Connect with us

Religija

Pokopan na mezarju u Budimpešti: Krupljanin Husein Hilmi ef. Durić mađarski muftija (1931. – 1936.)

Published

on

Francuski filolog i istraživač Massieu de Clerval (1820-1896), 1856. godine boravio je u Bosni u naučnoj i političkoj misiji, te je tom prilikom, osvrćući se na Bošnjake – muslimane zapisao sljedeće:

„Velika nesreća ovog dijela slavenskog naroda jeste u tome da je nepoznat, osim po izvještajima svojih neprijatelja“.

Imali smo historije onoliko koliko su drugi željeli da je imamo, percepcija u svijetu o nama je bila onakva kako su drugi željeli da bude. Naš identitet je bio ograničen, nedefinisan i pomalo samozatajan. Taman onakav da bi nas po potrebi negirali, svojatali, ili koristili kao monetu za potkusurivanje.

Da je to bilo tako, potvrđuje i činjenica da tek danas saznajemo relevantne historijske činjenice krucijalne po naš identitet i kulturu. Slična situacija je i sa znamenitim historijskim ličnostima koje su u proteklom periodu sistemski marginalizirane ili gotovo pokopane u zaborav.

U tom kontekstu, a čitajući priloge o prošlogodišnjoj posjeti Reisul uleme Husein ef. Kavazovića Mađarskoj kao i pozivu muslimana Mađarske da se organizacijski priključe Islamskoj Zajednici u Bosni Hercegovini, ugodno me iznenadila činjenica da je utemeljitelj moderne Islamske Zajednice u Mađarskoj bio Bošnjak Husein Hilmi ef. Durić.

Znajući da je Durić pretežno krajiško prezime, upustila sam se u istraživanje o ovom alimu i otkrila značajne činjenice i podatke o ovoj potpuno zaboravljenoj, a Bošnjacima, te posebno Krajišnicima, značajnoj historijskoj ličnosti. Ono što sam mogla saznati iz digitalnih arhiva kao i stare štampe koja je izlazila u njegovo vrijeme, Husein Hilmi Durić bio je sin bosansko-krupskog načelnika Mahmud-age Durića. Rođen je 11. novembra 1887. godine u Bosanskoj Krupi. Pored stečenog znanja u lokalnoj školi, završio je studije u Kairu i Istanbulu.

Kako stoji u arhivskim dokumentima, Husein Hilmi Durić je tečno govorio turski, arapski i perzijski jezik a kasnije se služio njemačkim i mađarskim. Postao je upravitelj arhiva muzeja 1910. godine. Mobilisan je 1914. od vojske Austrougarske monarhije, te postavljen za vojnog imama. Nakon ranjavanja 1915 god. u bitci kod Šabca, odlikovan je državnim i vojnim ordenima.

Husein Hilmi ef. Durić
mađarski muftija (1931 – 1936.)

Predvodivši 100 bošnjačkih i albanskih vojnika, pridružio se vojsci ‘Rongyos Gárda’, koja je uspjela da odbrani Sopron i okolno područje mađarske teritorije. S obzirom da je bio vojni imam u austrougarskoj vojsci u Prvom svjetskom ratu i kako se nije mogao vratiti u Bosnu, 1927. god u Kecskemétu je dobio mađarsko državljanstvo. Polazeći od činjenice da je Islam od strane mađarskog parlamenta 1916. god. priznat kao jedna od zvaničnih religija, na temelju tog zakonskog uporišta a koristeći svoj autoritet ef. Durić 1931. god. osniva mađarsku islamsku zajednicu (Magyarorszagi Muszlim Egyhazkozseg). Osim organizacijske strukture Islamske Zajednice, zajedno sa Budimskim muslimanima formira i muslimansko mezarje koje egzistira i danas. Autor je knjige “ISZLAM HITTAN” objavljene u Budimpešti 1933. god. te knjige Povijest Islama (ISZLÁM VALLÁSTÖRTÉNELMI TÜKÖR) objavljene u Budimpešti 1935. god. Pored toga što je učinio mnogo na zaštiti od osmanlija preostalog islamskog kulturno-historijskog naslijeđa u Mađarskoj, bio je pokretač incijative i gorljivi zagovornik izgradnje nove džamije u Budimpešti. Prvi projekat za izgradnju džamije izradio je arhitekta Ferenc Suppinger 1931. god. a nakon 4 godine (1935) Lorant Lechner je uradio novo idejno rješenje. Iako je Durić tražio podršku za izgradnju džamije širom islamskog svijeta, projekat nije realiziran za njegova života. Preselio je na ahiret u februaru 1941. godine. Današnja Islamska Zajednica u Mađarskoj broji cca 25.000 vjernika i pravna je nasljednica “Durićeve” Islamske Zajednice.

Američki magazin Life (izlazio od 1883. god. do 1972. god.), koji se inače proslavio svojim fotografijama , 15. Marta 1937. godine objavio je prilog o Islamu i muslimanima u Mađarskoj gdje možemo vidjeti nekoliko fotografija tada već Muftije Durića.

Muftija dowi pred mezarom Đul-Babe (Turbe Gül Babe u Budimpešti)

Postoje i dva kraća dokumentarna arhivska filma na kojima je zabilježen Kurban Bajram u malobrojnoj islamskoj zajednici u Budimpešti kao i dženaza namaz muftiji Duriću.

Mezar muftije Durića u Budimpešti

Kako stoji na nišanu, Efendija Durić je preselio na ahiret 1941. god. Pokopan je u mezarju u Budimpešti.

Današnji Predsjedavajući Mađarske islamske zajednice sa sjedištem u Budimpešti Zoltan Bolek te njegov zamjenik Tóth István u svojim medijskim istupima tvrde da se Husein Ef. Durića muslimani u Mađarskoj često i rado sjete.

Ostaje poražavajuća činjenica da je ovaj vrsni alim u rodnoj zemlji i Bosanskoj Krupi kao rodnom gradu apsolutna nepoznanica što je svakako propust kako naših historičara tako i nosioca kulturne politike.

„Kada kulturno sjećanje iščezne, nestanak zajednice koja ga baštini je neizbježan“. Tako kaže poznata filozofkinja Agnes Heller.

Evo, prilike da se na 130-u godišnjicu njegovog rođenja, prisjetimo i demistificiramo lik i djelo ovog nadasve značajnog Bošnjaka i muslimana.

Napomena: Kompletan rad autora Esme Crnkić o Husein Hilmi ef. Duriću kao i povijesti Islama u Mađarskoj možete pročitati u Glasniku Rijaseta Islamske Zajednice br. 9-10/16

Cazin

Prije 141 godinu svečano otvorena Gradska džamija u Cazinu

Published

on

Prva džamija sagrađena na mjestu današnje Gradske džamije u Cazinu datira iz 1576 godine, još od vremena Osmanskog carstva.

Teško je oštećena u potresu koji je pogodio Bosansku krajinu  9. novembra 1880.god.

Obnovljena je nakon tri godine i svečano otvorena 2.novembra 1883.godine.

Na svečanosti otvora džamije prisustvovao je tadašnji reis-ul-ulema Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović, član Ulema Medžlisa Sabit beg Kapetanović i bimbaša Rašidagić Bila je dužine 40 m a širine 20 m, sa drvenom munarom.

Usljed starosti munare koja je prijetila da će se srušiti, ista je srušena i napravljena nova kamena munara čiji je arhitekt bio Ljudevit Misoni.

Trenutno je u fazi adaptacije.

Nastavi čitati

Religija

Dovu koju bismo trebali naučiti i učiti iz zahvalnosti prema Allahovom poslaniku Muhammedu a.s.

Published

on

Posljednji Allahov Muhammed sallallahu alejhi we sellem podučio nas je vjeri i vjerskim propisima koji su do nas došli preko uleme, učenjaka, profesora, imama.

Jedna od dova koju bi trebali naučiti iz zahvalnosti prema Muhammedu a.s. za sve što nas je naučio, za sve što je žrtvovao, uradio za nas i što je vodio i što će voditi velike brige na Sudnjem danu zbog nas jeste dova poslije ezana

 

ALLAHUMME  RABBE  HAZIHI–D-DA‘VETI-T-TAMMETI VE-S-SALATI-L-KAIMETI.
ATI  MUHAMMEDENI-L -VESILETE  VE-L-FADILETE VE-D-DEREDŽETE-R-REFI‘ATE
VEB’ASHU  MEKAMEN  MAHMUDENILLEZI  VE’ADTEH.
INNEKE  LA  TUHLIFU-L-MI‘AD.

Prijevod dove:

Allahu moj, Gospodaru ovog savršenog poziva i nastupajućeg namaza.

Podari Muhammedu veliki stepen u Džennetu i posebno dobro i uzdigni ga na uzvišeno mjesto koje si mu obećao. Ti doista ne kršiš obećanje Svoje.

Ko ovu dovu bude učio poslije ezana Muhammed, a.s., će mu biti šefadžija (zauzimat će se za njega) na Sudnjem danu.

 

Komentar dove

Allahu moj, Gospodaru ovog savršenog poziva i nastupajućeg namaza.

  • Ovaj savršeni poziv jeste poziv na najvažniji sastanak sa Gospodarom svih svjetova-namaz. Koliko se puta pravimo gluhi na ezane sa svih strana, kao da se ezan ne obraća meni i tebi nego nekom drugom.

Žalosno je u kakvo smo stanje došli da na prste jedni ruke u svojoj porodici, komšiluku one koji namaz redovno klanjaju, makar u kući. A koliko je tek  malo onih koji u džamiju odu makar dnevno na jedan namaz, ili na neki namaz u toku sedmice osim Džume.

Tebe i mene poziva kako ga poslanik nazva u dovi SAVRŠENI POZIV.

Mi težimo ka najboljem u svemu, odjeći, obući,  stvarima, hrani ali , odbijama savršeni poziv-ezan jer očito ne vjerujemo Allahu.

Ovaj ”savršeni poziv” – ezan, je poziv nama nesavršenim ljudima da se odazovemo na vrijeme jer ne znamo koliko nam je vremena ostalo.

Pitali đaci profesora što se mora klanjati namaz svaki dan, može li da se dan uzme slobodno?

On je odgovorio, da kad bi šejtan imao slobodan dan, da nas ostavi na miru , možda bi i mi imali slobodno.

Naravno šejtan konstatno napada, i neće nas ostaviti na miru. Šejtan želi da sa njim gorimo u Vatri.

Drugi dio dove :

Podari Muhammedu veliki stepen u Džennetu i posebno dobro i uzdigni ga na uzvišeno mjesto koje si mu obećao. Ti doista ne kršiš obećanje Svoje.

Kad nam neko od  ljudi valja u životu, malo ili puno mora čovjek biti zahvalan, posebno roditeljima. Obavezno učiti dove za ljude koji su nama vljali, koji su korisni, dobri za džemata za zajednicu.

 Ne trebamo čekati da neko umre pa da onda za njega učimo dovu.

Kako bismo tek onda trebali učiti dove Allahu za Allahov poslanika Muhammeda a.s., za najbolji stepen u Džennetu.

 On nam je svojim primjerom pokazao kako da budemo sretni na ovom svijetu i da uđemo u vječni Džennet.

Abdullah b. Amr b. El-As, radijallahu anhu, prenosi kako je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: “Kada čujete poziv muezina, ponavljajte za njim ono što i on uči. Nakon toga, donesite na mene salavat, jer onaj ko na mene donese jedan salavat, Allah na njega donese deset.

 

Zatim tražite od Allaha, dželle šanuhu, da mi podari el-vesilu.

Zaista je ona stepen u Džennetu koji može dostići samo jedan odani Allahov, dželle šanuhu, rob.

Nadam se i molim Uzvišenog Allaha da ja budem taj rob. Ko za mene bude tražio el-vesilu, bit će mu dopušten moj šefat.” (Muslim, 577) Riječ el-vesile (veliki stepen) koja se spominje u ovom hadisu označava najbolji stepen i položaj u odnosu na sve ostale ljude.

Ovu dovu učim dovu naglas, ne bi li ko od vas zapamtio i naučio Savršeni poziv-ezan  se svaki dan upućuje nama. Muslimanima i muslimankama. Mi slabo reagujemo. Zamislite da te neko svaki da zove na mobitel i ti se nećeš javiti.

To znači da te taj što te zove ne zanima, nije te briga za njega.

Nemojmo sebi dozvoliti da se tako odnosimo prema ezanu, da nas ne zanima, da mislimo da poziva neke druge ljude a ne nas.

Molimo Allaha da se redovno odazivamo na savršeni, potpuni poziv- ezan, da redovno namaz klanjamo i da poslaniku Muhammedu a.s. da najbolje mjesto u Džennetu. Amin

Nastavi čitati

Religija

Da li je muslimanu dozvoljeno da u tužbi protiv poslodavca kod nadležnog suda potražuje i kamatu za neisplaćene plaće?

Published

on

Da li je muslimanu dozvoljeno da u tužbi protiv poslodavca kod nadležnog suda potražuje i kamatu za neisplaćene plaće? Naime, tužio sam svog poslodavca zbog dvije neisplaćene plaće iz 2001., pa me interesuje da li mogu tražiti zakonske zatezne kamate na ovaj iznos od 2001. pa do isplate?ODGOVOR :

Ukoliko je poslodavac imao objektivnih problema zbog kojih nije bio u stanju isplatiti neke plaće, ili smatra da uposlenik nema pravo na njih po osnovu ugovora, pa se povede sudski spor u vezi toga, u tom slučaju uposlenik nema šeri'atskog opravdanja da zahtijeva uz neisplaćene plaće i zakonsku zateznu kamatu.

Ako bi sud presudio u njegovu korist i dosudio da ima pravo i na zateznu kamatu, ne bi mu bilo dozvoljeno uzeti istu od poslodavca za svoje potrebe niti pak da bi je proslijedio u vjersko-humanitarne svrhe, zato što bi to predstavljalo jednu vrstu zuluma.

Ukoliko bi, pak, poslodavac namjerno, bez opravdanja, izbjegavao isplatiti plaće uposleniku, uz priznavanje duga, mišljenja smo da u tom slučaju uposlenik može zahtijevati i zakonsku zeteznu kamatu, ali je dužan istu proslijediti u vjersko-humanitarne svrhe.

To bi predstavljalo jedan vid kazne za učinjeni zulum prema uposleniku i preventivno bi djelovalo na spriječavanju samovolje i nasilničkog ponašanja poslodavaca. U svakom slučaju, nije dozvoljeno, pravedno ili nepravedno dosuđenu, zateznu ili neku drugu vrstu kamate potrošiti na ishranu sebe i svoje porodice osim u krajnjoj nuždi.

islam.ba

Nastavi čitati

Najčitanije