Connect with us

USK

Sedić: Aerodrom bi mogao biti u funkciji 2027., nadam se ćemo tada vidjeti prve avione u Bihaću

Published

on

Aerodrom Bihać sigurno je generacijski projekt koji nije vezan isključivo za grad Bihać nego i za USK, pa i FBiH.

 

Vidimo da možemo unaprijediti i naš turistički potencijal i privući nove investitore, olakšati dolazak našoj dijaspori, mnogo je benefita. To je u razgovoru za “Avaz“ rekao gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.

Trend dolazaka

– Trenutno smo u fazi ishođenja urbanističke saglasnosti. Vjerujem, ako bi sve išlo predviđenom dinamikom, da bismo u toku ove godine mogli imati urbanističku, možda čak i građevinsku dozvolu za prvu fazu radova, i da bi građevinski radovi mogli započeti iduće godine. Paralelno se provodi postupak eksproprijacije, koji je dobrim dijelom već završen.

Sama gradnja prve faze podrazumijeva pistu od 1.800 metara i korištenje aerodroma za avione koji bi mogli saobraćati u nekom radijusu od 1.000 do 1.200 kilometara. Aerodrom bi mogao biti u funkciji 2027., a iskreno se nadam da bismo te godine mogli vidjeti prve avione na aerodromu u Bihaću – istakao je Sedić, dodavši da je to njihova prilika.

Dodao je da se radi i na Nacionalnom parku „Una“, a da je trend dolazaka turista u Bihać iz godine u godinu veći. Naglasio je da se radi na izgradnji i sanaciji sportske infrastrukture.

– Završavamo Gradsku sportsku dvoranu „Luke“, zatim sanaciju na području cijelog grada i izgradnju atletske staze i pomoćnog terena na nogometnom Stadionu pod Borićima te izgradnju sportsko-rekreativnog bazena kojeg, nažalost, nismo imali od poslije rata. Ušli smo u fazu realizacije toga – rekao je Sedić, dodavši da Grad Bihać kontinuirano ulaže u turističku infrastrukturu na području samog Grada, piše Avaz.

Smaragdni put

Gradonačenik je kazao da se bave idejama i realizacijom projekata koji će unaprijediti sadržaj turističke ponude.

– Imamo problem s tim da jako puno ljudi dolazi, ali se ne zadržavaju dugo – dan, dva, maksimalno tri. Unutar samog centra Grada Bihaća smo pokrenuli projekt takozvanog smaragdnog puta. Uređujemo šetnice uz samu obalu rijeke Une, preko gradske otoke, nekoliko mostova preko otočića u samom centru Bihaća, kako bismo turistima omogućili da, pored posjete kulturno-historijskim znamenitostima, uživaju u ljepotama rijeke Une. Netaknuta priroda u centru grada – naglasio je.

Osvrnuo se na migrantsku krizu, ističući da je situacija mnogo bolja nego prije nekoliko godina.

– Mogu reći da se Bihać danas puno bolje snalazi i da je u Bihaću manji teret nego što je to bilo u ranijem periodu kada je bio bukvalno pregažen migrantima – zaključio je Sedić.

Loša infrastruktura

Graodnačelnik Bihaća je otvoreno rekao da je problem, kako Bihaća tako i drugih lokalnih zajednica, loša i nedovoljna saobraćajna i komunalna infrastruktura.

– Kontinuirano se trudimo po tom pitanju. Tu je i problem finansija, jer je puno zahtjeva iz mjesnih zajednica vezano za vodosnabdijevanje, odvodnju i prečišćavanje otpadnih voda, asfaltiranje ulica… Finansijska sredstva u budžetu nisu dovoljna da možemo sve odjednom riješiti – rekao je Sedić.

USK

Gordijev čvor u Agenciji za privatizaciju USK (ne)će biti riješen – “Ne znamo ni ko ima tamo”

Published

on

By

Ništa unosno u USK-u ne postoji da bi se privatiziralo, ali se Agencija spašava budžetom

Agencija za privatizaciju USK-a, koja je izvršila pretvorbu 81 preduzeća u državnom vlasništvu, u ukupnoj vrijednosti od 523 miliona maraka, danas se ne može ukinuti, ali ni nastaviti s radom.

Direktorica Fikreta Pehlivanović ostala je jedina uposlenica Agencije, te se u više navrata obraćala Vladi i Skupštini USK-a, jer, niti prima plaću niti se može penzionisati iako je prije šest godina za to stekla uslove. Skupština Kantona je konačno reagovala imenujući privremeni nadzorni odbor u kojem su Senad Tutić kao predsjednik, te Alen Mešić i Belmin Fajić kao članovi.

– Još nismo službeno dobili potvrdu o imenovanju. Prvo nas mora kontaktirati ta direktorica, moramo da vidimo kakvo je stanje generalno, u kojem pravcu ide Agencija, kakvi su njeni prijedlozi, govori Tutić.

Direktorica je na sjednici Skupštine USK-a jasno stavila do znanja da joj je najviše stalo do penzionisanja.

– Mi ne znamo ni ko ima tamo, tu je složena situacija. Sigurno je samo to da moramo biti krajnje oprezni i dobro proučiti to stanje, dodaje Tutić.

Federalna agencija za privatizaciju nema nikakvih ingerencija spram kantonalnih agencija, te su nam kazali da su nadležne vlade i skupštine kantona koje su donosile zakon o svojim agencijama. Nijedna agencija za privatizaciju nije u dobrom stanju, pa ni federalna, a kako su nam u neformalnom telefonskom razgovoru kazali, sarajevska i tuzlanska su u nešto boljoj poziciji, jer su ih njihove vlade podržale u budžetima, pridodajući im i nadležnost agencije za privatno-javno partnerstvo.

 

Senad Tutić nije bio siguran kako će se to u USK-u uređivati, ali je siguran da se Agencija za privatizaciju ne može ugasiti. Osim što nije završen proces revizije privatizacije, ni sam proces privatizacije nije priveden kraju. Sve ijedna prethodna vlada u USK-u neuspješno se bavila ovim pitanjem, piše Oslobodjenje.

Bivši premijer USK-a Mustafa Ružnić, analizirajući stanje po kojem u Agenciji nisu isplaćene plaće duži period, gdje su i računi blokirani od advokata koji potražuju više od milion maraka, a gdje su radnici sve do jednog napustili radna mjesta, prije tri godine je predlagao imenovanje novih upravljačkih struktura i izmjenu Odluke o Agenciji za privatizaciju, kojoj bi se obezbijedila sredstva u kantonalnom budžetu. Taj posao čeka aktuelnu vlast.

A Agenciju za privatizaciju čekaju i neprivatizovana javna preduzeća u USK-u. Na toj listi su i ona iz komunalne, veterinarske i zdravstvene djelatnosti.

Nastavi čitati

BiH

Vještaci utvrdili kako je došlo do nesreće u kojoj su poginule doktorice Azra i Alma

Published

on

By

Vozač je upravljao automobilom bez položenog vozačkog ispita, pod utjecajem alkohola, amfetamina i drugih lijekova

Saslušanjem vještaka saobraćajne struke Nedima Kamenjaševića i Muamera Smajlovića jučer je nastavljeno suđenje Arminu Berberoviću, optuženom za stravičnu nesreću u kojoj je 26. maja prošle godine na Marindvoru automobilom usmrtio doktorice Azru Spahić i Almu Suljić.

Kamenjašević je, zajedno sa Smajlovićem koji je bio na licu mjesta, napravio nalaz na osnovu zapisnika s uviđaja i fotodokumentacije te pregleda videonadzora s mjesta nesreće, piše Avaz.

Vozilo ispravno

Vještak Kamenjašević je kazao da se, na osnovu tragova s lica mjesta, Mercedes kojim je upravljao Berberović kretao ulicom Maršala Tita iz pravca Baščaršije prema Marindvoru. Bilo mu je zeleno svjetlo, kao i pješakinjama koje su prelazile Dolinu ulicu na pješačkom prijelazu. Vještaci mašinske struke utvrdili su da je vozilo bilo potpuno ispravno.

Uzrok nesreće je vožnja pri brzini od 76,3 kilometra na sat na mjestu gdje je dozvoljeno 50 kilometara na sat, te zakašnjela reakcija vozača u opasnom trenutku, a što mu nije omogućavalo da se sigurno zaustavi ispred pješačkog prijelaza kada je ugledao pješake.

Poduzimanje radnje udesno pri spomenutoj brzini nije mu omogućilo da se sigurno zaustavi. Također, vozač je upravljao automobilom bez položenog vozačkog ispita, pod utjecajem alkohola, amfetamina i drugih lijekova.

Vještak je pojasnio da je Berberović vozio desnom trakom, gdje su tramvajske šine, nakon čega se prestrojio u prvu lijevu traku. Na semaforu je bilo zaustavljeno sivo vozilo koje se u trenutku paljenja zelenog svjetla na semaforu nije uspjelo odmah pokrenuti, dok je Berberović, bez zaustavljanja i usporavanja, pokušavao da prođe.

Pretpostavlja se, kazao je Kamenjašević, da se vozač Mercedesa prestrojio ponovo u krajnu desnu traku, izbjegavajući sudar sa zaustavljenim sivim vozilom, nakon čega skreće u Dolinu ulicu.

-Da je vozio dozvoljenom brzinom od 50 kilometara na sat, mogao se zaustaviti neposredno prije mjesta naleta na pješake – kazao je Kamenjašević.

On je, odgovarajući na pitanja advokata Rusmira Karkina koji zastupa Berberovića, kazao da su dvije nastradale pješakinje udarene prednjim branikom vozila, dok je treća udarena lijevim bočnim retrovizorom.

Stravičan prizor

Odgovarajući na dodatna pitanja tužiteljice Ive Kurilić, kazao je da je jedina pravilna radnja vozača Mercedesa bila skretanje u Dolinu ulicu iz krajnje desne trake.

Vještak je naveo da se na snimku videonadzora ne vidi trenutak udara, ali se vidi trenutak leta pješakinje koja je nabačena na vjetrobransko staklo Mercedesa, te odbačena prema zidu pekare. Silina udara je bila toliko velika da bi odbačaj pješakinje bio veći da nije bilo zida.

Muamer Smajlović je prisustvovao uviđaju ove stravične nesreće.

-Zatječem stravičan prizor od kojeg se ledi krv, tijelo u ulici Dolina i Mercedes. Ostali učesnici bili su na ukazivanju ljekarske pomoći. Mi ne možemo tumačiti namjere vozača. Ovo je neprilagođena vožnja uvjetima i stanju na kolovozu – kazao je Smajlović.

Osim u dijelu koji se odnosi na pješakinje, advokat Rusmir Karkin je prigovorio nalazu vještaka, kao i konstataciji o namjeri skretanja vozila u Dolinu ulicu. Naveo je da osporava nalaz uz tvrdnju da je netačan i neprecizan.

Nastavak suđenja zakazan je za 24. maj.

Rasvjeta bila adekvatna

Nedim Kamenjašević je kazao da je u vrijeme nesreće kolovoz bio mokar, da nije padala kiša te da nije bilo ulaznih rupa. Vidljivost je bila dobra te nije bilo fizičkih i drugih prepreka. Rasvjeta je bila adekvatna, sijalice su imale dovoljnu jačinu za normalne uvjete vožnje. Utvrđeno je da su semafori bili ispravni i u funkciji.

Vještak Kamenjašević je, odgovarajući na pitanja tužiteljice, kazao da nisu evidentirani tragovi kočenja.

Nastavi čitati

BiH

Ratni zločinci se (više) ne mogu kandidovati na izborima: Kako će to izgledati u praksi?

Published

on

By

Kada se Fikret Abdić, kao osuđenik zbog osnivanja sabirnih logora, maltretiranja i korištenja zarobljenika kandidovao, a zatim i pobijedio na izborima za načelnika Velike Kladuše, javnost je burno reagovala. I to sasvim opravdano.
Kako državni parlamentarci nisu to učinili, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona. One podrazumijevaju i da osuđenici za ratne zločine više neće imati priliku kandidovati se na izborima te imenovati na javne funkcije.Ali, kako to često viđamo: zakon je jedno, a primjena nešto sasvim drugo. Pitanje se postavlja kako će Centralna izborna komisija BiH postupiti te na koji način registrovati ko su osuđenici prije lokalnih izbora.

Naša država nema jedinstvenu bazu osuđenih osoba koja bi se mogla koristiti u ovu svrhu. A na zvaničnim stranicama Haškog tribunala ne postoji dovoljno ličnih podataka koji bi se mogli iskoristiti.

Prema informacijama Klix.ba, zato će kandidati, uz dokumentaciju, predati potpisanu i ovjerenu izjavu da nisu osuđenici. Tačnije, radi se o izjavi koja se potpisuje pod krivičnom i materijalnom odgovornošću.

U ovu svrhu će zato biti bitne preliminarne liste kandidata za izbore. One će biti javno dostupne pa, ukoliko se ustanove napravilnosti, bit će dovoljno vremena za reakciju.

Ako je neki kandidat prekršio neki član, poput ovoga, pokrenut će se postupak.

Šta tačno kažu izmjene zakona?

Podsjetimo, visoki predstavnik je rekao kako se ove izmjene uvode zbog budućnosti društva i civilizacijskih vrijednosti.

“Ne postoji nikakav razlog da ti ljudi opterećuju javnost svojim prisustvom u organima vlasti. Takvu sam najavu dao 11. jula u Srebrenici. Ovo je nešto za nove generacije”, poručio je Schmidt tada.

U izmjenama se, između ostalog, navodi:

“Nijedna osoba, koja je osuđena od strane bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidirati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju”.

Presude Međunarodnog suda još uvijek nisu upisane u krivičnu evidenciju iako je Memorandum o saradnji rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Ministarstva pravde BiH potpisan.

Više ratnih zločinaca bilo na javnim funkcijama

Abdić je, podsjetimo, odgovoran za zločine na području Krajine tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

U julu 2002. godine Sudsko vijeće Županijskog suda u Karlovcu osudilo ga je nepravomoćnom prvostepenom presudom na kaznu od 20 godina zatvora zbog ratnog zločina, što je najteža moguća zatvorska kazna u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski vrhovni sud promijenio je kaznu u 15 godina zatvora. Na slobodu je izašao nakon odslužene dvije trećine kazne, piše Klix.

Ali, nije jedini. Preminuli Simo Zarić je nekadašnji zamjenik načelnik Bosanskog Šamca i također je na ovom spisku. On je bio osuđen na šest godina zatvora zbog teških ratnih zločina protiv čovječnosti, a pušten je na slobodu 2004. godine nakon odslužene dvije trećine kazne.

Porazne su u ovim slučajevima dvije činjenice: da su ovakvi ljudi imali priliku kandidovati se na izborima, ali i da su, zaista, izabrani na te pozicije glasovima većine građana.

Nastavi čitati

Najčitanije