Connect with us

BiH

Gdje je završilo milijardu i po KM za sanaciju od poplava: “Novcu se ne može ući u trag”

Published

on

„Institucije ne rade svoj posao. Problemi koji su konstatovani 2014. godine nikada nisu sanirani. Činjenica da je softverski moguće pratiti ponašanje vodotokova, a da je Slovenija nudila taj softever, nikada nije realizovano jer se nisu mogli dogovoriti gdje bi taj softver za rano upozoravanje trebao biti stacioniran i u čijoj bi nadležnosti bio“, kaže Pavlović

Četiri milijarde maraka procijenjena je šteta od poplava 2014. godine u BiH. Od sakupljenih donacija i pomoći, polovini se ne može ući u trag. Isti scenario nakon devet godina, jer ništa nije sanirano.

„Ja sam bio tu kada se kopalo bagerom nakon poplava 2014. godine. Rekli su nam samo malo da korita rijeke sa strane očistimo, da neće ništa drugo raditi. Zbog toga kako smo uradili ovdje, sada svake godine plavi nizvodno jer u cijelom toku ništa nije urađeno. Zbog toga kako je urađeno, skoro svake godine bude poplavljen ovaj put Knežica- Dubica“.

Priča ovo za Deutsche Welle jedan od učesnika sanacije korita rijeke Knežice između Prijedora i Kozarske Dubice, koja se dalje pritokama uliva u rijeku Unu.

„Ostavili su zatrpane kanale koji treba da odvode vodu, ne znam šta očekuju. Da sistem zaštite od poplava funkciniše a nisu ništa uradili. Osim što su uzeli pare“, priča mještanin ovog potkozarskog kraja, koje je ponovo poplavljeno.

Gorak deža vu

Nakon devet godina gotovo isti scenario na sjeverozapadu BiH. Zaplavljena domaćinstva, prekid putne komunikacije, prve žrtve…U Bihaću, Bosanskoj Krupi, Bosanskom Novom/Novom Gradu i još nekoliko gradova i opština proglašeno je stanje prirodne nesreće. Aktivirana su i klizišta na više lokacija.

Rijeka Una u Kozarskoj Dubici prijeti nasipu a poplavljene su i saobraćajnice i prekinuta putna komunikacija prema Kostajnici i Novom Gradu. Zaplavljeno je i nekoliko prijedorskih naselja.

„Neprospavana noć je iza naših građana, situacija je izuzetno teška. U Sanskom Mostu, Bihaću, Bosanskoj Krupi već je proglašeno stanje prirodne nesreće, a uskoro će to učiniti Štabovi civilne zaštite u Velikoj Kladuši i Cazinu“, izjavio je premijer Unsko-sanskog kantona (USK) Mustafa Ružnić, koji je poručio kolegama u Sarajevu da ne dolaze.

„I ne, ne trebaju nam sad dolaziti ovamo u čizmama i sa kolonom medija. Hvala Bogu pa sam rođen ovdje gdje te tome nauče i roditelji i svaki komšija. Krajišnici će i ovog puta svoj, a ako zatreba i ostale dijelove domovine, odbraniti svim raspoloživim sredstvima. Zajedno”, napisao je premijer USK na svom Facebook profilu.

Koordinacija svih nivoa vlasti u BiH po pitanju sanacije riječnih tokova od 2014. godine, očigledno je ostala više na riječima nego na djelima. Iako su kako tvrde svi uloženi milioni maraka, malo šta je u praksi realizovano. Iz Javnog preduzeća „Vode Srpske“ prije nekolio dana su se pohvalili da vlada od 2010. godine kontinuirano ulaže u sanaciju postojećih i izgradnju novih sistema za odbranu od poplava. Čak 200 miliona, tvrde, uloženo je zadnjih godina.

„Sigurnost je znatno poboljšana, a rizici da nas zadesi ono što smo doživjeli 2014. godine, danas su neuporedivo manji. Ali, s obzirom na klimatske promjene, nikad ne možemo reći da smo 100 posto bezbjedni“, rekli su prije par dana u ovom preduzeću.

0.04 procenta praćenja utroška sredstava

Nakon katastrofalnih poplava prije devet godina, procijenjena ukupna šteta u BiH bila je četiri milijarde maraka. Na donatorskoj koferenciji koja je održana tada u Parizu, na kojoj su se prikupljala sredstva za cijelu regiju, BiH je dobila oko milijardu i po maraka. U izvještaju USAID-a nakoliko godina kasnije konstatovano je da se utrošku novca namjenjenog za sanacije štete, ne može ući u trag.

„Ukupno posmatrajući utrošak sredstava koji je išao preko institucija vlasti, možemo reći da tek za 55 procenata ovih sredstava znamo gdje i na koji način su utrošena, odnosno za njih posjedujemo spiskove krajnjih korisnika, lokacije infrastrukturnih projekata, spiskove izvođača radova, implementatora i nadležnih opština. Dok za preostalih 45 odsto nemamo dovoljno podataka o njihovoj realizaciji”, saopšteno je tada u izvještaju.

Fizičkim licima su osigurane donacije za rekonstrukciju kuća, pomoć u nabavci namještaja i bijele tehnike, pomoć privrednicima i poljoprivrednicima. Firmama je pomoć dodijeljena za oporavak nakon poplava u vidu novčane pomoći kroz vodene pumpe i stanice za hlorisanje.

„Amerikanci su poslali tada pumpe za izbacivanje vode u depresijama koje nisu dio rijeka. Te pumpe koje su došle avionom su locirane u nekim magacinima jer su imale GPS i onda je došla poruka od Amerikanaca, da li treba da pošaljemo vozila da prebacite te pumpe na odredišta gdje treba da rade“, kaže ekonomista iz Banjaluke Zoran Pavlović, koji je sasvim slučajno učestovao u jednom dijelu ovog posla i bio direktni svjedok događaja.

Preko spiskova o utrošku sredstava, koji su nakon donacija bili dostupni, moguće je bilo pratiti samo pojedinačne korisnike pomoći u cjelokupnom iznosu. U tom lancu, bilo je moguće pratiti utrošak tek 0.04 odsto utroška sredstava do izvođača radova kojima je plaćeno za pružanje usluga.

Odnos prema sanaciji od poplava ali i zaštiti stanovništva, pokazuje i angažovanost najviših nivoa vlasti. Tako je federalna Vlada prvobitno bila zakazala sjednicu tek za petak (19.05.2023.), da bi taj termin ipak bio pomjeren za danas (17.05.2023.).

Bez odgovornosti

Ovo nije ništa drugo nego posljednica višegodišnjeg haosa i lošeg rukovođenja, kaže Zoran Pavlović, koji kao glavni problem navodi činjenicu da niko za ovakvo stanje ne odgovara.

„Institucije ne rade svoj posao. Problemi koji su konstatovani 2014. godine nikada nisu sanirani. Činjenica da je softverski moguće pratiti ponašanje vodotokova, a da je Slovenija nudila taj softever, nikada nije realizovano jer se nisu mogli dogovoriti gdje bi taj softver za rano upozoravanje trebao biti stacioniran i u čijoj bi nadležnosti bio“, kaže Pavlović.

Nekadašnji gradonačelnik Doboja Obren Petrović i bivši šef Odsjeka civilne zaštite Doboj Milko Vidaković optuženi su da su tokom poplava 2014. godine izazvali opasnost za život ljudi i imovine većeg obima, usljed čega je nastupila smrt 11 lica i imovinska šteta većeg obima.

Optužnicu protiv njih u decembru prošle godne podiglo je Okružno javno tužilaštvo u Doboju, te je dostavljena na potvrđivanje Okružnom sudu u ovom gradu.

„Ako se nešto desi neko mora da odgovara. Ja kao firma plaćam dodatna sredstva za zaštitu od poplava. Ako neko prima pare a ne radi svoj posao, mora biti optužen za naknadu štete, kao što se sada dešava sa bivšim gradonačelnikom Doboja“, kaže Pavlović.

Klimatski izgovori

Federalni revizori su još 2013. godine upozorili na nedostatke sistema zaštite od poplava, ali niko ni tada nije obraćao pažnju. Naveli su da način upravljanja vodama nije dobar i nije isplativ.

„U situaciji kada svaki nivo vlasti na različit način planira i sprovodi mjere zaštite na vodotocima koji pripadaju jednom slivnom području, bez koordiniranih planova i akcija, dovodi do ‘bacanja novca niz vodu”, piše u revizorskom izvještaju.

Analiza Centra civilnih incijativa iz 2014. godine pokazala je da sadašnji sistem odbrane od poplava ne može odgovoriti potrebama građana BiH i da u slučaju prirodne nereće ne pruža zaštitu stanovništvu.

Za vrijeme pisanje ovog teksta zatvoreni su i granični prelazi prema Hrvatskoj u Kozarskoj Dubici i Kostajnici, a vodostaji i dalje rastu pa se ni ostali granični prelazi ne preporučuju. Do zaključenja teksta nikakvih reakcija ili poteza iz Vlade RS nije bilo osim što dio ministara uključujući i ministra poljoprivrede Savu Minića, učestvuje na panelu „Aktuelni izazovi tržišta voća“, gdje su pred kamerama degustirali domaće jabuke. Ipak, on se dotakao poplava.

„Ne može Vlada Republike Srpske ni jedna lokalna zajednica napraviti protočnost svih kanala da nema poplava. Moraju i građani jednostavno biti svjesni da živimo u jednom vremenu klimatskih promjena, a na drugoj strani svjedoci ste tamo gdje odete i napravite ekskluzivnu reportažu da su tu najčešće objekti koji su napravljeni u nebranjenim dijelovima, da su to najčešće objekti koji se nalaze u riječnim koritima. Morate jednostavno biti svjesni rizika, nema drugog odgovora“, objasnio je Minić.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Continue Reading

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Continue Reading

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Continue Reading

Najčitanije