Connect with us

BiH

Joe Biden pisao bivšem borcu Armije RBiH: Uvijek ćemo biti uz naše prijatelje, imat ću na umu vašu poruku

Published

on

Bivši pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine Mirsad Kurtagić nedavno je uputio pismo američkom predsjedniku Joeu Bidenu, neposredno nakon njegove posjete Kijevu u februaru ove godine, u kojem je uputio kritike američkoj administraciji u kontekstu njenog odnosa prema Bosni i Hercegovini, konkretno poredeći odnos SAD-a prema BiH, tokom agresije i danas, s odnosnom te zemlje prema danas ratom zahvaćenoj Ukrajini. Četiri dana kasnije na adresu Kurtagića stigao je odgovor američkog predsjednika Bidena.

Kurtagić je ustupio novinaru Anadolije sadržaj pisma koje je poslao američkom predsjedniku, kao i odgovor koji je dobio od prvog čovjeka SAD-a. Kurtagić pismo Bidenu započinje sljedećim riječima:

“Poštovani predsjedniče Biden, mislim da ste dužni pomoći građanima države Bosne da dosadašnja euforija i entuzijazam ne dovedu do razočarenja, jer građani Bosne i Hercegovine to nisu zaslužili!”

Potom se osvrće na posjetu američkog predsjednika Kijevu i Varšavi u februaru ove godine.

“Po ko zna koji put se potvrdilo da ne treba vjerovati obećanjima koja nisu popraćena radnjama i djelima. Da, to je slučaj sa zemljom mog rođenja, na osnovu čega smatram da imam pravo da vam se obratim. Na temelju vaših obećanja i ja sam prolio svoju krv braneći načela demokracije o kojima vrlo često govorite, posebice nedavno tijekom Vašeg boravka u Kijevu i Varšavi. Ovdje u Kijevu Vaše riječi prati akcija za razliku od onoga što se dogodilo u Bosni gdje nije bilo tako!! Riječi nisu pratile akciju, već su nam oduzeta ona minimalna prava koja svaka država ima u zaštiti i opsluživanju svojih građana.”

Sarajevo, BiH – 02. maj 2023: Pismo koje je Mirsad Kurtagić uputio Joe Bidenu. ( Privatni album – Anadolu Agency )

Anadolija

Nepravedan mir

Podsjetio je kako su (Bivši američki predsjednik Bil) Clintonov kabinet i niz senatora, među kojima se, kako Kurtagić u pismu navodi, isticao i sam Biden, donijeli nepravedan mir, ali i nagradili zločince i neprijatelje. Uz sve to, dodaje Kurtagić, Bosni i Hercegovini se danas “delegira (specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel) Escobar koji podžava segregaciju i aparthejd”.

Kurtagić u pismu podjseća kako je i ranije pisao Bidenu na ovu temu, ali kako nije dobio odgovor.

“Pisao sam Vam argumentirano o tome, a niste mi se udostojili ni da mi odgovorite, malo ružno, zar ne, i razočaravajuće od prvog čovjeka među prvima, za razliku od ostalih dužnosnika koji su našli vremena i odgovorili, veliko im hvala. Bilo bi lijepo i pristojno, jer sam ja dovoljno star, a povrh toga i osoba s invaliditetom koji sam postao braneći načela demokracije i načina života u Americi i svim razvijenim zemljama cijelog poznatog svijeta. Za razliku od vas, dobio sam odgovore od nekoliko drugih dužnosnika kojima sam slao pisma”, naveo je Kurtagić u pismu Bidenu.

U dužem pismu, između ostalog, opisujući kroz mnoštvo primjera stanje u današnjoj Bosni i Hercegovini, Kurtagić ističe kako nigdje u svijetu u teoretskom razmišljanju nije registriran ovakav “Lonac”, što drugim riječima znači “da smo mi neki laboratorijski ‘pokusni kunići’ koji ne postoje nigdje u svijetu”. Kurtagić navodi da na temelju toga ispada da je osim postignutog mira u Bosni i Hercegovni napravljen eksperiment u kojem se ne može nastaviti život u kojem se favoriziraju zločinci, uskraćuju međunarodni sudovi, a opstanak i razvoj državnog sustava je nemoguć.

Kurtagić ističe da je takvo stanje prisutno zato što nema izvršitelja međunarodnih presuda, jer se “međunarodni predstavnici na čelu BiH ponašaju neodgovorno i potpiruju razne sukobe koji se mogu okončati samo Vašim konkretnim angažmanom. Mislim da je krajnje vrijeme da im kažete STOP”.

“Istina je, bole me vaši izrazi koncepta demokracije, iz Kijeva i Varšave, jer nemaju odjeka u Bosni, jer nama ništa nije pruženo osim pomoći iz domene Crvenog križa. Vaše izgovorene poruke vraćaju me u sjećanja na ratna zbivanja 1992., ‘93., ‘94. i ‘95., u kojima ste prilikom Vaše posjete mogli vidjeti da su ruke patriota RBiH bile do te mjere vezane i da ste prekinuli naše oslobodilačke aktivnosti pred Banja Lukom iako smo bili pod embargom na oružje. U usporedbi s tim, Ukrajina je u puno povoljnijem položaju, jer ima vašu podršku, a mogu slobodno reći i cijelog naprednog svijeta, jer je djelovanje rezultat riječi i obećanja, za razliku od nas, koji smo imali samo domoljube i njihove litre krvi koja je natopila ovu našu rodnu grudu. Ne volim se vraćati na ratna zbivanja, ali dobro znate da su tijekom 1993. godine bh. domoljubima bile vezane i ograničene ruke embargom koji je okončan nepravednim Daytonskim mirovnim sporazumom koji je nagradio zločince. Koristim se prilikom da se unaprijed zahvalim na razumijevanju i utrošenom vremenu u iščekivanju Vaših konkretnih poteza na stabilizaciji prilika u BiH i na Zapadnom Balkanu u izgradnji perspektivnije budućnosti u kojoj će bosanskohercegovačka omladina ostati u Bosni, svojoj domovini, i graditi sistem kakav postoji u svim zemljama svijeta uz, nadam se, vašu bezrezervnu podršku u konkretnim djelima, a ne samo verbalnu podršku”, zaključuje Kurtagić.

Odgovor na adresu Kurtagića iz Bijele kuće stigao je 27. februara, četiri dana nakon što je poslao pismo Bidenu, a u kojem piše:

“Poštovani gospodine Kurtagić, hvala vam što ste mi pisali o vanjskoj politici SAD-a. Izazovi sa kojima se danas suočava naš svijet pokazuju koliko smo međusobno povezani i kako su sudbine svih ljudi povezane. Počevši od gladi i klimatskih promjena pa do ratova i pandemija, nijedna zemlja ne može sama riješiti ove zajedničke probleme, a Amerika sebi ne može priuštiti da bude odsutna na svjetskoj sceni. Naše političko i ekonomsko liderstvo uvijek će biti ukorijenjeno u našim najvišim vrijednostima: odbrani demokratije, promoviranju slobode, zagovaranju mogućnosti, promoviranju ljudskih prava, poštovanju vladavine prava i dostojanstvenom ophođenju prema svakoj osobi”, poručuje Biden.

Navodi kako je njegova administracija vratila diplomatiju u fokus američke vanjske politike, radeći u bliskoj saradnji s svojim saveznicima i partnerima na zaštiti slobode, suvereniteta i zajedničke budućnosti.

“Zajedno nastavljamo da budemo solidarni sa Ukrajinom, nanosimo štetu Rusiji i promovišemo odgovornost za zločine i ratne zločine počinjene nad ukrajinskim narodom. Predvodimo globalne napore u borbi protiv prehrambene nesigurnosti i gladi. Također, naša odlučna klimatska agenda već pruža historijske investicije kod kuće, kao i globalne obaveze da se zaustavi klimatska devastacija”, dodaje Biden.

“Amerika će se i dalje voditi diplomatijom, a ja nikada neću oklijevati da branim naš narod, naše cijenjene vrijednosti i naše vitalne interese, uključujući i korištenje sile kada je to potrebno. Uvijek ćemo biti uz naše prijatelje širom svijeta i one koji su posvećeni čvrstim temeljima međunarodnog mira i stabilnosti. Imat ću na umu vašu poruku dok radimo na suočavanju s izazovima našeg vremena. Neka Bog blagoslovi Ameriku, i neka Bog zaštiti naše trupe, naše diplomate i sve one koji službe u opasnim uvjetima. S poštovanjem”, piše u pismu s potpisom američkog predsjednika Joe Bidena.​​​​​​​

Ko je Mirsad Kurtagić?

Mirsad Kurtagić, rođen je 1953. godine u Sarajevu, diplomirao na fakultetima Političkih i Pravnih nauka, odnosno stekao zvanja diplomiranog politologa i pravnika. Radio je u organu uprave na mjestu sekretara Vijeća mjesnih zajednica u općini, i u obrazovanju, zdravstvu na mjestu sekretara Više medicinske škole, odnosno Visoke na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u sklopu SOUR-a UMC-a, do početka agresije na našu Zemlju, a poslije rata u KCUS u Sarajevu.

Po izbijanju rata, odnosno i prije rata aktivno uključen u pripremu oružanog otpora, agresiji. Neposredno pred rat u svojstvu rezervnog pripadnika policije MUP-a R BiH, CSB-a Sarajevo, SJB Centar 18. septembra 1991. godine sa puškom u ruci, stavlja se na raspolaganje za odbranu jedine domovine, Republike Bosne i Hercegovine. Paralelno sa prethodnim, stavlja se na raspolaganje i TO tj. Armiji i zajedno sa prijateljima iz “Zelenih beretki” i formiraju RJ “Zmaj od Bosne”. Tokom ratnih dejstava bio aktivan učesnik i sudjelovao u svim borbenim dejstvima. U toku rata više puta ranjavan. Prilikom zadnjeg ranjavanja, na položaju Komandanta manevarske jedinice MUP-a, amputirana je desna noga uz niz komplikacija.

Dobitnik je brojnih priznanja, pohvala, zahvalnica među kojima za istaći: plaketa Savjeta bezbjednosti, Savjeta za narodnu odbranu kao i grada Sarajeva, Medalja zasluga za narod, a u periodu ratnih dejstava Pohvala 1. korpusa i Zlatna policijska značka Bosne i Hercegovine za pokazanu hrabrost i lični primjer ispoljen u oružanim borbama te u post-ratnom periodu Povelja sa zlatnim ljiljanima.

BiH

Duška Jurišić u programu uživo osporila validnost diplome Avde Avdića, on je javno objavio! (FOTO)

Published

on

By

Brutalno nasilje posljednjih dana vrši se nad istraživačkim novinarom Avdom Avdićem, a vrhunac političkih nasrtaja na ovog novinara desio se je jutros kada je Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH u programu N1 zagonetno upitala kako je Avdo Avdić došao do diplome.

“Ova profesija je jako devalvirana. Evo pitajte kolegu Avdu Avdića kako je dobio svoju diplomu”, kazala je Jurišić.

Novinska agencija Patria kontaktirala je tim povodom Avdića, ali i njegovog mentora Najila Kurtića, umirovljenog profesora Univerziteta u Tuzli, inače jednog od najcitiranijih komunikologa u Bosni i Hercegovinu.

Avdić je svoju diplomu dostavio na uvid i objavu, dok je profesor Kurtić podcrtao da je diploma Avdića čista kao sunce.

Avdić diplomirao 2010. u Tuzli

“Veoma se dobro sjećam njegovog rada. Radio je rad na temu međubošnjačkih sukoba u Sandžaku, ne mogu tačno citirati. Rad se sastojao u to vrijeme iz dva dijela. Prvi dio je bio novinska priča, potom sve činjenice i sva građa na osnovu koje je napisana priča, jedan teorijski dio i sinopsis za priču. U okviru tog rada priložio bi se i CD na kome bi bio prilog koji je trebao biti do 20 minuta. On je zahvaljujući svom novinarskom iskustvu, a radio je istraživačke tekstove za Oslobođenje i 60 minuta, napravio zaista profesionalni prilog koji se tada mogao emitovati na svakoj televiziji”, kaže Kurtić.

Dodaje da može reći da je rad Avdića sigurno bio među tri najbolje rangirana rada na kojima je Kurtić bio mentor i koji su odbranjeni na odsjeku Žurnalistike u Tuzli.

“U slučaju da neko hoće da pogleda njegov rad i uvjeri se u moju priču, može bez ikakvih problema. Mi smo te radove odlagali u faultetsku biblioteku. Oni tamo postoje, odete i zatražite. Pa tako može i Duška Jurišić, ona me jako iznenadila. Čak mislim da je ona njegovoj generaciji držala i jedan program koji je organizirao Media Centar Bore Kontića. Duška zna za Avdu, a sad ovi politički obračuni nemaju smisla”, poručio je Kurtić.

Veliko razočarenje za priču Duške Jurišić profesor Kurtić nije krio.

“Mene iznenađuje da na taj način bez činjenica ikakvih nasrne na Avdića. Da postavi onakvo pitanje. Evo da odgovorim ja. Avdo Avdić je diplomirao čisto kao sunce. Njegovi diplomski, ocjene sve je uredno. Ne bih rekao da je bio zlatni student, ali je bio dobar student, uporedo radio, volio bih da su mi svi studenti bili takvi. Duška se opekla. Sve je dostupno i sve se može rekonstruirati. Mi se moramo pobrinuti da činjenice opet budu važne u priči”, dodao je Kurtić.

Upitali smo i za komentar Avdića, a on ističe da su priče neosnovane, te šalje poruku Duški Jurišić.

“Pošto je Duška Jurišić pravnica, a ja nisam, pozivam je da pred TV kamerama napravimo javno nadmetanje u poznavanju pravnih nauka i bh. ustavnih i zakonskih propisa. Pitanja mogu sastavljati i njeni prijatelji. Tek tu ćemo vidjeti šta je ona naučila o pravu tokom studija”, kazao je Avdić.

Jurišić nije jedina iz Vijeća ministara BiH koja učestvuje u harangi na Avdića, jer ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković to radi i duže i brutalnije. S obzirom da je Evropska konvencija o ljudskim pravima iznad Ustava BiH, a da se u ovim napadima krše ljudska prava Avde Avdića i vrši napad na medijsku zajednicu pozivamo predsjedavajuću Vijeća ministara Borjanu Krišto da podnese zahtjev za smjenu Konakovića i Jurišić, piše novinska agencija Patria.

Nastavi čitati

BiH

Kod nas i to može: Ratni zločinac otkupio kaznu zatvora, sada je slobodan

Published

on

By

Lovrić je osuđen za zločine u logoru Vojno u Mostaru

Dražen Lovrić, pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora zbog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog 1993. na području Mostara, zamijenio je zatvorsku kaznu novčanom u iznosu od 36.500 KM, potvrđeno je za Detektor iz Državnog suda.

Nakon što je Sud BiH potvrdio prvostepenu presudu kojom je Lovrić, nekadašnji pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), osuđen na godinu dana zatvora, Sud je donio i rješenje kojim je zatvorska kazna zamijenjena novčanom.

Lovrić je osuđen što je u septembru 1993. učestvovao u nezakonitom hapšenju više civila iz mostarske Omladinske ulice koji su odvezeni i zatvoreni u logor “Vojno”.

S Lovrićem su osuđeni i nekadašnji pripadnici HVO-a Nedžad Tinjak, na 12 godina, i Jure Kordić, na tri godine zatvora, dok su Dario Sušac, Nuhan Šikalo, Dario Mihalj, Stanko Škobić, Tomislav Ančić i Slavko Golemac oslobođeni optužbe.

Tinjak je, kako se navodi u prvostepenoj presudi, proglašen krivim po više tačaka za učešće u nezakonitom hapšenju bošnjačkih civila u Mostaru 1993. godine, koji su odvedeni i zatvoreni u logor Vojno, kao i za nečovječno postupanje prema njima, te silovanje dvije žene.

Kordić je proglašen krivim po dvije tačke – za učešće u nezakonitom hapšenju i nečovječno postupanje u Vojnom, dok mu učešće u ubistvu nije dokazano.

Tinjak je oslobođen dijela optužbi, a Sušac, Šikalo, Mihalj, Škobić, Ančić i Golemac svih tačaka optužnice koje su se odnosile na protivpravno zatvaranje, mučenje, nečovječno postupanje i silovanje civila koji su bili zatočeni u nehumanim uslovima u logoru Vojno od 1993. do 1994. godine.

Suđenje u ovom predmetu počelo je u maju 2018. godine, a u međuvremenu su preminula dvojica optuženih – Nedžad Ćorić i Marinko Šunjić, piše BIRN.

Nastavi čitati

BiH

Johann Sattler: Ugrožavanje države je crvena linija i zato je RS-u stopirano 1,2 milijarde KM, HDZ-ovi zahtjevi su nerealni

Published

on

By

Ambasador Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler gost je današnjeg izdanja Klix Studija. Govorio je o evropskom putu BiH, politici Milorada Dodika, trenutnoj političkoj krizi u BiH, Izbornom zakonu, ali i o pritiscima na medije.

Sattler je na početku gostovanja čestitao Dan Evrope koji se obilježava danas.

“Ovo je veliki dan, slavimo dvije stvari. Jedno je pobjeda fašizma, druga je Dan Evrope. To su dvije strane istog novčića. Dan Evrope predstavlja unifikaciju evropskog kontinenta, odbacivanje ekstremističkih ideologija, fašizma i možda najvažnije, ‘might makes right’ (jači su u pravu op. a.), što u suštini znači samo zato što je neko jači može raditi šta god želi. To je u suštini ljepota Dana Evrope”, rekao je Sattler i dodao:

“To se može vidjeti i u Sarajevu. Imate Evropsku kuću kao simbol Evrope, a nedaleko imate Vječnu vatru, kao simbol borbe i pobjede nad fašizmom”.

Upitan da li Evropa danas uistinu može slaviti dan pobjede nad fašizmom i da li je fašizam stvarno pobijeđen u Evropi, Sattler je rekao da je to proces koji je stalno u toku.

“Mislim da ono čega trebamo biti svjesni jeste da je borba protiv ekstremističkih ideologija proces koji je u toku. Nije to ‘postigli smo demokratiju, sve je u redu’. Nije to tako jednostavno. Kao što je Macron nedavno rekao: ideja Evrope i ideja Evropske unije nisu besmrtne, moramo se za njih boriti”, dodao je on.

Potom se osvrnuo na problem ekstremističkih ideologija u BiH koje se ogledaju u konstantnom negiranju ratnih zločina i genocida, kao i veličanju ratnih zločinaca.

“Ovo je prst u ranu žrtvama. Tome nema mjesta u Evropskoj uniji. Ponavljam to je baš problematično. Moramo se protiv toga boriti. Glorifikacija ratnih zločinaca – tome nema mjesta u EU. Kao što je rekao moj šef Jossep Borrell – ono što se dogodilo u Srebrenici u julu 1995. godine je činjenica. Nema tu prostora za interpretaciju. To je bio genocid i to je tako. Negiranje genocida je zapravo zadnji stadij genocida”, naglasio je Sattler.

Neizostavna tema bili su i posljednji postupci predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika.

“Postupci Dodika nisu put dalje. Dovođenje u pitanje ustavnopravnog poretka BiH je crvena linija i naravno da uvijek uslijede reakcije, tako da dva važna projekta u RS-u su stopirana da pokažemo da to ne može tako. Dakle, jasno je da su rukovodstvo entiteta RS i predsjednik Dodik odgovorni za aktuelnu eskalaciju krize u Bosni i Hercegovini”, ustvrdio je Sattler.

Što se odnosa prema Dodiku tiče, Sattler tvrdi da EU ima usaglašene stavove sa SAD-om.

“Mislim da smo jedinstveni u stavovima sa SAD-om. Govore da smo mi preblagi i prečesto se govori da moramo biti malo oštriji. Evo ova dva stopirana projekta u RS-u su 1,2 milijarde KM u vrijednosti i to nije zanemarivo. Što se tiče ostalih stvari nama treba saglasnost svih 27 članica. Saglasni smo sa SAD-om o svim strateškim pitanjima. Evropska unija kontinuirano pruža podršku uredu visokog predstavnika i visokom predstavniku Christianu Schmidtu u njegovom mandatu. Nemojte zaboraviti da polovina budžeta OHR-a dolaze iz EU”, podcrtao je Sattler.

Dotakao se i izmjena Izbornog zakona BiH i nametanja tehničkih izmjena koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

“Rekao bih da je cijelo pitanje izbora člana Predsjedništva nešto što se neće dogovoriti. Jasno smo sugerisali Čoviću da odustane od toga. Ako govorimo o Izbornom zakonu naše mišljenje je da je prioritet implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava. Sugerisali smo im da je nerealno to što traže u vezi Predsjedništva. Ne izgleda mi uvjerljivo prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je predstavio HDZ. Čak nisu tražili od nas da se zakon uputi Venecijanskoj komisiji. Treba to još promišljati, ne vidim šansu da se to riješi prije oktobarskih izbora”, naglasio je Sattler.

Na kraju se dotakao i pritisaka koje na medije vrši ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, konkretno u slučaju posljednjeg videa kojim je targetirao urednika portala Istraga.ba Avdu Avdića.

“Navodi koji su prisutni u javnosti su itekako ozbiljni. S druge strane ministar vanjskih poslova naglašava da je to daleko od istine i ja razumijem da on želi zaštititi svoju poziciju. Oni koji su na najvišim pozicijama moraju biti primjer svim ostalima. Očekujem da ministar vanjskih poslova u odnosima s medijima predstavnike medija tretira načinom koji je korektan i pravičan i to smo i komunicirali. Naglašavali smo mu to”, rekao je Sattler.

Na upit voditeljice da li osuđuje konkretno njegove postupke Sattler je rekao: “Da, i nastavit ćemo to da radimo”.

Gostovanje Johanna Sattlera u Klix Studiju možete pogledati direktno na našem Youtube kanalu kao i na portalu Klix.ba.

Također nas možete slušati i na SpotifyApple PodcastuAmazon Music i drugim platformama.

Nastavi čitati

Najčitanije