Connect with us

BiH

Kad gazda Abdulah dijeli plate: Radnici zarađeni novac dobijaju u plavim kovertama

Published

on

Tuzlanski privatnik Abdulah Avdagić radnicima godinama dijeli novac u kovertama. Radnici tvrde da je u njima plata na koju nisu plaćene dažbine, poslodavac da je to poklon, a tužilaštvo provjerava navode o utaji poreza

Sjedište privatnih firmi RIVA i „Robni terminal“ na periferiji Tuzle vrvi od života. Njihova zgrada se nalazi na carinskom terminalu gdje špediteri i carinici svakodnevno organizuju pridošle kamione i dovezenu robu.

PišeCentar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Oko 20. u mjesecu gužva je veća jer tada radnici ovih firmi dolaze po zarađeni novac. U kancelariju na drugom spratu zgrade jedno po jedno ulazi, kratko se zadržava i izlazi sa plavom kovertom. Tome su svjedočili i novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u septembru 2022. godine.

Ove firme su vlasništvo Tuzlaka Abdulaha Avdagića i njegove kćerke Amile. Danas imaju šest firmi sa skoro sedam stotina zaposlenih. Oni o kovertama nisu htjeli razgovarati sa novinarima. Damir Alagić, njihov advokat, kaže da to nisu bile plate, nego pokloni koje su Avdagići kao dobri poslodavci dijelili svojim radnicima u vrijeme pandemije korona virusa.

Međutim, sadašnji i bivši radnici, od kojih su neki za njih radili deset i više godina, keš u kovertama nisu doživljavali kao poklon. Devetero njih je ispričalo novinarima CIN-a da su od prvog dana zaposlenja dio plaće dobivali na račun, a dio „naruke“. Svi osim pravnika Emira Barakovića su govorili anonimno, bojeći se odmazde svojih poslodavaca.

„Za život ti je potreban novac – moraš platiti račune, moraš jesti, moraš živjeti. Iz tog razloga, ne samo ja, nego svi drugi ljudi pristanu na tu platu u koverti. Jednostavno, nemaš drugog izbora“, rekao je Baraković, bivši radnik RIVA-e.

Isplaćujući ih u kovertama, Avdagići radnicima umanjuju kreditnu sposobnost i penziju koju će primati, a državi uskraćuju prihode.

Dva mjeseca nakon posjete novinara CIN-a u kancelarije RIVA-e su upali inspektori Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i zatekli radnike dok preuzimaju novac. Taj dan inspektori su oduzeli 17.000 maraka spremljenih u kovertama. Porezi državi i doprinosi koji su se trebali uplatiti radnicima na ovaj iznos su oko 11.000 maraka. Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona (TK) provjerava navode o utaji poreza.

„Imaju dokaze samo za koronu“, rekao je novinarima CIN-a advokat Alagić, naglasivši da se radi o poklonima.

„Milioneri koji imaju ljude na minimalcu – da im daju poklon svaki mjesec – to je van svake pameti. To nije poklon, to je plata u koverti“, rekao je Baraković.

Zarađeni poklon

Firmu RIVA je 1991. godine osnovao Abdulah Avdagić sa svojim roditeljima. Prvobitno je bila registrovana pod imenom „Riva komerc“ i pretežno se bavila distribucijom, veleprodajom i maloprodajom. Avdagići su godinama širili posao i otvarali sestrinske firme širom Bosne i Hercegovine (BiH), koje su se bavile prevozom i uslugama, te benzinsku pumpu i kioske.

Šest firmi porodice Avdagić je u 2022. godini ostvarilo prihode od oko 78 miliona maraka (Foto: CIN)

Pravnik Emir Baraković je u RIVA-i radio godinu i po kao rukovodilac maloprodaje. Njegov posao je bio da organizuje rad stotinjak kioska.

Firmu je napustio u proljeće 2021. jer nije mogao izdržati pritisak: „Zašto ljudi idu na pauzu? Zašto ovdje nisu prometi ovakvi? Ti trebaš njih otići špijunirati, gledati kad oni zatvaraju kioske, kad otvaraju! Šta oni rade? Oni samo ispijaju kafe po kioscima. Jednostavno, takva politika poslovanja u toj firmi – samo napadaj ljude.“

Baraković kaže da je na račun dobijao 1.300, a „naruke“ 500 maraka plate.

U novinarima ustupljenim mjesečnim obračunima plata za radnike firmi RIVA i „Robni terminal“ navedene su rubrike: „Dogovorena plata“, „Isplata preko banke“ i „Koverta“. Iznosi preko banke i u koverti u zbiru daju dogovorenu platu.

Pored Barakovića još osam Avdagićevih radnika je novinarima CIN-a svjedočilo da su svaki mjesec tokom cijelog perioda rada dobijali dio plate u koverti – od 30 do 500 maraka, a na račun od 440 do 1.800 maraka.

Pristali su razgovarati ukoliko im identiteti budu sakriveni.

„Plate u koverti, odnosno taj dio se isplaćuje između 21. i 25. Mi smo sad svi u iščekivanju da li će se oni smilovati pa nam dati 21, da li 22. ili 25. (…) Zlata (Zlata Avdagić, op. a.) to u svojoj kancelariji – ona se taj dan zaključa i ona te pare stavlja koliko ko treba da dobije.“

„Isto kao da moliš nešto od njih da ti oni daju.“

“Nekako pred kraj u tri sata sekretarica nazove i kaže dođite po koverte.“

“Potpišeš se na spisak da si dobio taj dio svoje plate i to je to.“

Već sljedećeg mjeseca novinari CIN-a su snimili radnike kako ulaze u kancelariju sekretarice i izlaze sa plavim kovertama. U međuvremenu, Baraković je skupio izjave bivših kolega i prijavio Avdagiće Tužilaštvu zbog kršenja radničkih prava i utaje poreza.

Emir Baraković, bivši radnik RIVA-e, rekao je da je i njegova supruga radila u istoj firmi te da je znao kako će primati platu. „Jednostavno, nemaš drugog izbora. Ako nećeš platu u koverti, nećeš raditi i to je to“ (Foto: CIN)

Nedugo nakon prijave SIPA je pretresla kancelarije RIVA-e tokom podjele koverti i izuzela dokaze među kojima su bili i potpisani spiskovi o isplatama.

Advokat Alagić pred novinarima CIN-a nije mogao skriti ljutnju na klijenticu Zlatu Avdagić zato što je sačuvala dokaze: „Ona je to držala u stolu. Ona je ta koja uvijek… Eto, ona da zna koliko su oni svojih para dali radnicima.“

Alagić kaže da je 17.000 maraka koje je izuzela SIPA novac koji se svaki mjesec uzima od dobiti vlasnika i na koji se državi plati 10 posto poreza. Prema obračunu koji je za CIN uradio računovodstveni biro, porez na dobit je šest puta manji od iznosa koji poslodavci imaju obavezu platiti za porez i doprinose za radnike.

Advokat je novinarima ponavljao da su radnici u kovertama dobili poklon koji se ne oporezuje: „I nema problema sa zakonom!“

Kaže da su njegovi klijenti dijeljenjem dobiti uveli novost u BiH kako bi sačuvali radnike: „To je isto i njegov interes i njegov narodni merhamet što je davao ljudima pare na način na koji je davao“.

Radnici kažu da su često radili i prekovremeno i da taj rad nije evidentiran u zvaničnim knjigama firme. „Pisana je jedna šihtarica za njih, jedna za inspekciju“, kaže uposlenica koja je u kiosku radila od 10 do 12 sati dnevno. Sudski vještak je samo u njenom slučaju utvrdio da je u 2020. godini radila 302 sata više od onog što joj je plaćeno.

Novinari CIN-a su ispred kancelarije Zlate Avdagić, supruge vlasnika firme RIVA, snimili radnike koji su došli po koverte (Foto: CIN)

Također, većina CIN-ovih sagovornika je bila zaposlena na određeno vrijeme. Rijetko su se bunili jer su u svakom momentu mogli ostati bez posla.

„Ja nikad nisam imao ugovor veći od tri mjeseca. (…) Onda vi dođete u situaciju, kontate: joj još mjesec dana do isteka ugovora, stvara se pritisak. Osjećao sam isto kao da mi neka bomba u plućima raste da raste, da raste.“

„Znate, kad vi radite danas 10-12 sati pa plus obaveze kod kuće, kad uđete u taj tempo, doveli su me do toga da je slike bilo, a tona nije.“

„Doživjela sam neki blaži nervni slom i samo sam otišla kod doktora i rekla pomagajte mi jer ja mislim da ja više ne mogu sama sa sobom vladati.“

Težina dokazivanja

„Plata u koverti“ je poznat termin većini građana u BiH. Međutim, finansijski inspektori nemaju mehanizme da to spriječe.

U Inspekciji rada TK često dobiju prijave, ali kažu da oni tu ne mogu ništa uraditi jer u Zakonu o radu ne postoji termin „plata u koverti“ pa nije ni predviđena njihova reakcija.

„Ja, zaista, ne znam kako bih to definisala. To nije plata, nije. To je interni dogovor koji dva lica između sebe dogovore, ko zna zašto“, rekla je Ivana Banović-Osmanović, glavna kantonalna inspektorica rada.

Također, i inspektori Porezne uprave Federacije BiH (FBiH) teško mogu dokazati „platu u koverti“ jer u dokumentaciji koju im prikaže vlasnik nema evidencija o isplatama keša.

„Jedino dokazno sredstvo putem kojeg bi se ove činjenice u postupku inspekcijskog nadzora mogle dokazati su izjave zaposlenih o stvarnom iznosu primljenih plaća“, kažu u Poreskoj upravi FBiH.

Kantonalno tužilaštvo pored drugih dokaza ima i svjedočenja Avdagićevih radnika kojima se nije bilo lako odlučiti na taj korak.

„Nije to jednostavno. Taj strah postoji: šta će sutra biti, razumijete me, jer to su moćni ljudi. Oni vode kola koja se lome na običnim ljudima“, rekla je novinarima jedna bivša radnica firme RIVA.

Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH koje ima 22.000 članova, kaže da Avdagić nije među njima. On kaže da se Udruženje ne bavi „platama u koverti“ te da je to posao pravosudnih institucija.

Nenadić smatra da za to nema opravdanja: „Ja mogu reći da se mi u masi stvari ne slažemo sa sistemom koji je danas na snazi, da je to za poslovanje izuzetno opterećen sistem u cjelini, da su preskupi porezi, previsoki porezi, previsoki doprinosi, previsoka opterećenja, ali to još uvijek nije opravdanje za bilo kakve nezakonitosti“.

Unosni poslovi sa državom

Ovo nije prvi put da je Avdagić bio pod lupom istražitelja. Carinska uprava FBiH ga je početkom 2000-ih u tri navrata prijavljivala Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sanskog kantona (USK) kao direktora „Rive komerc“ zbog šverca cigaretama „Ronhill“ i „Boss“ u poratnim godinama.

On je poricao šverc i tokom istrage tvrdio da ne poznaje vozače koji su prevozili cigarete iako je na dokumentima pisalo da je njegova firma uvoznik.

U zgradi Avdagićevih firmi nalaze se prostorije UIOBiH, veterinarskih inspektora i špeditera (Foto: CIN)

U vrijeme formiranja Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIOBiH) 2004. godine Avdagić osniva „Robni terminal“ i gradi carinski terminal sa namjerom da ga iznajmljuje novoosnovanoj instituciji.

Međutim, stvari nisu išle tako lako. U tom periodu UIOBiH je insistirao na istrazi šverca cigaretama, dopunjavajući prijave sve do 2007. kada je Tužilaštvo USK odustalo od istrage protiv Avdagića zbog nedostatka dokaza. Već naredne godine firma „Robni terminal“ je potpisala ugovor sa UIOBiH o iznajmljivanju parkinga i kancelarija za carinski terminal.

Prema podacima UIOBiH, od 2010. do 2020. godine na najmu prostora ova firma je zaradila 8,5 miliona maraka.

Avdagić je vlasnik i firme „Proizvodno-trgovinski kombinat“ u Tuzli koju je privatizovao 2000. godine. Za oko pola miliona maraka kupio je firmu i četverospratnu poslovnu zgradu koja danas vrijedi skoro tri puta više. Jedan sprat zgrade iznajmljuje Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu TK za godišnju rentu od 91.500 maraka.

Avdagići imaju i firmu „Duhan promet“ u Sarajevu koja ima više od stotinu trafika širom BiH. Također, preko firmi RIVA i „Proizvodno-trgovinski kombinat“ suvlasnici su Specijalne bolnice „Medical Institute Bayer“ u Tuzli sa kapitalom od oko pet miliona maraka. U susjednoj Hrvatskoj u Makarskoj imaju i prevozničku firmu „Riva Com Trade“, a tokom pandemije korona virusa su otvorili i benzinsku pumpu „Riva oil“ u Tuzli.

BiH

MUP RS poslao ‘čudnu’ depešu DKTP-u, tvrde da Bošnjaci planiraju nerede u Potočarima. Pojačano osiguranje

Published

on

By

Alternativna televizija (ATV), medij u RS pod kontrolom Milorada Dodika i SNSD-a, koja je i na „crnoj američkoj listi“, objavila je uznemirujuću informaciju da nekoliko bošnjačkih udruženja navodno planira za predstojeći Vaskrs oskrnaviti Memorijalni centar u Potočarima, kako bi za to navodno optužili pripadnike srpskog naroda.

Bez ikakvog dokaza i pozivajući se na neimenovanu policijsku agenciju kao na izvor svoje informacije ATV u svom huškačkom tekstu čak dovodi u pitanje vjerodostojnost i istinitost mnogih napada na bošnjačke povratnike koji se dešavaju u kontinuitetu, ne samo posljednjih mjeseci, nego godinama, o čemu postoje brojne policijske zabilješke, no rijetko koji od tih napada je procesuiran.

Iz teksta ATV-a se iščitava da su Bošnjaci ‘napadali sami sebe’, a optuživali pripadnike srpskog naroda, što nije tačno.

Raport je u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, čiji pripadnici inače osiguravaju Memorijalni centar u Potočarima, provjerio kakvo je stanje na terenu, te smo pitali da li su upoznati s navodima koji stižu iz pojedinih medija u RS.

Enes Karić, direktor DKPT-a u izjavi za Raport je kazao da je Direkcija dobila depešu iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS, a o detaljima sadržaja te depeše Karić nije htio govoriti, no informaciju MUP-a RS je ocijenio ‘čudnom’.

“Direkcija za koordinaciju policijskih tijela je dobila depešu od Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Provjeravamo navode i poduzimamo određene mjere u Potočarima. Već odavno su povećane mjere zaštite Memorijalnog centra u Potočarima. Malo je čudna ta informacija u kojoj se kaže da Bošnjaci nešto žele da urade u Memorijalnom centru u Potočarima, ali mi u svakom slučaju poduzimamo određene radnje i mjere”, kazao je Karić za Raport.

ATV u svojoj informaciji navodno planirane napade od Bošnjaka dovodi u vezu s najavom usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici sredinom maja u Ujedinjenim nacijama, što je nebulozno i bez ikakvog uporišta, jer Bošnjaci nisu nikada agresijom niti nedoličnim radnjama tražili pijetet za žrtve iz svog naroda, a s posebnom obzirnošću se odnose prema žrtvama genocida u Srebrenici.

Također, podršku usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u do sada su najavile brojne zemlje, uključujući i one iz regiona, izuzev Srbije i jasno je da Bošnjaci nemaju nikakvog razloga da s bilo kakvim gestom, a kamoli insceniranim napadima ugrožavaju i sebe i svoje svetinje kao što je Memorijalni centar u Potočarima.

No, evidentno je da su u stvari u RS zbog najavljenog usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici spremni na stvaranje “zategnute” situacije i da bošnjački povratnici u RS, odnosno ljudi koji su oduvijek bili naseljeni u tom dijelu BiH, ali su tokom agresije bili protjerani, a onda se vratili na svoja ognjišta, očigledno imaju razloga za oprez. Pokazuju to i posljednji napad u Gacku, a i najnovija propaganda.

Nastavi čitati

BiH

Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću

Published

on

By

Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.

Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda

Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.

Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.

– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.

Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.

Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.

CIK ne dobija službene obavijesti o presudama

Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.

– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.

Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.

Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

Marinković Lepić tražila reakciju komisije

Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.

Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.

Parlament ne otkriva detalje

Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.

– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.

U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.

U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.

Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.

Nastavi čitati

BiH

Gradska džamija : Predavanje i izložba Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini

Published

on

PREDAVANJE I IZLOŽBA
SULTANSKE DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Među džamijama građenim u vrijeme Osmanlija, posebno mjesto i značaj imale su one koje su gradili sami sultani, kako u Istanbulu, tako i širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni i Hercegovini. One su finansirane iz državne blagajne, pa se na neki način mogu smatrati i državnim džamijama.
U našoj zemlji podignuto je preko 80 sultanskih džamija. Mnoge su porušene, neke su obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, kao što je to slučaj u Bužimu.
Do danas ih je sačuvano i obnovljeno ukupno 37. Od sultanskih džamija koje se i danas koriste i služe svojoj svrsi čak 9 nalazi se na prostoru Bosanske Krajine. To su: Stara džamija u Izačiću, Džamija Murata III u Todorovu, Džamija Murata III u Šturliću, Fethija džamija u Bihaću, Džamija Brekovica grad u Bihaću, Džamija Zagrad u Velikoj Kladuši, Džamija u Maloj Kladuši, Džamija u Mutniku, i Gradska džamija u Cazinu.
Povodom obilježavanja 7. maja, Dana džamija, Medžlis Islamske zajednice Cazin u saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Sarajeva organizira predavanje i izložbu „Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini“.
Predavanje i izložba će se održati u Gradskoj džamiji u Cazinu, u petak, 3. maja 2024. godine, sa početkom u 20 sati.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj značajan skup.
Medžlis islamske zajednice Cazin
Nastavi čitati

Najčitanije