Connect with us

BiH

Vojnici u BiH u polovnim uniformama: “Hlače su mi od kolege koji je otišao u penziju”

Published

on

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine je krajem 2022. sačinilo odluku o nabavci nove terenske odore. Raspisan je tender, a otvaranje ponuda je predviđeno za kraj januara

“Rezervnu uniformu nosimo kad su specijalne prilike, da izgledamo pristojno. Nove čizme dobio sam prije dvije godine. Tad sam dobio i hlače za posla, ali polovne. Nosio ih je kolega koji je otišao u penziju, a njemu su bile rezervne i bile su k’o nove. Sljedeće godine ja idem u penziju i možda će ih neko naslijediti.”

Ovako za Radio Slobodna Evropa govori jedan vojnik Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (BiH) čije ime i prezime poznato redakciji, ukazujući na problem sa nedostatkom uniformi.

Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OS BiH) nedostaju nove uniforme nakon što su Sjedinjene Američke Države zaustavile dugogodišnje donacije.

Advertisement

Američka vlada je proteklih godina osiguravala potrebne količine odora kroz program “Financiranje stranih prijateljskih vojski” (FMF/FMS). Amerikanci su osigurali i korištenje autorskih prava na dizajn (boje i oblik “šara”), pa su vojnici u BiH nosili iste ili slične uniforme kao i dio američkih vojnika. Bosna i Hercegovina je ostatak kupovala.

Problem je nastao nakon što je američka vojska izbacila iz upotrebe tako dizajnirane uniforme.

Vlasti u BiH imale su dvije mogućnosti. Promijeniti vlastiti dizajn i zamoliti SAD da im osigura autorska prava na novi dizajn i donira dio uniformi što ovisi o dobroj volji te zemlje.

Druga mogućnost je da BiH zadrži postojeći ili napravi svoj novi dizajn i iz budžeta kupi odjeću za vojnike.

Advertisement

Ministarstvo odbrane BiH je zatražilo da se u budžetu za prošlu godinu za Oružane snage osigura dodatnih 200 miliona eura za modernizaciju, pored oko 150 miliona eura za plate, hranu i gorivo.

Prijedlog je u Predsjedništvu BiH odbio tadašnji član Milorad Dodik koji se godinama protivi povećanju budžeta za vojsku.

Oružane snage Bosne i Hercegovine broje oko 10.000 profesionalnih vojnika. Glavni komandant je tročlano Predsjedništvo BiH gdje se sve odluke moraju donositi jednoglasno.

NEMA VIŠKA UNIFORMI

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine je krajem 2022. sačinilo odluku o nabavci nove terenske odore. Raspisan je tender, a otvaranje ponuda je predviđeno za kraj januara.

Advertisement

Mirko Okolić, zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da trenutno nema nijedne uniforme koja je višak.

“Trenutno imamo dovoljno uniformi, ali nemamo nijednu viška. Raspisali smo međunarodni tender vrijedan oko 1,3 miliona maraka (oko 670.000 eura). Otvaranje ponuda predviđeno je do kraja mjeseca. Jako je važno da ovaj tender uspije. Ako ne uspije, bit će teška situacija”, kazao je Okolić za RSE.

Ministarstvo odbrane BiH je krajem 2022. sačinilo odluku o nabavci nove terenske odore.

Prema procjenama Ministarstva, na uniforme bi se u idućih deset godina trebalo uložiti oko 14,5 miliona eura ili oko 1,45 miliona eura godišnje.

Advertisement

Sifet Podžić, ministar odbrane BiH kazao je za RSE da će tražiti da se odluka stavi na dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH održane 30. decembra 2022. Njegov prijedlog odbila je tehnička državna vlada na čijem čelu je Zoran Tegeltija, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

SNSD, na čijem čelu je Milorad Dodik, godinama se protivi povećanju budžeta za vojsku, a najavljivali su i “vraćanje nadležnosti” s države na entitet Republika Srpska, raspuštanje zajedničke vojske i formiranje entitetske vojske.

Prijedlog je odbijen i u budžetu za 2022. godinu je za modernizaciju odobreno oko milion eura.

“Nije to toliko loše kad znamo kakva je politička i ekonomska situacija u BiH. U više navrata smo tražili da se obnove uniforme i oprema. Vjerujem da će nove vlasti imati više razumijevanja”, kazao je za RSE Uzeir Šandal, predsjednik Sindikalne organizacije Ministarstva odbrane BiH. Novo Vijeće ministara BiH nakon izbora 2. oktobra nije formirano, a zasad je samo Borjana Krišto imenovana za mandatarku.

Advertisement

OVISNI O DONACIJAMA

U budžetu BiH pojedinačno najveća stavka su troškovi Ministarstva odbrane. Prosječan godišnji vojni budžet iznosio je oko 143 miliona eura u posljednjih pet godina.

Od tog iznosa, oko 92 miliona eura troši se na plaće.

Više od 25 miliona eura namijenjeno je za smještaj i putne troškove vojnika i civilnih uposlenika, budući da veliki broj njih ne spava u kasarnama, već iznajmljuje stanove ili putuje na posao.

Ostatak novca odnosi se na “tekuće troškove”, odnosno hranu za vojnike, goriva za vozila i zagrijavanje kasarni i slično. Za kupovinu nove opreme šta ostane.

Advertisement

U kakvom su stanju Oružane snage BiH govori posljednji objavljeni izvještaj parlamentarnog vojnog povjerenika za 2021. godinu, prema kojemu je ispravno samo 11 posto teretnih i 50 posto putničkih vozila.

Što se tiče borbenih vozila, ispravno je oko 50 oklopnjaka, te šest tenkova M60, koji su, također, američka donacija s kraja 1990-ih i početka 2000-ih godina. Prosječna starost navedenih vozila je 40 godina.

Ispravna su tri od četiri helikoptera koje je SAD donirao 2021. godine, a BiH nema borbene avione, dronove i slične letjelice.

Od 2017. godine, kad je usvojen dokument Pregled obrane i dokument o modernizaciji Oružanih snaga BiH do danas iz budžeta BiH za modernizaciju su izdvojena samo sredstva osigurana kroz unutarnju preraspodjelu novca u Ministarstvu obrane BiH.

Advertisement

Ostatak su donacije opreme, najviše iz SAD-a, Velike Britanije i Turske, ali i iz Kine.

Amerikanci su, naprimjer, krajem 2021. donirali četiri nova helikoptera, vrijedna oko 38,5 miliona dolara.

Dodatno su iste godine izdvojili 500.000 dolara za izgradnju centra za cyber-sigurnost. SAD su u julu donirale i 21 vozilo Humvee čija je ukupna vrijednost 26 miliona dolara.

Vašington je najavio da će tokom 2023. godine donirati BiH napredne simulatore vožnji helikoptera vrijedne 12 miliona dolara, te dva nova helikoptera vrijedna 23 miliona dolara.

Advertisement

BIH U AKCIJSKOM PLANU ZA ČLANSTVO U NATO

BiH je formalno u Akcijskom planu za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO), a pravila NATO-a nalažu izdvajanja za vojsku u iznosu od dva posto bruto državnog proizvoda (BDP).

Prema tom pravilu, ako je prosječan godišnji BDP u BiH oko 22 milijarde eura, ova zemlja bi za vojsku trebala izdvajati oko 440 miliona eura ili tri puta više nego što trenutno izdvaja.

Oružane snage BiH formirane su 2005. godine spajanjem Vojske Federacije BiH, koju su činile Armija BiH i Hrvatsko vijeće obrane, sa Vojskom RS-a.

Njihovom formiranju prethodila je reforma odbrane u BiH koja je provedena 2004. godine. Tada su ukinuta entitetska ministarstva odbrane i entitetske vojske (Vojska RS-a i Vojska FBiH).

Advertisement

Više od 400.000 vojnika u tri vojske, za kratko vrijeme je raspušteno i formirana je profesionalna vojska od oko 10.000 vojnika koliko ih je približno i danas.

BiH

Kako je SNSD sam sebe sapleo kroz sjednice državnog parlamenta: Špirić “poništio” Vulić i kolege

Published

on

By

U pokušaju da među glasačkim tijelom u Republici Srpskoj oblate političke protivnike na način koji im se do sada pokazao da je najučinkovitiji – prikazati ih da im nije stalo do RS-a, SNSD često sam sebi podapne nogu.
Pravi primjer toga mogli smo da vidimo ove sedmice kada su predstavnici stranke Milorada Dodika iz Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta BiH jedni drugima poturili nogu.Sve je počelo kada je zakazana hitna sjednica Predstavničkog doma državnog parlamenta. Na dnevnom redu su smjene SNSD-ovih zamjenika ministara u Vijeću ministara BiH. Na tu sjednicu im se baš i ne dolazi pa su izdali saopćenje da neće doći. Da su se tu zaustavili ne bi sami sebi napravili problem, ali oni su pokušali situaciju (ne)spretno okrenuti u svoju korist navodeći kao razlog obilježavanje dana MUP-a Republike Srpske.

U saopćenju su istakli da smatraju neprihvatljivim što “srpski član Kolegijuma nije vodio računa o ovom datumu prilikom zakazivanja sjednice”.

Idemo dalje. Šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Sanja Vulić iskoristila je priliku da tim povodom napadne novog srpskog člana Kolegijuma Darka Babalja iz SDS-a. Rekla je da ne može vjerovati da Babalj nije reagovao na činjenicu da je Denis Zvizdić baš za taj dan zakazao sjednicu.

Rekla je također da su želje Zvizdića da zakazivanjem sjednice na ovaj datum ponizi Republiku Srpsku, da je sjednica “čista provokacija” i da Babalj i opozicija iz RS-a pokazuju da su “podanici političkog Sarajeva”, piše Klix.

Advertisement

“Mi ćemo ponosno otići da podržimo našu policiju jer ona zaslužuje svo poštiovanje i podršku”, kazala je.

Ipak, Vulić i njene kolege iz Predstavničkog doma su brzo dobili “po prstima” i to od svog kolege iz Doma naroda Nikole Špirića koji je u međuvremenu zakazao hitnu sjednicu Doma naroda i to, pazite sad, na isti datum.

Da stvar po Vulić i poslanike SNSD-a u Predstavničkom domu bude još gora, njihov kolega iz Doma naroda Radovan Kovačević potvrdio je da će delegati SNSD-a doći na sjednicu.

Pokušao je SNSD kopati jamu Babalju i opoziciji, ali je na kraju sam u nju upao.

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Cvijanović: Razumijem Trumpa i tražim potpuno ukidanje carinskih stopa na uvoz američke robe u BiH

Published

on

By

Pozivam nadležne institucije da u što kraćem roku definišu rješenja koja bi podrazumijevala potpuno ukidanje bilo kakvih opterećenja na uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država, poručila je u saopćenju predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović.

“Apsolutno razumijemo namjeru predsjednika Trumpa da Ameriku stavi na prvo mjesto i da zaštiti ekonomske interese svoje države

Uvjerena sam da bismo uklanjanjem carinskih stopa na uvoz američke robe izbjegli najavljeno uvođenje recipročnih tarifa od 35 odsto za proizvode iz BiH, a samim tim i štetu za naše privrednike koji izvoze u SAD.

Advertisement

Sigurna sam da bismo na ovaj način doprinijeli dinamičnijem razvoju, kako ekonomskih i trgovinskih veza, tako i sveukupne saradnje sa SAD i novom administracijom predsjednika Trumpa”, poručuje Cvijanović.

Prethodno je i njen stranački šef u SNSD-u Milorad Dodik zatražio isto.

“Brinući o interesu Republike Srpske, predlažem da BiH ukine sva carinska opterećenja na robu iz SAD”, poručio je, između ostalog, predsjednik manjeg bh. entiteta i bjegunac od domaćeg pravosuđa.

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Konaković: Dodik ima veliku imovinu u EU, slijedi mu ‘uragan’ sankcija

Published

on

By

Ovo je jedan početak ‘uragana’ sankcija koje očekuju ljude koji rade loše stvari u BiH, kazao je za Federalnu TV ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković, govoreći o sankcijama koje su Austrija i Njemačka uvele zvaničnicima entiteta Republika Srpska.

On je istakao da će biti još zemalja članica Evropske unije koje će pratiti odluku Njemačke i Austrije.

„Uvjeren sam da bi Evropska unija, da nije pitanje konsenzusa i blokade Mađarske, išla sigurno i sa sankcijama Evropske unije direktno. Međutim, pošto je taj problem donošenja odluka evidentan, bit će sigurno još zemalja koje će pratiti ove sankcije Njemačke i Austrije, ali i uvoditi nove sankcije jer je posvećenost Evrope Bosni i Hercegovini ponovo u onom intenzitetu koji priželjkujem“, poručio je Konaković.

Upitan zašto Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić još uvijek nisu privedeni, odgovara:

Advertisement

„To su stvari iz oblasti sigurnosnih agencija i pravosuđa. Snažno podržavamo njihov razum da ne dozvole Dodiku da nekim konfliktom, eventualno, koji može buknuti, sakrije sebe, ono što radi, svoje postupke. I dalje mislim da eksperti treba da rade i dalje ono kako se inače love ili hapse te velike ribe. Ljudi iz agencija i eksperti znaju da je to ozbiljno strateško planiranje, smanjenje rizika, prati se naravno i kretanje, i prave se planovi. Danas se nekoliko timova bavi Dodikom, koji nije siguran ni na prostoru Republike Srpske i uvjeren sam da će biti sigurno uhapšen ili će odabrati ovu opciju bijega kao alternativu za nedjela koja je počinio“.

Kaže da je fokusiran na politički pritisak „koji smo mi napravili u stezanju obruča oko Dodika, koji itekako daje rezultate“.

„Počeli smo pregovore o novoj koaliciji. Niko sa Dodikom neće sjesti za isti sto. On je potpuno nepoželjan sagovornik i onaj koji bi ga eventualno sutra spašavao ili mu ponudio politički opstanak, siguran sam da bi nestao s političke scene. Meni je to veoma važno“, dodao je.

Osvrnuo se i na Interpolovo odbijanje zahtjeva za raspisivanje međunarodne tjeralice za Dodikom.

Advertisement

„On to predstavlja kao neku vrstu pobjede – time nije izbrisano djelo. On malo hrabri ljude oko sebe, evo, vidite da to nije ništa to što ja radim. A, evo, neka čita vijesti šta ga čeka u političkom smislu, u smislu novih sankcija, zabrana, konfiskacija. On ima puno imovine i u zemljama EU, to provjereno znam, tako da mislim da vrlo brzo neće moći računati na tu imovinu. I ta njegova mala predstava oko toga zaista neće trajati dugo. On se sudario sa realnošću već danas u nekim novim informacijama“, kazao je Konaković.

Nastavi čitati

BiH

Dodik njemačke sankcije nazvao ‘univerzalnom nepravdom’ i najavio odmazdu: Neće dobiti naš litijum

Published

on

By

Njemačka ne može da izađe na kraj sa Amerikom i Rusijom, pa su se počeli ponovo iživljavati nad Srbima, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nakon viejsti da mu i Njemačka i Austrija uvode sankcije, uključujući zabranu ulaska u ove države.

“Јa mogu da živim bez toga. Sad ću pregledati sve, šta oni imaju ovdje interesa, pa ćemo i mi reagovati. Eto im Federacija. Hoćete da očuvate Bosnu

Pa, nama odgovara ovo upravo je vi dijelite”, rekao je Dodik, prenosi RTRS.

On je dodao “da ni ne ide u tu zemlju, te da Njemačka neće dobiti naš litijum jer je Njemačka naš neprijatelj i uvijek je bila neprijatelj srpskog naroda”.

Advertisement

“Ovo je univerzalna nepravda što Njemačka radi”, rekao je Dodik.

Nastavi čitati

BiH

Kovačević: SNSD je spreman podržati da Hrvati sami biraju svoje predstavnike

Published

on

By

Delegat Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević uoči današnje sjednice na kojoj će biti razmatrane izmjene izbornog zakona po prijedlogu HDZ-a, kaže da SNSD podržava “da se Hrvatima vrati ono što im pripada”.

“Naš stav je oduvijek poznat, podržavamo da se Hrvatima vrati ono što im pripada, a što im je Sarajevo otelo i ne da im nazad – da sami biraju svoje predstavnike. Mi principijelno podržavamo isključivo ustavnu BiH, zajednicu dva ravnopravna entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda”, napisao je Kovačević na X-u.

On smatra da je to “jedina formula za prevazilaženje postojeće političke i ustavne krize u BiH.”

Podsjetimo, u odredbi koju je predložio HDZ BiH, a tiče se izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, navedeno je da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata.

Advertisement

Prema predloženoj odredbi, “izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom”.

Klix

Nastavi čitati

BiH

Inzko poziva na slanje trupa u Brčko: “Ne smijemo ponoviti grešku s Dodikom”

Published

on

By

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko izjavio je za austrijski agenciju APA da ne vidi neposrednu opasnost od rata u BiH, ali je upozorio na ponavljanje greške “udovoljavanja” predsjedniku bh. entiteta Republlika Srpska (RS) Miloradu Dodiku, te pozvao na slanje međunarodnih trupa u Brčko. Također je ispričao kako je došao do odluke “na koju je i danas ponosan” – da uvede zabranu negiranje genocida u BiH, iako je za to imao “malo podrške”.

Inzko je za APA izjavio da međunarodna zajednica u BiH ima “više instrumenata” za djelovanje, poput demilitariziranog distrikta Brčko, koji dijeli RS na dva dijela. “Tamo bi međunarodne trupe mogle igrati odlučujuću ulogu”, rekao je on. Objasnio da bi to “paraliziralo” djelovanje zapadnog dijela RS-a, gdje se nalazi Banja Luka, jer ovaj dio više ne bi imao direktnu kopnenu vezu sa Srbijom.

Kako bi se spriječila opasnost od rata, također se zalagao za “još snažniju prisutnost vojnika EUFOR-a u cijeloj zemlji”.

Nakon rata, u Bosni i Hercegovini je bilo 60.000 vojnika.

Advertisement

To nije više moguće niti potrebno, ali pojačana, vidljiva prisutnost svakako jeste”, rekao je Inzko, no nije naveo konkretne brojeve.

Dodao je da je “sretan i zahvalan” što EUFOR već pojačava svoju prisutnost. Trenutno ova trupa broji oko 1.000 vojnika, a Austrija je najveći izvor trupa sa 227 vojnika.

“Dodik živi od haosa, ne smijemo ponoviti grešku”

Nikako ne smije doći do politike udovoljavanja sa evropske strane, politike ustupaka i ponovnog izlaska u susret Dodiku”, naglasio je Inzko.

Ovu grešku smo već prečesto pravili, čak i tokom mandata EU visokih predstavnika (Javier) Solane i (Catherine) Ashton. Dodik živi od haosa, konflikata i prijetnji, a da bi ga smirili, uvijek se ponovo ustupalo. Ovaj put, molim vas, ne. Jer ko želi uništiti državu, mora računati s posljedicama”, objasnio je.

Advertisement

U tekstu se navodi da je Inzko bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini od 2009. do 2021. godine.
Već na početku svog mandata bio je meta Dodikovih napada, koji mu je slao hiljade razglednica s natpisom „Inzko, go home“, od kojih su neke bile s ručno ispisanim prijetnjama smrću”, piše APA.

“Balkan nije prioritet za Rusiju”

Rekao bih da Balkan trenutno nije prioritet za Rusiju, ali da Rusija veoma pažljivo prati događaje tamo”, rekao je Inzko.
U tekstu se navodi da Dodik nije imao sreće ni sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Naručio je crvenu bejzbol kapu, osvijetlio svoj radni prostor sa Trumpovim parolama i američkom zastavom, ali je ministar vanjskih poslova, republlikanac Marco Rubio ponovo potvrdio nepovredivost granica Bosne, kao što su to ranije činili republikanski predsjednici Bush stariji i Bush mlađi” rekao je Inzko.

“Mir na Balkanu znači i mir u Austriji”

Prema mojoj procjeni, do oružanog sukoba neće doći, ali mogući su pojedinačni, ograničeni incidenti”, odgovorio je Inzko na pitanje o trenutnoj opasnosti od rata u Bosni i Hercegovini.

Advertisement

Međutim, naglasio je da ljudi u zemlji trenutno imaju strah i osjećaju nesigurnost.

Nikada nisam dobio toliko poziva kao sada. Neki su već spakovali kofere”, rekao je bivši visoki predstavnik.

On je istakao da se Austrija u vezi BiH ponaša “veoma oprezno” i šalje svoje vojnike samo tamo gde je to odobreno od strane Vijeća sigurnosti UN-a.

Zahvalio se novoj ministarki vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger na njenim nedavnim “kristalno jasnim riječima” o Bosni i Hercegovini.

Advertisement

Nema podjele zemlje i potrebno je jačanje vladavine prava! Tu nema neutralnosti”, rekao je, aludirajući na pitanje uvođenja sankcija Dodiku. Istakao je da Balkan ne smije postati “crna mrlja na karti”, te dodao: “Mir na Balkanu znači i mir u Austriji”.

“Uklanjanje međunarodnih sudija i OHR-a bi bila ogromna greška”

Inzko je skeptičan prema idejama da bi se Bosna i Hercegovina mogla politički stabilizirati brzom prijemom u EU.

Stanovništvo bi to zaslužilo, ali neki političari ne. Jedan od načina da se otkloni opasnost od rata bila bi masovna prisutnost međunarodnih snaga”, rekao je.

Također je istakao da je bila “ogromna greška” poslati međunarodne sudije i tužioce kući. Istakao je da bi to trebalo da se desi tek nakon trajne stabilizacije zemlje, uporedivši situaciju s okupacijom Austrije nakon Drugog svjetskog rata. Naglasio je da se treba zadržati funkcija međunarodnog visokog predstavnika, navodeći da je on “dio delikatne ravnoteže predviđene Dejtonskim sporazumom”.

Advertisement

Visoki predstavnik je “utoliko jači koliko više podrške dobije od međunarodne zajednice”, rekao je Inzko. On je istakao da je ponosan što je tokom svog mandata “branio i jačao” državne institucije poput Ustavnog suda, Centralne banke, Izborne komisije, pravosuđa i Granične policije.

“Zakon na koji sam i danas ponosan”

Međutim, naveo je da je imao “malo podrške” kada je iskoristio svoja ovlaštenja da donese zakon o zabrani negiranja genocida nakon što su dvojica srpskih lidera, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, pravosnažno osuđeni za genocid u Srebrenici.

Inzko je u intervjuu opisao kako je došao do odluke o donošenju zakona koji je, kako je rekao, smatrao da “duguje preko 8.000 ubijenih mladića i odraslih”.

U pet sati ujutro otišao sam u Srebrenicu, razmijenio misli s mrtvima i u podne u Sarajevu potpisao zakon”, rekao je.

Advertisement

Naveo je da ga je tada čak i tadašnji evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelyi, optužio za destabilizaciju.

Međutim, istakao je da je “na zakon, koji kriminalizuje i veličanje ratnih zločinaca, i danas ponosan”.

N1

Advertisement
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije