Pripadnici njemačke policije su tokom rutinske kontrole otkrili državljanina Bosne i Hercegovine (42) za kojim je bila raspisana potjernica zbog više prekršaja na teritoriji Njemačke, a navodno je i pod istragom zbog malverzavcija u vezi sa prijavom boravišta.

Naime, on je zajedno sa bratom putovao iz Luksemburga kada su ga policajci zaustavili, ali jedini dokument koji je imao kod sebe bila je bh. lična karta.

Policajcima je to bilo sumnjivo i detaljno su ga provjerili u bazi podataka i otkrili da je javno tužilaštvo Kelna za njim raspisalo dva naloga za hapšenje zbog saobraćajnih prekršaja, kao i da je pod istragom zbog malverzacija u vezi sa prijavom boravišta.

Kako bi izbjegao zatvor, njegov brat je odmah, na licu mjesta platio 1750 eura (oko 3.420 KM) kazne, nakon čega je pušten. Međutim, vraćen je u Luksemburg jer mu nisu dozvolili da uđe na teritoriju Njemačke, pišu Nezavisne.

U ljetnim i proljetnim mjesecima česta su grmljavinska nevremena, a ako se ikada za vrijeme jednog nađete na otvorenom najbolje bi bilo potražiti sigurno mjesto za zaklon. Stručnjak je otkrio koja dva sigurna mjesta bi vam mogla spasiti život.

“Postoje samo dva sigurna mjesta tokom grmljavinske oluje: potpuno zatvoreno metalno vozilo ili velika zgrada”, rekao je Chris Vagasky, meteorolog dodavši da vani nema sigurnog mjesta.

Ako veliku zgradu pogodi munja, energija će putovati kroz žice i cijevi. Zbog toga tokom oluje s grmljavinom ne smijete koristiti telefone s kablovima, igrati videoigre ili koristiti druge priključene uređaje, niti koristiti vodovod (nemojte se tuširati ili prati suđe). Također, držite se podalje od prozora tijekom oluje, piše UCHealth.

Što dalje od prozora

“Prozor stvara prazninu u zidu pa ako udari munja, mogla bi preskočiti tu prazninu, a ako stojite pokraj njega, mogli biste biti ono na što udari”, rekao je Vagasky.

Potpuno zatvoreno metalno vozilo važno je iz istih razloga. Električna energija putuje kroz metalnu karoseriju automobila, osiguravajući sigurnost putnika.

Pronalaženje skloništa ispod drveta također je nesigurno.

“Munja obično pogađa visoke i izolirane stvari. Drvo je upravo to. Dakle, ako stojite blizu tog stabla, meta ste munje”, dodao je.

Vagasky je rekao da je najbolja stvar koju možete učiniti ako se nađete u oluji s grmljavinom odmah otići na sigurno.

Šta možete učiniti ako nema sigurni zaklon?

“Ne preporučuje se čučanje. prječava vas da dođete na sigurno mjesto i ne pruža nikakvu dodatnu sigurnost”, rekao je Vagasky.

Još jedan mit je da ako legnete na tlo raspršujete napon kada struja putuje kroz vas.

Vagasky također savjetuje da se ljudi rašire u grupama. Razdvajanjem ste povećali izglede da neko neće biti pogođen udarom groma i da može pomoći onima koji su bili ozlijeđeni.

N1

Ledeni oblaci koji se formiraju iznad najrazornijih “superćelijskih” tornada na svijetu mogli bi se povezati s “hidrauličkim skokovima” – koje je prvi uočio Leonardo da Vinci prije 500 godina.

Oblake je često lako uočiti na satelitskim snimkama 30 minuta ili više prije nego što se nevrijeme spusti za zemlju, piše N1.

Morgan O’Neill, vodeći autor studije Sveučilišta Stanford, rekao je: “Pitanje je zašto je ovaj oblak povezan s najgorim vremenskim uvjetima i kako uopće postoji? To je praznina koju počinjemo popunjavati. ”

Prije tjedan dana, superstanične grmljavinske oluje i tornada pojavili su se među ostacima uragana Ida dok su se probijali prema sjeveroistoku SAD-a.

Razumijevanje kako i zašto se oblaci oblikuju iznad snažnih grmljavinskih oluja moglo bi pomoći prognostičarima da izdaju točnija upozorenja bez oslanjanja na radarske sustave, piše Yahoo.

Superćelije

O’Neill kaže: “Ako će biti strašnog uragana, možemo ga vidjeti iz svemira. Ne možemo vidjeti tornado jer je skriven ispod vrhova oluja”

Grmljavinske oluje koje stvaraju većinu tornada poznate su kao superćelije, rijetke vrste oluja s rotirajućim uzlaznim strujanjem koje mogu juriti prema nebu brzinom većom od 150 milja na sat.

U slabijim grmljavinskim olujama, uzlazne struje vlažnog zraka imaju tendenciju da se spljošte i rašire nakon što dosegnu tropopauzu.

Intenzivno uzlazno strujanje superćelijske grmljavinske oluje pritišće tropopauzu prema gore u sljedeći sloj atmosfere, stvarajući ono što znanstvenici nazivaju prekoračenjem.

“To je poput fontane koja gura sljedeći sloj naše atmosfere”, rekao je O’Neill.

Dok vjetrovi u gornjoj atmosferi jure iznad i oko izbočenog vrha oluje, oni ponekad pokreću struje vodene pare i leda, koji pucaju u stratosferu i formiraju signalni oblak, tehnički nazvan cirusni oblak.

Koristeći računalne simulacije idealiziranih superćelijskih grmljavinskih oluja, O’Neill i kolege otkrili su da to izaziva vjetrovite nizbrdo u tropopauzi, gdje brzine vjetra prelaze 240 mph.

O’Neill je rekao: “Suhi zrak koji se spušta iz stratosfere i vlažan zrak koji se diže iz troposfere spajaju se u ovaj vrlo uski, ludo brz mlaz. Mlaz postaje nestabilan i cijela se stvar miješa i eksplodira u turbulenciji.

“Ove brzine na vrhu oluje nikada prije nisu promatrane niti se pretpostavljalo.”

Novo modeliranje sugerira da se eksplozija turbulencije u atmosferi koja prati oluje odvija kroz fenomen koji se naziva hidraulički skok.

Isti je mehanizam u igri kada voda koja glatko teče niz preljev brane naglo prsne u pjenu nakon spajanja s vodom koja se sporije kreće ispod.

Leonardo da Vinci uočio je fenomen u tekućoj vodi još 1500-ih, a stari Rimljani su možda nastojali ograničiti hidrauličke skokove u dizajnu akvadukta.