Connect with us

BiH

Adis Bjelić: U EU se priča da će sve zemlje Zapadnog Balkana kroz dvije godine postati članice

Published

on

U posljednje vrijeme vide se značajne promjene u odnosu Evropske unije ka zemljama Zapadnog Balkana. Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status, Hrvatska je ušla u Šengen i eurozonu. U isto vrijeme vidimo eskalaciju odnosa Srbije i Kosova, ponovno pokretanje pitanja državne imovine u BiH.

O tome kako se spojio evropski put Zapadnog Balkana sa povećanjem tenzija na ovom području razgovarali smo sa politologom Adisom Bjelićem.Adis Bjelić je bosanskohercegovački politolog i stručnjak za međunarodne odnose. Rođen je 1996. godine. Autor je naučnih radova u kojima je analizirao društveno, političko i ekonomsko stanje u zemljama bivše Jugoslavije, bivšeg SSSR-a, kao i utjecaj euroazijskih ekonomskih i političkih promjena na svjetski poredak. Radio je i kao pripravnik u Ministarstvu vanjskih poslova Rusije. Trenutno radi na istraživanju standarda života građana u Bosni i Hercegovini.

Zapadni Balkan je sada trojanski konj unutar EU?

Nakon toga što se desilo u Ukrajini jako se promijenio stav EU prema Zapadnom Balkanu. To se primijeti i vidi. Zašto? Zato što prije nije bilo nikakve vanjske prijetnje.

Mnogi političari u EU su sami priznali da ulazak zemalja u Evropsku unije ne nosi uvijek ekonomski ili pravni karakter (prilagođavanje ekonomije i ispunjavanje svih uvjeta), već ponekad i geostrateški za same zemlje EU. Pogledajte kako su u uniju ušle Rumunija i Bugarska. U svoje vrijeme obje zemlje su bile daleko od standarda Evropske unije. I karakter njihovog ulaska je bio geostrateški. Slična je situacija sada i sa zemljama Zapadnog Balkana.

Danas je Zapadni Balkan dobio na značaju za cijeli svijet. Ako je prije Zapadni Balkan bio sigurno mjesto koje je okruženo Evropskom unijom, sada je postao prostor koji može postati prijetnja koja je unutar unije, trojanski konj unutar EU koji može biti prijetnja u svakom mogućem udobnom slučaju.

Važno je naglasiti da, kako u krugovima politologa sa ovih prostora, tako i u krugovima politologa u samoj Evropskoj uniji kruži informacija da će u narednih dvije godine sve zemlje Zapadnog Balkana postati punopravne članice Evropske unije.

Bosna i Hercegovina još uvijek ima dosta nerazriješenih pitanja unutar države. Da li će stabilizacija političke situacije i ekonomski rast biti neki od uvjeta za pridruživanje EU?

Vidimo kako EU počela da ulaže veliki novac u povezivanje Zapadnog Balkana. Pogledajte koliko brzo se počeli graditi autoputevi u BiH u posljednjih nekoliko godina. Toliko brzo da se završeci radova planiraju 2023. i 2024. godina.

Vidimo isto tako i brzo formiranje vlasti na državnom nivou koji , može se pretpostaviti, može biti jedan od pokazatelja koji traži EU od naše zemlje.

U suštini Bosna i Hercegovina može ući u Evropsku uniju u skorije vrijeme ukoliko se pokažu rezultate rada domaćih političara nakon dodjele kandidatskog statusa i racionalne raspodjele sredstava iz fondova koji će nama sada biti dostupni. Glavno pitanje će tada biti kako će i na koji način BiH biti zastupljena u institucijama Evropske unije.

Zato vidimo kako stranke Osmorke surađuju sa strankama u RS-u. Isto tako RS i Dodik, htio on to ili ne, morat će surađivati sa Osmorkom. Svi politički akteri dobro razumiju da je jako važno da ostanu sada tu, na ovom brodu jer taj brod plovi u velike investicijske projekte. Ali isto tako ne razumiju jednu jako važnu stvar. EU neće tako lako dati sredstva, morat će pokazati rezultate.

Ali Zapadne sile neće da se miješaju u sitne detalje rasprave jer je generalna pozicija koja je bila spuštena od strane EU na BiH je jasna. Trebaju pokazati da su sposobni za formirnaje vlasti što sada ekstremno brzo rade. A kao dopuna toga je i molba visokog predstavnika Bakiru Izetbegoviću da se ne miješa u formiranje vlasti, predsjedniku stranke koja veoma lako može blokirati ovaj proces.

Politika je jedan veliki dogovor i naravno može se pretpostaviti da je Izetbegović sklopio neki dogovor sa zapadnim silama i da taj dogovor predlaže da će SDA ostati kao politička solucija na sceni, da njeni lideri vjerovatno neće biti progonjeni od strane državnih organa pod cijenu toga da SDA neće smetati procesu formiranja vlasti koji se trenutno odvija.

Da li se promijenili odnosi Vučića i Dodika nakon početka rata u Ukrajini?

Dok Vučić pokušava da održi neutralnu poziciju, Dodik u to vrijeme direktno ide kod Putina podržavajući Rusiju što nije u sklopu politike Beograda.

Srbija se više fokusirala na relaciju između Kine i Evrope ostavivši Rusiju kao dobrog prijatelja, dok Dodik potencira svoju moć i vlast u prijateljstvu s Rusijom i Putinom. Vidimo tačno razilaženje dvije politike koje mi navodno vidimo kao iste. Mi isto tako vidimo da na defileu u Istočnom Sarajevu 9. januara nije prisustvovao državni vrh Srbije. Jedini koji je prisustvovao kao predstavnik vlade je Ivica Dačić, ministar vanjskih poslova Srbije. Prije su to bili višerangirani političari, ali ove godine taj rang se spustio na ministra vanjskih poslova, što je očigledno da ministar vanjskih poslova ode u susjednu zemlju. Vidimo da dva jaka lidera imaju skroz različite politike.

Kako se može i mora li se riješiti pitanje Srbije i Kosova?

Vidimo jako intersantnu utakmicu i vidimo kako se odnosi počeli eskalirati na svaki mogući način. Srbija i Kosovo predviđaju budućnost Zapadnog Balkana i znaju da postoji velika mogućnost da ćemo uskoro svi postati dio Evropske unije. I prije nego što se to desi svaka od tih strana hoće da zauzme najbolju za sebe pregovaračku poziciju koja bi njima trebala. Jer kad zemlje uđu u neke velike saveze poput EU, to znači da se vaše granice neće moći mijenjati i to što zadržite sada, to će vam ostati i kasnije.

I ostale zemlje nisu problem za ulazak u EU. Nije ni Albanija, nije ni Crna Gora, ni Makedonija, pa ni Bosna i Hercegovina takva kakva jeste. Glavna utakmica za sada se vodi između Srbije i Kosova. Jer Zapadni Balkan ne može funkcionisati bez srbijanske ekonomije, htjeli mi to ili ne. Kao ni srbijanska ekonomija ne može funkcionisati bez Zapadnog Balkana. Te ekonomije su jako povezane iako se Vučić jako trudio da dovede strane investitore u Srbiju kako bi svoju ekonomiju napravio eksportno orijentisanom, da privuče strani kapital, da pokušava voditi neutralnu politiku.

Politika Beograda se sastoji od nekog održavanja neutraliteta znajući da je pod pritiskom zapadnih sila, ali dobivajući ogromni ekonomski efekat i veliki profit od toga što jedina Srbija danas u Evropi služi kao transfer, tampon zona za rusku ekonomiju i firme. Najbliža je geografski Evropi, najlakša je zbog bezviznog režima za građane Rusije, slična kultura, mentalitet, slavenski narodi. To je po pitanju dobivanja boravka, državljanstva, otvaranja firme. Transportna povezanost, iz Beograda ima direktnih letova za više ruskih gradova svaki dan.

Milioni Rusa koriste te linije da bi išli preko Beograda dalje za Evropu, Ameriku, za ostale zemlje. Velika količina Rusa je došla u Beograd zbog čega je i počeo rast cijena nekretnina i rente nekretnina. Veliki broj ruskih firmi koji su se preregistrovali u Beogradu znajući da neke olakšice koje ima EU sa Srbijom daje velike olakšice i Rusima koji veoma lako otvaraju tamo svoje firme i račune i nastavljaju funkcionisati. Ali Srbija i dalje pokušava da drži politički neutralitet, odnosno nema toliko jakih ozbiljnih i vidljivih kontakata sa Rusijom i ruskom vojskom, kao što su imali prije. Time Srbija sebi diže cijenu u Evropskoj uniji jer još uvijek nije podlegla pod evropski utjecaj, piše Klix.

Vidimo danas kako Srbija koja je inače vodila neutralnu politiku, sada se pokušava oduprijeti snažnom pritisku zapada u tome da Srbija što brže napreduje na evropskom putu. U zadnjih pola godine vidjeli smo toliko napetosti između Kosova i Srbije. Naravno to se spinuje u nekim medijima da tu može biti ruskog utjecaja, to su veoma interesantne političke igre jer u suštini Rusija za Zapad sada služi kao strašilo. Prijetite i prepadate sa njom. Tako se i Srbija trudi pokazati kao neutralan igrač, ali da ima dobre odnose sa Rusijom. Tako na neki način i diže sebi cijenu i potrebu da Srbija što prije uđe u EU. I Srbija na tome ima veliki plus. Jasno je da priznanje Kosova od strane Srbije znači politički krah bilo kojeg lidera. To se mora prevazići. Nema više te nagle i providne propagande da je Kosovo Srbija.

Domaćim političarima na Zapadnom Balkanu preostaje još puno posla. Rezultat upravo njihovog rada bit će jedan od ključnih faktora u napretku zemalja na evropskom putu, ali i u razvoju zemalja i poboljšanju životnog standarda.

BiH

Izetbegović nakon što je saslušan u SIPA-i: Uvode verbalni delikt, ali samo za Bošnjake

Published

on

By

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović jutros je saslušan u SIPA-i po krivičnoj prijavi za raspirivanje nacionalne mržnje.

Izetbegović je nakon toga objasnio o čemu je riječ i kazao da je u toku uvođenje verbalnog delikta.

“Dao sam izjavu i tražio sam da mi dostave integralni tekst press-konferencije sa koje je jedna izjava izvučena, jedna rečenica, kao i sa govora u Hadžićima iz kojeg su izvučene dvije-tri rečenice. Čak i iz tako reduciranih, izvučenih rečenica iz konteksta ne može se uopće zaključiti da se radi o govoru mržnje, poticanju nacionalne i vjerske mržnje i tako dalje. Da vidite te izvatke i ono što se stavlja na teret meni, pa i gospodinu Suljagiću i Bajroviću, učinilo bi vam se to nevjerovatnim. Jedino je nevjerovatnije šta se ne inkriminiše kada je u pitanju negiranje genocida, slavljenje ratnih zločinaca, vrijeđanje na nacionalnoj osnovi – šta se sve toleriše kada su u pitanju političari iz RS”, kazao je Izetbegović.

Zbog toga tvrdi da se uvodi verbalni delikt za političare iz FBiH, odnosno za Bošnjake.

“Mislim da se radi o pokušaju daljeg izjednačavanja strana, relativiziranja istine oonome što se dešavalo u BiH, što se sada dešava u BiH”, kazao je Izetbegović.

Kaže da je sporne izjave dao 2022. godine, i to u kontekstu ‘onoga što je radio Schmidt’ i što je izjavljivao Milorad Dodik.

Nastavi čitati

BiH

Konaković o izboru Vukoje: Bećirović, Dodik, Komšić i Izetbegović žele ostaviti državu bez Ustavnog suda BiH

Published

on

By

Predsjednik Naroda i pravde (NiP) i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković smatra da je Bosna i Hercegovina pred velikom opasnošću da dođe do potpune blokade Ustavnog suda te da to nekima očito odgovara.

“Alibi iza kojeg se krije Milorad Dodik leži u činjenici da ni Federacija ne popunjava Ustavni sud i da taj proces oko imenovanja sudije iz Federacije zaista traje dugo i pretvorio se u jednu trakavicu koja je, po meni, dobila neočekivan epilog. Potpuno su mi jasni ovi destruktivci, oni koji lažu o ovoj temi dugi niz mjeseci i koji imaju interes da se ne izabere sudija Ustavnog suda, a kako bi ovu vlast pokazali neefikasnom. Argumenti koje koriste potpune su notorne laži. Priča kako je to isporuka Čoviću i HDZ-u je matrica na koju smo mi već navikli i koju slušamo dugo, a koja je naravno razbijena u paramparčad”, ističe Konaković.

On podsjeća da je u penziju otišao sudija Mato Tadić koji je u prošlosti bio ministar iz HDZ-a, a da bi na njegovo mjesto kao prvorangirani trebao doći Marin Vukoja koji, prema onome što on zna, nikada nije obnašao niti jednu poziciju uime HDZ-a, nego je naprotiv, biran na poziciju za koju je preduvjet da nije politički aktivan.

“Za njega su u prošlosti glasali i SDA i DF, potvrđujući da nije politički aktivan. Došao je kao predsjednik komisije u kojoj sjede dvoje ljudi iz Udruženja sudija, Damir Mašić iz SDP-a, Rasim Smajlović iz NIP-a i Irfan Durić iz NES-a. Oni zajedno, s dvoje ljudi iz pravosuđa, Vukoju su ocijenili kao prvorangiranog kandidata. U praksi, u prošlosti, samo je zadnji izbor u Parlamentu obavljen na način da je bilo više kandidata. Prethodni izbori uvijek su bili s jednim kandidatom. Dakle, i praksa o kojoj govore notorna je laž”, naglašava Konaković.

Navodi i primjer izbora u kome je lično učestvovao kao delegat u Domu naroda kada je glasao za sudiju Ustavnog suda FBiHkoji je bio ministar SDP-a u jednoj od vlada u Hercegovini i koji nije imao niti dana iskustva u pravosuđu. Poziva one koji govore o iskustvu u pravosuđu da provjere koliko je sudija u ovom ili prošlim sazivima Ustavnog suda BiH imalo iskustva iz rada u pravosuđu.

“Odgovorno tvrdim da velika većina njih nije imala nikakvo iskustvo iz pravosuđa. Tako da ovi argumenti koje koriste destruktivci iz SDA i DF-a, iz sarajevskih kafana i s twittera je nešto što smo znali da će se dešavati. Ono što nismo znali je da će im se pridružiti neki ljudi iz Trojke, a prije svih član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i ambasador u Njemačkoj Damir Arnaut, koji je također o sebi govorio da je bio kandidat za Ustavni sud kada je biran Mirsad Ćeman. Činjenica je da je on završio prestižan fakultet, ali ni on nema ni dana iskustva rada u pravosuđu, a bio je vrlo kredibilan kandidat. Njihovo pridruživanje ovoj kampanji koja crta ljudima iz Trojke mete na čelo i vrši na njih pritisak, ugrožava izbor sudije Ustavnog suda i prijeti ozbiljnoj paralizi Ustavnog suda. Na istoj strani danas se nalaze Dodik, Izetbegović, Komšić, nažalost Bećirović i Arnaut, nadajući se da se Ustavni sud BiH neće popuniti”, kaže Konaković.

Posebno je, kaže, iznenađen reakcijom člana Predsjedništva BiH čija kadrovska rješenja ima pravo problematizirati.

Navodi imenovanje u diplomatsku mrežu Milana Tegeltije, Bojana Vujića i još nekih. Zatim slanje u Tursku Mirsade Čolaković koja je, kako kaže, bila dio priče o krahu revizije tužbe protiv Srbije.

“To nisu kadrovska rješenja o kojima sam imao ikakav pozitivan stav, ali sam pokušavao naći čak i javno obrazloženje za takve odluke. Zato danas smatram da Bećirović nije taj koji bi trebao derogirati cijeli proces u kome su učestvovali komisija Federalnog parlamenta, eksperti u ovoj komisiji. Trojka je danas na ispitu i pokazuje da li zaista vlada ili podliježe pritiscima ljudi poput Reufa Bajrovića koji je prije samo nekoliko sedmica optužio nebošnjake u redovima Armiji BiH brutalnim nacionalizmom govoreći kako ih je Armija BiH odbranila od njihovih sunarodnjaka”, ističe Konaković.

Ukoliko danas ne bude izabran sudija Ustavnog suda BiH svu odogovornost, upozorava, preuzimaju prvenstveno Komšić i Izetbegović koji “predvode jednu brutalnu kampanju laži”, ali uz njih i Bećirović, Arnaut i svi drugi koji su se tome usprotivili “na jedan neprofesionalan i nekorektan način“.

“Tada se obraćamo njima i od njih tražimo rješenja. Mi smo ponudili rješenja bez ikakvih političkih trgovina, čovjeka koji je prvorangirani na listi u skladu s prethodnim procedurama. Nema iskustva u pravosuđu, kao ni većina sudija Ustavnog suda i to je ono za što odgovaramo mi. Ukoliko ne bude izabran onda odgovornost pruzimaju ovi koje sam spomenuo i svaki dan od njih očekujemo da pronađu rješenje i još ih pitamo kako ćemo birati sudije u narednom periodu. Ozbiljnu odgovornost preuzimaju oni koji su krenuli u rušenje jednog potpuno čistog procesa. Neka pogledaju obraćanje Bakira Izetbegovića iz 2021. ili 2022. godine u kome govori kako je SDA davala HDZ-u puno više nego što mu pripada, kako su im davali neke pozicije, priznaje to, a optužuje nas koji to nikada nismo radili. Zato je Trojka danas na veoma važnom ispitu”, zaključuje Konaković.

FENA

Nastavi čitati

BiH

Suđenje za planiranje terorističkog napada: Kapić bi pare uložio u “oružje i braću na pravom putu”

Published

on

By

Kapić se tereti da je sredinom 2023. godine – s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva i destabilizacije društva, s njemu poznatim licima, koristeći internet aplikacije putem mobilnog telefona – dogovarao i planirao napad na džamiju “Bosna” u Zenici

Na suđenju za planiranje terorističkog napada u Zenici, svjedok Državnog tužilaštva je izjavio kako je na mobilnom telefonu, oduzetom od optuženog Mirze Kapića, uočio fotografije i videozapise kojima se veliča takozvani ISIL.

Inspektor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), čiji je identitet Sud Bosne i Hercegovine zabranio objavljivati, naveo je da je vršio analizu vještačenog materijala s mobilnog telefona marke Samsung, oduzetog od optuženog Kapića, piše Detektor.ba.

On je pojasnio kako je na telefonu uočio aplikaciju Telegram te poruke s Aldinom Ganevićem, za kojeg su utvrdili da se radi o osobi koja je pripadnik ISIL-a. Kako je posvjedočio, optuženi Kapić je razmjenjivao poruke i s još jednim korisnikom kojem je kazao da bi “pare uložio u oružje i braću koja su na pravom putu“.

Dodao je da je uočio i velik broj fotografija i videozapisa kojima se veliča ISIL, i da je vjerovatno i Kapićeva supruga koristila ovaj uređaj. Izjavio je kako su utvrdili da se radi o uređaju u vlasništvu optuženog jer je navodio svoje ime, prezime i adresu kada je naručivao putem interneta, kao i da se na telefonu nalaze njegove fotografije sa suprugom i kćerkom.

Svjedok je rekao da je analizirao sadržaj USB-a sa Samsunga, dok su njegove kolege analizire sadržaj s mobitela Huawei i tableta.

Na upit Kapićeve braniteljice Lejle Babić je potvrdio da se na telefonu nalazi uglavnom sadržaj vjersko-propagandnog karaktera.

Braniteljica Babić je uložila prigovor relevantnosti te navela da se mobilni uređaj Samsung ne spominje u optužnici, na šta je tužilac Dubravko Čampara kazao da je ovaj uređaj vještačen na okolnost umišljaja i motiva.

Kapić se tereti da je sredinom 2023. godine – s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva i destabilizacije društva, s njemu poznatim licima, koristeći internet aplikacije putem mobilnog telefona – dogovarao i planirao napad na džamiju “Bosna” u Zenici, koji bi izvršio postavljanjem eksplozivne naprave.

Mario Janiček, iz Ministarstva sigurnosti BiH, izjavio je da se ISIL nalazi na UN-ovoj listi terorističkih organizacija kao samostalan subjekt od 2013. godine. On je dodao da je BiH, kao članica, obavezna poštovati rezolucije UN-a te krivično goniti sve osobe koje se dovode u vezu s organizacijama s liste.

Odbrana je uložila prigovor zakonitosti i relevantnosti na iskaz svjedoka. Prema riječima braniteljice Babić, optuženom Kapiću se ne stavlja na teret pripadništvo organizaciji niti odlazak na strano ratište. Dodala je da nije utvrđeno ni pripadništvo lica s kojima je Kapić bio u komunikaciji.

Datum nastavka suđenja bit će naknadno poznat.

Nastavi čitati

Najčitanije