome da je riječ o individualnoj krivici”.

“Individualna krivica se ustanovljava na sudovima i oni to odlučuju. Ovdje je riječ o političkoj deklaraciji kojom želite da stavite kolektivni žig na čelo jednog naroda. Nemojte da izmišljate. Ako nisam u pravu, pokažite mi o kojem pojedincu je riječ u toj rezoluciji. Jasno je o čemu se radi, pa ćemo da vidimo”, kazao je Vučić.

Nastavi čitati

Najčitanije