Connect with us

USK

Bihać: Traži se pravda za preminulu porodilju i njenu bebu, ali i humani uslovi poroda (FOTO)

Published

on

“Azra mi se borimo”, “Svi smo mi Azra”, poruke su iz centra Bihaća. Završen je protest kojim se podsjeća i traži pravda za mladu Azru Bećirspahić (25) i njenu bebu Merjam koje su preminule pri porodu 17. marta ove godine.

I da nije u pitanju Azra, reakcija bi bila ista, kažu organizatori. Strašna su dešavanja u porodilištima u Bosni i Hercegovini kaže Hadija Karabašić Mustafić, jedna od organizatorki protesta na kojem su najbrojnije bile žene.

“Ova poruka je davno trebala biti poslana na ovakav način, jako snažno, da mi jednostavno ne možemo više da trpimo šta se dešava u našim porodilištima, to je stvarno strašno na koji način se ophode prema trudnicama. Ja sam davno rekla da nije uopšte čudo da se ovo desilo, samo je bilo pitanje vremena, da li će biti to Azra ili neko drugi, što kažem, bilo samo pitanje vremena”, kaže Hadija koja tvrdi da se poštuje volja porodice da se ne upire prstom u potencijalno odgovorne, već da se isključivo ukaže sistemu da mora da reaguje.

“Ovdje je i porod preko štele”, “Beba nije jednako koverta”, “Porodilište ne smije biti sinonim za strah”, samo su neke od poruka sa transparenata ispred kojih su čitana i potresna svjedočenja u iskustvima porodilja širom Bosne i Hercegovine.

“Na odjel patologije primljena sam u 35. sedmici trudnoće zbog obilnog curenja plodne vode, gdje sam provela osam dana. Osmi dan su krenuli lagani bolovi i oko 22 časa sam prebačena u predrađaonu. U rađaonu sam prebačena sutradan oko 16 časova kada su bolovi postali nepodnošlivi. Kako sam se slabo otvarala, uključen mi je drip. Trudila sam se disati pravilno, ali bolovi su bili strašni i povremeno se nisam mogla suzdržati da ne jaučem. Babica je bila neljubazna, govorila je kako bespotrebno kukam, jer su jači bolovi kod bubrežnih kamenaca, nego kod poroda. Rugala mi se i govorila kako tolika žena ne može da trpi bol”, samo je dio potresnog svjedočenja u kojem stoji i da je porodilja iz Mostara nakon dva sata dripa molila doktora da uradi i carski rez jer se ne osjeća dobro i jer strahuje da će izgubiti svijest, na šta se doktor nasmijao i izašao iz rađaone.

“Babica je cijelo vrijeme govorila kako sam razmažena i kako me treba biti sramota što plačem umjesto da me bar malo ohrabri. To je komentarisala sa dvije mlađe doktorke koje su me povremeno obilazile, koje su se takođe cinično smijale na komentare dotične – sve na dva metra od mene. U jednom momentu mi se zacrnilo pred očima, svi su uletjeli u rađaonu i okupili se oko mene. Po izrazima njihovih lica sam primjetila da je nešto krenulo po zlu, ali meni niko niša nije govorio”, navodi porodilja koja je željela ostati anonimna, kao i sve čija su potresna svjedočanstva čitana.

“Znam samo da sam par puta gubila svijest i da je doktor svom težinom pritisnuo moj trbuh, a ja sam prestala osjećati bolove. Momenta kada sam rodila se ne sjećam. Znam da sam pitala babicu jesam li rodila i je li sve u redu s bebom, ona je samo nešto drsko promrmljala i izašla”, navodi porodilja u čijem otpusnom listu ne stoje nikakve informacije o komplikacijama pri porodu zbog kojih njena kćerka ima trajne i teške povrede mozga zbog kojih ne može da govori i ima poteškoće u razvoju.

Protestima je prisustvovao veliki broj Bišćana i stanovnika Bosanskog Petrovca iz kojeg je bio organizovan prevoz.

Inače, istraga o Azrinoj smrti još traje, a sprovode je Tužilaštvo i Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.

Iako je u sklopu istrage izvršena obdukcija, rezultati nisu saopšteni javnosti. Porodica preminule porodilje upozorila je kako je ona uredno išla na preglede i kako je sa njenom trudnoćom bilo sve u redu do kobne noći poroda. U javnom pismu zatažili su utvrđivanje svih detalja tragedije, kao i eventualnu odgovornost zdravstvenih radnika koji su obavljali porod.

Hajrudin Havić, direktor Kantonalne bolnice, izjavio je ranije kako su doktori učinili sve da sačuvaju život majke i bebe.

“Nažalost i pored napora dogodio se smrtni ishod. U pružanje zdravstvene pomoći bilo je uključeno osoblje sa četiri odjeljenja, svi su dali maksimalan napor i učinili sve što je bilo u njihovoj moći, ali, nažalost, bezuspješno”, istakao je Havić.

Ni

USK

Policija plijeni imovinu narkobosa iz Krajine Cezara: Pronađeni skupocjeni satovi, sakrio vozila vrijedna 300.000 eura!

Published

on

By

Kantonalni sud u Bihaću donio je rješenje kojim se Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom dozvoljava privremena zaplijena imovine 38-godišnjeg narkobosa iz BiH Dine Muzaferovića Cezara.

Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom boravile je prošle sedmice u Krajini, gdje po rješenju Suda obavljena zaplijena – privremeno raspolaganje imovine Muzaferovića u Velikoj Kladuši.

Ručni sat zlatne boje

Radi se o dvije kuće. Osim toga, po rješenju Suda, od Cezara su oduzeti skupocijeni satovi. Jedan je ručni sat zlatne boje, ali i zlatni nakit.

Osim toga, policija je tražila i njegova vozila. Mercedes, Porše, Audi i motor marke Yamaha.

No, dva vozila nisu pronađena.  Porše i Mercedes. Jedan je prebačen u Hrvatsku prije dolaska policije, a drugi na područje Bijeljine.

Za njima će biti raspisana Interpolova potjernica. Vjeruje se da je vrijednost vozila veća od 300.000e eura.

Cezarovoj grupi, podsjećamo, koja je harala Hrvatskom stavlja se na teret da su od početka 2022. do 24. maja 2023. u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Nizozemskoj i Belgiji kontinuiranom nabavkom i daljnjom prodajom raspolagali s najmanje 23 kilograma kokaina, 87 kilograma heroina, 131 kilogramom marihuane i 100 kilograma hašiša.

Kilogram kokaina

USKOK navodi da je grupa prodavala kilogram kokaina za najmanje 30.000 eura, kilogram marihuane za 1.600 eura te 100 grama hašiša za 500 eura.

Muzaferović trenutno služi četverogodišnju zatvorsku kaznu u Italiji gdje je izručen iz Njemačke.

Cezara Europol smatra “visokovrijednom metom”.

Avaz

Nastavi čitati

USK

Policija USK ima novi radarski sistem protiv prekršaja u saobraćaju

Published

on

By

Policija Unsko-sanskog kantona je počela koristiti novi sistem za borbu protiv prekršaja u saobraćaju.

Naime, iz kantonalnog MUP-a su saopćili da je u funkciji stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama koje imaju mogućnost optičkog prepoznavanja znakova.

Ovim sistemom se registruje prekoračenje brzine, uz prepoznavanje registarskih tablica, neregistrovanih vozila te prati kretanje učesnika u saobraćaju.

Iz MUP-a USK su poručili vozačima da poštuju saobraćajne propise, tj. da čuvaju svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

BiH

Šta je bio plan agresora: Državni udar i postavljanje Fikreta Abdića koji bi potpisao kapitulaciju RBiH

Published

on

By

Na današnji dan 2. maja 1992. godine sprečavanjem jedinica tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je nezavisna i samostalna Bosna i Hercegovina.

Teritorijalna odbrana BiH je u aprilu 1992. godine uspješno blokirala kasarne JNA, no većih konfrontacija nije bilo. Prvog maja pojačano je granatiranje Sarajeva, a zabilježena su kretanja jedinica JNA i oko grada.

Tog dana agresorske snage su zauzele centar Vogošće, a napadnuti su Visoko i Breza. Odgovor TO BiH je bila blokada komande druge vojne oblasti JNA.

Vodstvo Republike BiH predvođeno predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem je pokušavalo izbjeći otvorene sukobe JNA i TO BiH, no 2. maja 1992. godine situacija je eskalirala.

Pakleni plan agresora

Prva eskalacija se dogodila u podne 2. maja u Domu JNA u Sarajevu. Teritorijalci sa područja Starog Grada su ušli da pregovaraju sa načelnikom, no tada je došlo do pucnjave u kojoj je potpukovnik JNA Bogoje Božinovski ubio branioca Asafa Hadžića, a obračun je nastavljen sve do konačne predaje pripadnika JNA.

 

U isto vrijeme tri kolone JNA sa tenkovima, oklopnim transporterima i kamionima su se uputile prema centru grada. Kolona se probila do Skenderije, prešavši most, i nalazeći se svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BiH.

Plan agresora je bio zauzeti ključne objekte u gradu, uključujući i zgradu predsjedništva, nakon čega bi odbrana grada, pa i same države bila gotovo nemoguća.

No na put su im stali hrabri branioci grada. Jedinice specijalne jedinice MUP-a RBiH, kao i Teritorijalci su se suprotstavili koloni, a preciznim antitenkovskim projektilima onesposobljena su oklopna vozila JNA.

Pukovnik Milan Šuput predaje se sarajevskim braniocima

Na Trgu Austrije, na Bistriku, gdje je bila komanda Druge vojne oblasti, odnosno komanda JNA za cijelu BiH i dijelove Hrvatske, tog dana bio je general JNA Milutin Kukanjac, koji je naredio da iz Vojne bolnice krene specijalna jedinica prema Skenderiji. No i taj napad je zaustavljen. Jedan od legendarnih branioca grada Nusret Šišić Dedo je sa improvizovanom protivoklopnom napravom pogodio jedno od borbenih vozila.

Veličanstveni otpor

S druge strane grada, iz komande JNA na Bistriku pukovnik Milan Šuput, koji je komandovao svim specijalnim jedinicama Druge armijske oblasti, krenuo s borbenim vozilima kroz Dobrovoljačku ulicu (danas Hamdije Kreševljakovića). Na mostu Čobanija prešli su Miljacku i stali pored zgrade Pošte.

Tada je zapaljena zgrada Pošte, čime je hiljade telefonskih priključaka ostalo bez funkcije. No, ponovo su agresorski vojnici zaustavljeni, pogođeno je borbeno vozilo, specijalci JNA su se zabarikadirali u podrumu BKC-a.

 

Nakon žestokih borbi koje su trajale do narednog jutra specijalci JNA zajedno sa pukovnikom Milanom Šuputom su se predali borcima TO BiH koje je predvodio Dževad Topić.Zarobljavanje predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića

U isto vrijeme, u poslijepodnevnim satima 2. maja 1992. godine predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović se vratio u Sarajevo s mirovnih pregovora u Lisabonu. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom Izetbegović je zarobljen i sproveden u kasarnu u Lukavicu. Tada su uslijedile gotovo nadrealne scene kada se uživo za vrijeme emitiranja Dnevnika TV BiH saznalo za otmicu predsjednika.

https://www.youtube.com/watch?v=46eI4XcYK5U

Narednog dana, 3. maja vođeni su pregovori da se oslobodi predsjednik Izetbegović koji je trebao biti razmijenjen za generala Kukanjca i ostale članove komande JNA.

Dogovor je uz posredovanje kanadskog generala McKenzieja postignut i uslijedila je razmjena. No prilikom razmjene došlo je do incidenta u ulici Dobrovoljačka gdje je ubijeno šest pripadnika JNA. Kasnije se pomenuti događaj koristio za propagandne svrhe, te je godinama predmet raznih manipulacija, no presudom međunarodnog krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu utvrđeno da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj.

O samom incidentu je govorio i prvi svjedok događaja, general Kukanjac.

“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol'ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi”, govorio je Kukanjac.

Mnogi smatraju da je agresor u konačnici imao za plan povezati sve ključne tačke, odnosno vojne objekte u gradu, zauzeti Predsjedništvo, izvršiti državni udar i postaviti Fikreta Abdića za novog predsjednika Predsjedništva BiH koji bi potpisao kapitulaciju RBiH, piše Klix.

No, hrabri branioci grada su uspjeli zaustaviti takve planove. Prema procjenama u napadu JNA na Sarajevo 2. maja poginulo je 35 agresorskih vojnika, a oko 200 ih je zarobljeno. Već 12. maja skinuta je maska sa tobožnje narodne armije, te je 2. vojna oblast JNA preimenovana u Vojsku Republike Srpske.

Neuspjehom i totalnim porazom tog sudbonosnog 2. maja agresor je shvatio da je zauzimanje grada nemoguća misija te je uslijedila totalna opsada i blokada grada koja je trajala 1.425 dana.

Nastavi čitati

Najčitanije