Connect with us

Magazin

Zahvaljujući NASA-i sada znamo kako izgleda poniranje u crnu rupu (VIDEO)

Published

on

Malo je kozmičkih fenomena koji osvajaju ljudsku maštu poput crnih rupa.

Ti nebeski entiteti, rođeni iz katastrofalnog kolapsa masivnih zvijezda, dugo su bili obavijeni misterijom, a njihovo postojanje obilježeno nedokučivim velom poznatim kao horizont događaja. Stoljećima su se i znanstvenici i entuzijasti borili s primamljivim pitanjem – što se nalazi iza te točke s koje nema povratka?

Astrofizičar Jeremy Schnittman, čiji rad u NASA-inom Centru za svemirske letove Goddard zadire u najdublje kutove svemira, pruža jedinstvenu perspektivu te dugotrajne znanstvene zagonetke. Ljudi često pitaju o tome, a simulacija ovih teško zamislivih procesa pomaže mi da povežem matematiku relativnosti prema stvarnim posljedicama u stvarnom svemiru, pojašnjava Schnittman.

Oslanjajući se na najnovija dostignuća računalnog modeliranja, Schnittman je krenuo na virtualno putovanje u srce tame, stvarajući zamršene simulacije koje nude uvid u kozmički ponor crne rupe. Njegove simulacije predstavljaju dva različita scenarija: jedan u kojem hipotetska kamera za dlaku izmiče gravitacijskom kanalu horizonta događaja crne rupe, a drugi u kojem se odvažuje prijeći ovaj prag.

Sama bit crne rupe prkosi konvencionalnom shvaćanju. Ti kozmički levijatani, svojom ogromnom gravitacijskom silom, iskrivljuju strukturu samog prostor-vremena, čineći tradicionalne predodžbe fizike zastarjelima. Schnittman razrađuje osobitosti tih zagonetnih objekata. Ako imate izbora, želite pasti u supermasivnu crnu rupu. On razjašnjava suprotno ponašanje zvjezdane mase i supermasivnih crnih rupa, naglašavajući zastrašujuće plimne sile koje vrebaju unutar njihovih gravitacijskih domena.

Nedavna tehnološka otkrića pružila su dosad neviđene uvide u kaotično okruženje tih kozmičkih divova. Izravna proučavanja usmjerena na supermasivne crne rupe, kao što su M87* i Sagittarius A*, dale su neprocjenjive uvide u zamršenu međuigru materije i energije u njihovoj blizini. Schnittman, u suradnji s podatkovnim znanstvenikom Brianom Powellom, iskorištava ta otkrića kako bi potaknuo svoje ambiciozne simulacije, koristeći računalne sposobnosti NASA-inog superračunala Discover, prenosi Zimo.

Simulirana odiseja odvija se s očaravajućom jasnoćom dok se virtualna kamera približava crnoj rupi, otkrivajući zamršeni ples materije unutar njezinog akrecijskog diska i blistavi sjaj fotonskog prstena. Sam prostor-vrijeme se iskrivljuje i iskrivljuje kako se kamera približava, kulminirajući zadivljujućim poniranjem iza horizonta događaja.

Schnittmanove simulacije nude primamljiv pogled u nadrealno carstvo crnih rupa. Ti digitalni izleti u nepoznato služe kao dokaz ljudske nezasitne znatiželje za istraživanjem i znanjem, pozivajući nas da istražimo najudaljenije dijelove kozmosa iz sigurnosti našeg zemaljskog prebivališta.

Magazin

Crveni ‘tepih‘ na cestama ostavio vozače u čudu, policija objašnjava o čemu se radi

Published

on

By

Mnoge države uz pomoć policijskih i saobraćajnih stručnjaka pokušavaju smanjiti broj stradalih u saobraćaju, pri čemu koriste razne metode. Uz tradicionalne mjere odgoja poput policijskih radara i kamera, sve češće se eksperimentira s ljudskim mozgom i optičkim iluzijama.

Mnogi gradovi koriste 3D pješačke prijelaze, Slovenci su pokušali sa zelenim trakama, Španjolci su napravili ceste sa “zmajevim zubima” i punom crvenom linijom, a Australci su upravo predstavili “crveni tepih”.

Uz objavu fotografija na Facebooku, Ministarstvo saobraćaja je objasnilo da se radi o novoj vrsti komunikacije s vozačima.

Crvene trake, nacrtane na ulazu u gradove Queenslanda služe kao obavijest vozačima o promjeni ograničenja brzine. Radi se o crveno obojenim voznim trakama uz koje su postavljeni i posebni znakovi ograničenja brzine.

Policija je prošli petak obavijestila javnost da “crveno obojene ceste” stižu u 17 gradova te da bi “tepih” trebao imati ključnu ulogu u signalizaciji vozačima da uspore.

“Novi vizualni znakovi trebaju povećati budnost vozača i sigurnost na cestama. Pozivamo vozače da budu oprezni kada naiđu na crvene površine ceste i pridržavaju se postavljenih znakova ograničenja brzine”, stoji u objavi.

Nova policijska taktika usporavanja saobraćaja naišla je na dobru reakciju javnosti, a većina vozača se složila da se više niko neće moći pravdati da nije vidio upozorenje o promjeni ograničenja brzine.

Nastavi čitati

Magazin

Netflixova glumica koja živi u Hrvatskoj prvi put probala burek, pogledajte njenu reakciju

Published

on

By

Julie Theis, Amerikanka koja se proslavila sudjelovanjem u Netflixovom reality showu “The Trust: A Game of Greed”, napustila je Ameriku i preselila se u Hrvatsku, odnosno u Dubrovnik.

Julie je posjetila i otok Hvar, gdje je probala nekoliko stvari iz pekare, među kojima i burek.

Prvo je probala štrudlu s jabukama, koja joj se svidjela. Mnogi su joj preporučili da proba burek pa je to i učinila. Više joj se svidio burek nego sirnica. Probala je i kroasan s čokoladom i muffin. No oduševila ju je pizza calzone.

@julietheis

Bakery Haul in Croatia ???? #Foodhaul #Croatia #Hvar #LivingAbroad

♬ original sound – Julie Theis

“O, moj bože. Ovo je tako dobro. To mi je najbolje, pa onda burek s mesom, pa sa sirom”, rekla je Julie. “Ako ste u Hrvatskoj, stanite u pekaru. Vrijedno je svih kalorija”, dodala je.Mnogi Hrvati javili su joj se u komentarima. “Probaj burek s jogurtom”, “Najbolja stvar kod nas – pekare su na svakom koraku”, “Pripremi se na hrpu komentara gdje ti govore da ‘ne postoji burek sa sirom'”, “Mi Hrvati obožavamo pekare. Probaj krompirušu. Slična je bureku, samo s krompirom”, neki su od komentara.

Julie je prvotno htjela živjeti u Los Angelesu, no onda joj je “svemir rekao da preseli u Hrvatsku.

“Riješila sam se stana, prodala sav namještaj, kupila novi auto da se mogu vozati u L.A.-ju… Odjednom kao da su stvari krenule nizbrdo. Stvorila mi se neka tjeskoba oko odlaska u L.A.

Odlučila sam meditirati i bilo je jasno da mi je svemir rekao da ne idem u L.A. OK, neću ići, ali što da radim kad sam upravo prodala sve što imam? Svemir mi je rekao da se preselim u Hrvatsku”, objasnila je.

U jednom je videu otkrila što najviše mrzi u Europi.

“Volim Hrvatsku, ali, dajte, ljudi, morate prestati pušiti. Kosa mi miriše kao pepeljara. Da ne govorim o odjeći. U Americi nije dozvoljeno pušiti ni na javnim mjestima jer je pušenje loše i za druge ljude oko vas”, požalila se.

Nastavi čitati

Magazin

Centi koje vam se motaju po novčaniku možda vrijede puno više: Jednoj je vrijednost 2500 eura, evo popisa

Published

on

By

Rijetki centi predstavljaju temu od velikog interesa za numizmatičke entuzijaste i znatiželjnike.

Vrlo često se dogodi da gledate po ladicama starih kuća ili čak staroj odjeći i naiđete na neke rijetke novčiće koji vas navode da se zapitate koja je njihova stvarna vrijednost.

50 centi

Među najtraženijim malim apoenima jedinstvene valute širom Evrope svakako su kovanice od 50 centi, piše Young Platform.

Njihova vrijednost varira ovisno o pojedinim primjercima, kojih je mnogo, a najbolje je odmah krenuti s 50 centi iz 2007. godine.

Većina kovanica od 50 centi koje su danas u optjecaju potječu iz 2002. S druge strane, 50 centi iz 2007. je rijetko pronaći, iako je iskovano 4.994.490 primjeraka.

Razlog za ove poteškoće u pronalaženju kovanice usprkos velikoj tiraži još uvijek je nejasan, ali ono što je jasno je svakako njegova vrijednost: od 2 € do 10 € ako je u Brilliant Uncirculated stanju.

Zatim, tu su 50 centi sa Malte, posebno oni iz 2011., 2012., 2014., 2015. i 2021. Njihova vrijednost bi mogla biti i veća, kao i kod 50 centi iz Monaka, koji se također smatraju atraktivnim od strane numizmatičara.

Vatikanski mogu ići i do 55 eura, dok su oni iz Portugala iz 2007. vrijedni oko 50 eura.

20 centi

Njihova se vrijednost najčešće kreće od 3,25 do 55 eura. S druge strane, ono malo primjeraka ukradenih prije povlačenja kovanice od 20 centi s godinom kovanja 1999. izdane 2002. nema nikakvu vrijednost.

10 centi

Među najuzbudljivijim kovanicama su one iz 2008. sa Malte, ili čak one iskovane 2002., čije su greške u proizvodnji dovele do kotacija od 236 eura do 288 eura.

5 centi

5 centi iz 2002. iz Irske, Portugala, Grčke i Španije: 1 €

5 centi sa Malte iz 2008. s gravurom hrama Mnajdra: 1 €

5 centi iz 2003. iz San Marina: 10 €

5 centi 2002. Vatikanska kovnica: 40 €

1 cent

Najrjeđi 1 cent koji danas postoji je onaj koji je rezultat greške: novčić ima gravuru samo na poleđini i nema godinu kovanja. Njegova vrijednost? Oko 550 eura.

Drugi primjerci, međutim, imaju znatno niže cijene. Rijetki 1 cent iz 2004. iz Grčke, Luksemburga i Nizozemske vrijedi 1 euro, dok je onaj iz San Marina iz 2003. oko 10 eura.

Kovanica Nizozemske iz 1999. vrijedi oko 1,20 eura, dok malteška kovanica s likom hrama Mnajdre vrijedi 2 eura. Ne treba zaboraviti ni rijetku Mole Antonellianu od 1 centa, na kojoj je greškom iskovan lik kovanice od 2 centa. Njegova vrijednost je oko 2.500 €/3.000 €.

Nastavi čitati

Najčitanije