Connect with us

Religija

Muslimani večeras obilježavaju Lejletul-kadr: Noć kada je počela objava Kur‘ana

Published

on

U noći Lejletul-kadr meleci se spuštaju na zemlju, zbog “odluke svake”

Lejletul-kadr, noć vrednija od hiljadu mjeseci, obilježava se večeras, nakon akšama, odnosno zalaska sunca. Šta za muslimane širom svijeta predstavlja ova noć pojašnjeno je iz Islamske zajednice u BiH.

“Mi smo ga počeli objavljivati u Noći Kadr –  a šta ti misliš šta je Noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci – meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake,  sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.” (El-Kadr, 1-5)

Mubarek noć Lejletul-kadr muslimani iznova dočekuju svakog ramazana. Ovu blagoslovljenu noć vjernici iščekuju radosna srca i puni nade u oprost grijeha.

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:,,Ko provede Lejletul-kadr u ibadetu, vjerujući u njen blagoslov, nadajući se  nagradi Allaha, džellešanuhu, biti će mu oprošteni prijašnji grijesi.“

U  ovoj mubarek noći spuštaju se meleki zbog,,odluke svake“ koje On, Milostivi i Svemogući, donosi shodno svome apsolutnom znanju i moći. Noć Kadr provodi se u cjelovečernjem ibadetu,  u dobrovoljnim namazima, u skrušenim dovama i zikru.

Aiša, radijallahu anha, je rekla: “Rekla sam: ‘O Allahov Poslaniče, šta misliš, kada bih znala u kojoj je noći Lejletul-kadr, šta bih u njoj učila?’, a on je odgovorio: ‘Reci: ‘Allahumme inneke’afuwun, tuhibbul’afve fa’fu ‘anni’ (Allahu moj, Ti si Onaj koji opraštaš, voliš da opraštaš, pa mi oprosti). ‘”

Opisujući mnogobrojne blagodati ove noći jedan alim za Lejletu-l- kadr kaže:,,Ova noć nudi mogućnost oprosta, spasa i nade griješnima i ohrabrenja slabima da se povrate i nadoknade izgubljeno. Ogromna vjera u blagoslov ove noći pokazuje da je u životu ljudi promjena nabolje moguća i da se ona, uistinu, u životu događa. I griješnici i vjernici, mogu spoznati naklonost svoga Stvoritelja čovjeku onakvom kakav on jeste. Mogućnosti i prilike koje im daje ova noć su neizmjerne.“

Enes, r.a., prenosi da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: „Kada nastupi noć Kadr silazi Džebrail sa skupinom meleka čineći dove i donoseći salavat svakome ko je u molitvi u položaju stajanja ili sjedenja i spominjanja Allaha, dž. š. To je najveći događaj meleka, noć molitve u čijoj milozvučnosti skladno učestvuju i ljudi i meleki.“

Noć kadr je sinonim za početak objave Kur‘ana. Spominjući veličanstveni događaj objavljivanja Kur‘ana, Abdullah ibn Abbas, r. a, rekao je:,,Kur’an je iz Levhi-Mahfuza (Ploče Pomno Čuvane) u cijelosti spušten na zemaljsko nebo u noći Lejletul-kadr, a onda je postepenoo objavljivan Muhammedu, s.a.v.s., u toku dvadeset i tri godine njegovog poslanstva.”

Kur‘an je Božija uputa krhkom i slabašnom čovjeku. Ništa ljudsku prirodu ne može održavati u ravnoteži između krajnosti kao slijeđenje Božije Upute koja je jasan dokaz razlikovanja dobra od zla i putokaz čovjeku. Zahvaljujući Kur‘anu, Knjizi u koju nema sumnje i koja je lijek i milost vjernicima, zahvaljujući Božijim ajetima, znakovima u svemiru i u samome sebi, čovjek može nadići svoje brojne slabosti i izdići se do stepena Božijeg namjesnika.

Kur‘an je knjiga čijim čitanjem, učenjem i proučavanjem postajemo svjesniji vlastite pozicije i odgovornosti. To je knjiga koja nas oslobađa okova zabluda i neznanja, koja osnažuje volju u sputavanju strasti i nagona.

oslobodjenje

BiH

Dan džamija: Kasida Sejmana Rekića o banjalučkoj džamiji Arnaudiji koja se danas svečano otvara

Published

on

Kasida o Arnaudiji, banjalučkoj džamiji koja je bila prepoznatljiva po svojoj ljepoti, a srušena je u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, napisana je u čast ponovnog otvaranja ove džamije.

Kroz tekst se prožimaju osjećaji tuge i radosti, prisutna je refleksija na bogatu historiju ovog kraja Bosne i Hercegovine.

U kasidi su prisutne metafore i simbolika koja upućuje na važne momente i vakifa ove džamije, Hasana defterdara. ARNAUDIJA Tekst: Sejman Rekić Muzika: Abdulkerim Popaja, Sejman Rekić Aranžman: Abdulkerim Popaja Video: Goldenscreen studio Tekst: U godini mraka i tuge, koju Šeher ne zaboravlja. Porušiše sve džamije, mesdžide i turbeta. U zlu svemu udariše i na slavnu Ferhadiju. Vel'kim bolom pogodiše njenu sestru Arnaudiju.

Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara. Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata.

Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole. Da kroz našu Banja Luku salavati zažubore. Što učini dobra vel'kog, hej Hasane defterdaru. Što pisaše svojim perom, slavnom paši Vakufnamu. Pa ostade zapisano, ovaj Šeher vakufi tvore. Uz džamiju ukrašenu, nek ostane ime tvoje.

Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara. Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata. Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole.

Da kroz našu Banja Luku glas ezana odjekuje. Kada se, u prvoj strofi, u kasidi kaže „U godini mraka i tuge,…“ misli se na 1993. godinu, dalje u tekstu su Arnaudija i Ferhadija prikazane kao „sestre“iz dva razloga: 1) blizu su jedna drugoj, 2) na isti datum su srušene.

U drugoj strofi se kaže „Šta učini dobra velkog, hej Hasane defterdaru.“ Čime se naglašava dobročinstvo vakifa Arnaudije, Hasana defterdara, a stihovima „Što pisaše svojim perom, slavnom paši Vakufnamu“ se ukazuje na njegov položaj i na to da je jedan od potpisnika Ferhad-pašine vakufname. „Pa ostade zapisano, ovaj Šeher vakufi tvore“ ističe u prvi plan Vakufnamu-pokazatelj velikog Ferhad-pašinog vakufa u Banja Luci.

Stihovima „Uz džamiju ukrašenu, nek ostane ime tvoje.“ se ističe ljepota Arnaudije, kao i završetak tariha na njoj „…piši: Džamija defterdara“, tako da je uz Arnaudiju ostalo i ime Hasana defterdara. Refren kaside naglašava „Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara“ naglašavajuči da je njen vakif Hasan defterdar, ministar finansija Bosanskog pašaluka. Stihovi „Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata“ najavljuju otvor Arnaudije, dok se u nastavcima refrena kazuju dove „Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole. Da kroz našu Banja Luku salavati zažubore.“.

Kasida se završava drugim refrenom i dovom „Da kroz našu Banja Luku glas ezana odjekuje“. Ovom kasidom se želi „opjevati“ historijska važnost Arnaudije, također želja je da publika kroz tekst kaside nauči neke zanimljivosti o njoj, a posebno se želi obilježiti otvor ove džamije, simbolika toga da je posljednja obnovljena i da je poput bisera u prstenu banjalučkih džamija.

Sejman Rekić, mujezin Islamskog kulturnog centra u Ljubljani, Republika Slovenija

Nastavi čitati

BiH

Otvorena Izložba ”Sultanskih džamija” u Gradskoj džamiji Cazin

Published

on

Izložba će trajati do četvrtka 9.5.2024.

Bujrum

Nastavi čitati

Cazin

Nemojte vrijeđati griješnike

Published

on

Nemojte vrijeđati griješnike!
– Nemojte, jer svako od nas griješi. Neko javno a neko tajno.
– Nemojte, jer vrijeđanje nije poziv ka istini, dzamiji, namazu, pokajanju.
– Nemojte, jer islam nam zabranjuje da bilo koga vrijeđamo.
– Nemojte, jer ce mozda ti ljudi koje si javno vrijeđao, pokajati se, doći u dzamiju, stati pored tebe u saff.
– Nemojte, jer Poslanik, a.s., nikad nikoga nije vrijeđao, pa čak ni svoje neprijatelje.
– Nemojte, jer iz života Poslanika, a.s., učimo, da svi ljudi koji su prihvatili islam: idolopoklonici, Jevreji, kršćani, munafici, nisu mu mogli prigovoriti da ih je ikada vrijeđao.
– Nemojte, umjesto vrijeđanja, dovimo za te ljude. Tako je nas Poslanik, a.s., radio!
Prof. Saudin Cokoja
Nastavi čitati

Najčitanije