Connect with us

Magazin

(VIDEO) Nebom plovi asteroid Muminović, da li je opasan po Zemlju?

Published

prije 12 mjeseci

on

Bh. astronom Muhamed Muminović dobio je asteroid, odnosno NASA je po njemu nazvala jedan od tri najznačajnija otkrivena asteroida. On je za N1 otkrio kako mu je ukazana velika čast pojašnjavajući da se osjećao kao da je dobio Nobelovu nagradu. Također, odgovorio je i na pitanje da li nam prijeti opasnost od novog “bosanskohercegovačkog” asteroida.

Čestitamo! Kako je došlo do toga da asteroid ponese vaše ime?

Postoje pravila Međunarodne astronomske unije, to su kao Ujedinjene nacije, ne možete nazivati ništa po volji. Jedina organizacija koja ima pravo da imenuje planete, asteroide.. to je ova Unija. Postoje stroga pravila. Ne možete nazivati po kućnim ljubimcima, po Putinu ili Hitleru. Znači, postoje pravila ko može da dobije. U mom slučaju jedan hrvatsko-američki astronom, inače rođen u Sarajevu, profesor u Washingtonu, predložio je moje ime jer je on otkrio asteroid. Željko Ivezić je mene kadidovao jer je u svojoj mladosti čitao i učio iz mojih knjiga o astronomiji. Želio je da se asteroid zove Muminović i Unija je to prihvatila.

Je li opasan asteroid Muminović?

Po Zemlju nije opasan, mada da udari ovaj Muminović ja bih se osjećao ružno (smijeh). Ovaj moj asteroid koliko znam nije opasan. To je jedna čast koju dobijete, za mene kao Bosanca koji je uradio neke stvari u astronomiji ovo priznanje je poput Nobelove nagrade.

Muhamed Muminović (N1)

Da li uspjeh još veći ako znamo da Bosna i Hercegovina još nema vlastiti astronomski opservatorij?

Naravno. Meni je to leglo. Postoje incijative, dugo se stvari vuču. Mi smo u zlatnom dobu našeg društva napravili opservatorij. Astronomska opservatorija Sarajevo je bila jedna od tri najveće u Jugoslaviji pored Beograda i Hvara. Imali smo najmodernij teleskop, odnosno opservatorij, a mi smo bili jedan NVO – omladinska organizacija.

Kakve su šanse za revitalizaciju opservatorija na Trebeviću?

Počele su najzad neke inicijative, bio sam jučer na sastanku sa gradonačelnicom Karić. Ne mogu da riješe te neke imovinsko-pravne stvari. Tvrđava je nama u Jugoslaviji bila data na upotrebu. Nadam se da će od toga nešto biti. Zamolili su me da budem konsultant, znam šta sam griješio i dobro radio. Mogu pomoći. Ja još imam kontakte u svijetu, meni se ljudi javljaju.

U čijim rukama je ključ rješenja, na kojem nivou vlasti?

Ovu novu zgradu smo napravili, ali nismo imali upotrebnu dozvolu. Ovo je bilo naše, ali nismo ga proveli. Oni imaju problem da riješe čije je sad vlasništvo.

Nebom plovi još jedan “bosanskohercegovački” asteroid koji nosi ime Sarajevo?

To smo mi predložili. Imamo sada dva objekat, jedan je Sarajevo, koji se vrti, a drugi je Muminović, koji se upravo počeo vrtiti (smijeh).

N1

Povezane teme:

Magazin

VIDEO Prodaje se Sennina Honda NSX, a prodavač ima jedan uvjet

Published

prije 11 sati

on

25. Aprila 2024.

By

USKORO se obilježava 30 godina od tragične pogibije Ayrtona Senne, a tim povodom u prodaju je stigao njegov najdraži osobni auto.

Legendarni F1 pilot obožavao je Hondu NSX u čijem je razvoju i osobno sudjelovao. Poznat i kao japanski Ferrari, NSX je sasvim sigurno najbolja Honda svih vremena, a po mnogima i najbolji japanski supersportski automobil.

Stoga ne čudi što je Senna imao tri primjerka. Onaj najpoznatiji, koji se pojavljuje i u dokumentarcu Racing Is In My Blood, prelijepi primjerak koji je životni vijek proveo na portugalskim cestama sad je u ponudi Auto tradera, a za automobil se traži 500.000 funti.

> Oglas možete vidjeti ovdje. 

Za ovaj nemali iznos dobiva se više od automobila. To je unikatni djelić povijesti i vjerojatno najprepoznatljiviji artefakt F1 legende. Ovaj auto vozio je trostruki prvak Formule 1 koji je osvojio 41 Grand Prix i bio inspiracija mnogim pilotima današnjice uključujući Lewisa Hamiltona. Tragično je preminuo 1. svibnja 1994. godine na VN San Marina.

Trenutni vlasnik Robert McFagan kupio je NSX u Portugalu i od tada ga pazi i mazi. Automobil je prešao oko 63.000 km, a jedini uvjet prodavača je da primopredaja automobila bude u kolovozu nakon manifestacije Senna Exhibition u Silverstoneu.

Index.hr

Nastavi čitati

Magazin

Ovaj začin je veoma zdrav, a može zamijeniti vegetu: Reguliše probavu, ‘čisti’ jetru i bubrege

Published

prije 12 sati

on

25. Aprila 2024.

By

Ljupčac često nazivaju biljka vegeta ili biljka magi (od njemačkog Maggikraut), jer jelima daje ugodan i intenzivan miris po ovim poznatim začinima.

Historija biljke seže još u doba starog Rima, gdje je stigla iz južnog Irana, a zatim su je benediktinci prenijeli na sjever Europe. Pripisivale su joj se i afrodizijačke moći pa se koristila u pripremi ljubavnih napitaka. Najčešće se uzgaja kao dvogodišnja biljka. Bujnog je rasta, u visinu raste oko metar i pol, nerijetko i dva, te metar u širinu.

 

Cijela biljka je iskoristiva, od korijena do sjemena, iako se u kulinarstvu najčešće upotrebljavaju svježi listovi, koji su u kod nas dostupni od marta do oktobra. Tokom zime mogu se koristiti listovi spremljeni u zamrzivaču ili osušeni. Teško se uzgaja u teglama, ali možete pokušati – ako uspijete, neće vam biti žao. U kulinarstvu ljupčac se odlično slaže s mesom, ribom, sirom i povrćem.

 

Nezamjenjiv je začin u juhama, jelima s povrćem i umacima te u jelima od mesa. Posebnu aromu i specifičan miris daje ajvaru. Ali, kod dodavanja ovog začina jelima treba biti pažljiv jer vrlo lako nadvlada ostale začine i osnovni miris jela. Ljupčac pomaže izlučivanju vode.

 

To se svojstvo pripisuje eteričnom ulju kojega ima u korijenu. Korijen se rijetko koristi sam, ali je dragocjen sastojak čajnih mješavina za izlučivanje vode. Ponekad se korijen ili suhi listovi ljupčaca dodaju čajevima za želudac ili za čišćenje krvi.

 

Teško je utvrditi dodaje li se ljupčac tim čajevima zbog ljekovitog učinka ili samo zbog ugodnog okusa koji se postiže dodavanjem i najmanje količine te biljke.

Stimulira mokrenje i regulira probavu, čisti jetru, pomaže kod napetosti. Kod žena može pospješiti menstruaciju, a trudnice je ne smiju koristiti. Ne smije se koristiti ni kod povišene temperature, javlja Zivim.hr.

Nastavi čitati

Magazin

‘Dvije opasne virusne bolesti proširit će se po Evropi, očekujte širenje zaraze i smrtne slučajeve‘

Published

prije 15 sati

on

25. Aprila 2024.

By

Denga primarno pogađa tropske i suptropske regije jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata

 

Bolesti koje prenose komarci, poput malarije i denga groznice, sve se više šire svijetom, osobito Europom, ponajviše zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja koji su insektima omogućili toplije i vlažnije uvjete za život.

 

Španjolska profesorica i znanstvenica Rachel Lowe kaže kako će se epidemije bolesti koje prenose komarci tijekom sljedećih nekoliko desetljeća proširiti na trenutačno nezahvaćene dijelove sjeverne Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije.

 

– Globalno zatopljenje znači da prijenosnici bolesti mogu pronaći dom u više regija gdje ljudi nisu imunološki otporni, a sustavi javnog zdravstva vjerojatno su nepripremljeni za, primjerice, malariju i denga groznicu. Surova realnost je takva da će sve duže vruće sezone povećati okvir za širenje bolesti koje prenose komarci – upozorava Lowe.

 

Denga primarno pogađa tropske i suptropske regije jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. No duže vruće sezone mogle bi dovesti do toga da to postane virusna bolest koja će se najbrže širiti u svijetu, osobito Europi.

 

Invazivni azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), nositelj denga groznice, od 2023. godine udomaćio se u čak 13 europskih zemalja – Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Monaku, San Marinu, Gibraltaru, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Portugalu te na Malti, piše The Guardian.

 

Broj slučajeva denga groznice prijavljenih Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO-u) porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća, s 500.000 u 2000. na više od 5 milijuna u 2019.

 

– Suše i poplave povezane s klimatskim promjenama mogu dovesti do većeg prijenosa virusa, pri čemu uskladištena voda pruža dodatna mjesta za razmnožavanje komaraca. Lekcije iz prethodnih epidemija trebale bi nas podsjetiti na važnost procjene budućih rizika od vektorskih bolesti. Važno je biti spreman za nepredviđene situacije – izjavila je Lowe.

 

– Ako emisije ugljika i broj stanovništva nastave rasti, broj ljudi koji žive u područjima s bolestima koje prenose komarci do kraja stoljeća udvostručit će se na 4,7 milijardi. S obzirom na ozbiljnost klimatskih promjena i nemogućnost sprečavanja istih, diljem kontinentalne Europe može se očekivati sve više slučajeva zaraze, ali i smrti od bolesti kao što su denga groznica i malarija – upozorila je znanstvenica Rachel Lowe.

 

Sabiha Essack, njezina kolegica i voditeljica jedinice za antimikrobnu otpornost na Sveučilištu KwaZulu-Natal u Južnoafričkoj Republici, dodala je kako klimatski slom također pojačava prijetnju od antimikrobne otpornosti.

 

– Klimatske promjene ugrožavaju ekološki i okolišni integritet živih sustava i omogućavaju patogenima da sve češće uzrokuju pojavu bolesti. Osim klimatskih promjena, i ljudske aktivnosti povezane s rastom stanovništva i transportom povećavaju otpornost na antibiotike te širenje vodenih i vektorskih bolesti ljudi, životinja i biljaka – rekla je.

 

Nastavi čitati

Najčitanije

✕