USK
Gradonačelnik Bihaća: Tek sada se isplaćuje šteta koja je nanesena u decembru
Grad Bihać je tokom prošle sedmice proglasio stanje elementarne nepogode uslijed poplava. O štetama i o tome kako će štete biti nadoknađene građanima, za N1 ovog jutra govorio je gradonačelnik Bihaća, Elvedin Sedić.
U Unsko-sanskom kantonu situacija se preko vikenda normalizovana, vodostaj Une je opao i voda se povukla iz objekata. Ono što je preostalo jeste velika šteta koju je vodeni val nanio objektima građana, a velika šteta nanesena je na poljopriovrednim dobrima koji su zasađeni prilikom proljetne sjetve.
Prema informacijama iz Civilne zaštite, nešto više od 200 objekata je bilo poplavljeno.
“Naši sugrađani, da budem iskren, ponovo su u vrlo kratkom periodu – svega pet mjeseci – po drugi put pogođeni jednom elementarnom nepogodom. To je prilično veliko iskušenje za njih jer evo drugi put u kratkom periodu trpe veliku štetu nad svojom imovinom”, rekao je Sedić u Novom Danu.
Posljedica klimatskih promjena
Kako navodi, iako je vodostaj bio manji nego u decembru, mnoga naselja su pretrpila veliku štetu. Najveći vodostaj bio je u donjem toku rijeke Une, a najviše poplavljena područja su naselja Kulen Vakuf i Orašac kao i ulica “Fana Ljubijankića”. Kralje, Brkašić, Pokoj i Kostele su mjesne zajednice koje su ovog puta najviše pogođene.
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Nermin Nikšić je posjetio poplavljena područja i razgovarao sa gradonačelnikom Bihaća koji mu je ukazao na količinu štete.
“Također sam htio ukazati na činjenicu da uslijed klimatskih promjena ovo postaje redovna pojava u gradu Bihaću i da je potrebno pored činjenice da se ljudima mora nadoknaditi šteta, mora se razmišljati dugoročno o mjerama prevencije kako bi zaštitili objekte i naše sugrađane od eventualnih sljedećih poplava”, naveo je Sedić.
Sedić ističe da su na licu mjesta dogovorili stručni sastanak koji će se održati u srijedu na kojem bi uključili više relevantnih institucija i ministarstava kako bi razgovarali o ovom kontinuiranom problemu.
“Vrijeme je za elektronske evidencije”
Prošla šteta je iznosila “oko milion KM”, kako navodi Sedić, međutim veliki problem je birokratska procedura koja jako usporava sve procese sanacije i refundacije. Kriteriji i uslovi za dobijanje naknade za štetu su propisani strukturalnim uredbama te je potrebna mnoga dokumentacija koju ljudi moraju prinijeti.
“Jako je puno bespotrebnih procedura i obrazaca i vrijeme je za elektronske evidencije…ne trebamo ljude zamarati birokratskim procedurama”, naglašava Sedić.
Nadalje, Sedić je istakao da se sredstva dobijena od vlasti neće koristiti samo za sanaciju štete na infrastrukturi i na poduzimanju interventnih mjera, nego će se pokušati jedan dio sredstava iskoristiti kako bi pomogli sugrađanima koji su pretrpojeli štetu. Ističe da će tražiti od svih nivoa vlasti da se uključe kako bi što više sredstava bilo na raspologanju za pomoć ugroženima.
Vijeće ministara je izdvojilo milion KM: od toga 500 hiljada za Republiku Srpsku i 500 hiljada za Federaciju.
“Ako se bude na sličan način dijelilo, znači da će Bihać dobiti nekih 100-150 hiljada KM”, pojasnio je gradonačelnik Bihaća.
“Sve to skupa neće biti dovoljno ni da pokrijemo ovu štetu koju su sugrađani pretrpjeli na svojim objektima, a kamo li da govorim o dugoročnim mjerama”, dodao je da su potrebna višemilionska sredstva.
Nažalost, ovo je već drugi put u pet mjeseci da ovaj lokalitet pogađaju poplave, a zbog spomenute birokratije: tek sada se isplaćuje šteta koja je nanesena u decembru.
Sedić je napomenuo da je šteta od prošli put sumirana na milion maraka, a imat će samo 10-15% raspoloživih sredstava da se nadoknadi.
“Grad Bihać niti kanton ne može nositi taj teret, jednostavno, jer mi nemamo dovoljno sredstava u vlastitim budžetima da bi nadoknadili tu štetu”, rekao je on.
Za razliku od decembra, sugrađani su pretrpjeli veliku štetu na poljoprivrednim usjevima. Više nema mogućnosti da se usjevi kulure povrate jer je period sjetve prošao, u tom kontekstu, gradonačelnik kaže da se može govoriti o stopostotnom izostanku žetve ili usjeva za ovu godinu.
Trenutno stanje
Regulacija poplavljenih mjesta trenutno je u postupku ispumpavanja vode iz objekata, ono što slijedi jeste isušivanje objekata, preventivno djelovanje protiv vlage, a nakon toga dezinfekcija i u konačnici sanacija.
Najpotrebiji su isušivači vlage, dezinfekciona sredstva i materijalna sredstva (novac ili građevinski materijal) koji bi mogli popraviti štetu na njihovim objektima.
“Nije više pitanje saniranje štete ljudima već je potrebno dugoročno napraviti rješenje. Morao vratiti fokus na preventivne mjere”, naglasio je Sedić.
N1
Banda Afganistanaca ordinira određenim područjima BiH i teroriše izbjeglice i migrante koji pokušavaju preći iz BiH u druge zemlje.
Za 36-godišnjeg Bilala, veče 21. juna 2024. prilikom “igre” prelaska iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku – bilo je posebno traumatično, navodi se u početku priče koju je objavio Detektor.
Hrvatska policija je njega i druge izbeglice potisnula natrag – što je praksa koju stručnjaci za ljudska prava, ali i Evropski sud pravde, kritikuju kao kršenje međunarodnog prava.
Međutim, to je bio samo početak Bilalovih muka.
– Zaustavila nas je grupa muškaraca sa maramama i pištoljem, priča ovaj Pakistanac.
– Uhvatili su nas i zatvorili. Bio sam otet osam dana. Tukli su nas. Dva dana sam bio bez hrane, objašnjava Bilal, kome to nije pravo ime.
O prelasku granice često preko šumovitih brda ili polja koji izbeglice i migranti zovu “game”, što u prevodu znači “igra”, novinari BIRN-a su razgovarali putem aplikacije WhatsApp, nekoliko sedmica nakon što je njegova porodica platila otkupninu za Bilalovo oslobađanje.
Tokom višemesečnog istraživanja, BIRN je došao do saznanja da je Bilalova otmica u blizini Velike Kladuše najverovatnije djelo afganistanske kriminalne grupe poznate kao BWK.
Istraživanje BIRN-a zasnovano na razgovorima sa žrtvama, lokalnom policijom, krijumčarima, kao i analizama TikTok profila, fotografija i video-zapisa do kojih su došli, ukazuje da je BWK najnasilnija od svih grupa koje djeluju u BiH.
BWK je uspostavljena krajem 2023. godine i tokom više od godinu dana kontrolisala je brojne rute za krijumčarenje migranata u graničnim područjima BiH.
Nakon otmica članovi BWK-a šalju video snimke porodicama ljudi koje drže u zatočeništvu, tražeći novac za njihovo oslobađanje.
Bilal objašnjava da je njegova porodica platila 3.500 eura za njegovu slobodu, međutim, otkupnine mogu da budu i značajno veće.
Brojni članovi BWK-a su prethodno djelovali i u Srbiji, ali kao članovi drugih bandi. Oni su se povukli nakon što je srbijanska policija na ljeto 2023. pokrenula veliku operaciju razbijanja naoružanih krijumčarskih bandi koje su vodile ratove za teritoriju na granici Srbije sa Mađarskom.
– U Srbiji je postalo mnogo teže. Zato je posao prebačen u Bosnu, kaže za BIRN pakistanski krijumčar Ahmad, kome to nije pravo ime.
Iz Frontexa, Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, kažu da je broj otkrivenih pokušaja ilegalnih prelazaka granice na Zapadnom Balkanu pao za 79 posto između 2023. i 2024. godine.
Sa smanjenjem broja “mušterija”, krijumčari su postali nasilniji prema izbjeglicama, dodajući krađu, otmice i iznude u asortiman svojih kriminalnih aktivnosti. Otmice su se često dešavale nakon što policija uhvati izbjeglice prilikom prelaska granice i potisne ih nazad, maltene pravo u ruke kriminalnim bandama.
Istraživanje BIRN-a pokazalo je i da su neke žrtve – uključujući i maloljetnike – osim što su bile podvrgnute psihičkom i fizičkom maltretiranju, bile i seksualno zlostavljane, uglavnom muškarci.
Adnan Beganović, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, potvrdio je saznanja BIRN-a. Tokom 2024. godine nekoliko Afganistanaca je uhapšeno i optuženo za nasilne zločine, upravo kao članovi BWK-a.
On ističe da banda cilja pojedince “za koje misli da su iz bogatijih porodica”.
– Hvataju ih, fizički zlostavljaju, vezuju, prijete im, ucjenjuju ih, pa su primorani da daju kontakt telefon, odnosno da stupe u kontakt sa njihovim porodicama i jave im da moraju platiti otkupninu ili će im nauditi, kaže Beganović za BIRN.
Dodaje kako naplaćuju i po 6.000 eura po osobi i da se novac uplaćuje na račune otvorene uglavnom u Turskoj, iako neki izvori kažu da postoje računi i u Holandiji i Švicarskoj.
Javni poziv je namijenjen porodicama s troje i više djece koje imaju prebivalište u Bihaću i polaznici su ovdašnjih predškolskih ustanova. Poziv sa smjernicama o neophodnoj dokumentaciji objavljen je na web stranici Grada Bihaća u sektoru Javni pozivi i na društvenim mrežama Grada.
Podsjetimo, ova izdvajanja za podršku porodicama 3+, definisane su Pravilnikom o pronatalitetnim mjerama za 2025. godinu, a za ovu namjenu je u Budžetu Grada izdvojeno 400.000 KM. Osim pobrojanih, Pravilnik uključuje i jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 500 KM za svakog prvačića. Za ovu mjeru javni poziv će biti naknadno objavljen.
Ovi konkretni koraci gradonačelnika Sedića i Gradske uprave, odražavaju predanost Grada Bihaća pružanju podrške porodicama i stvaranju povoljnijih uvjeta za rast i razvoj djece u ovom gradu.
Preliminarne štete od nedavnih poplava koje su zahvatile općinu Sanski Most procijenjene su na 2,2 miliona konvertibilnih maraka – rečeno je na današnjoj sjednici Kriznog štaba. Zbog prisustva podzemnih voda i moguće pojave klizišta odlučeno je da se stanje prirodne nesreće, koje je proglašeno prije nekoliko dana, produži.
Prema prvim procjenama, poplavama je bilo ugroženo oko 200 domaćinstava, dok je u 45 stambenih objekata evidentirana direktna šteta. Osim toga, značajna oštećenja pretrpjeli su infrastrukturni objekti, poljoprivredno zemljište i mostovi, pri čemu je na osam mostova neophodna hitna sanacija.
Načelnik Općine Sanski Most Mensur Seferović izjavio je da je sjednica Kriznog štaba bila posvećena analizi posljedica poplava i procjeni trenutne situacije.
“Komisija je zasjedala i prema preliminarnim rezultatima, štete iznose oko 2.200.000 KM. Razmatrali smo mogućnost ukidanja vanrednog stanja, ali smo zaključili da uslovi za to još uvijek nisu ispunjeni. Općinski budžet predviđa interventna sredstva za ovakve situacije, a danas smo uputili zahtjev Vladi Federacije BiH i Vladi Unsko-sanskog kantona za dodatnu finansijsku pomoć. Također, određeni broj stranih donatora i nevladinih organizacija iskazao je spremnost da pomogne, o čemu ćemo naknadno informisati javnost”, kazao je Seferović.
Prema riječima načelnika, najveće štete zabilježene su na mostovima, gdje će biti potrebna sanacija ili rekonstrukcija osam mostova. Također, oštećeno je oko 50 kilometara makadamskih puteva i 100 metara asfaltnog puta.
Komisija za procjenu šteta nastavlja obilazak terena kako bi utvrdila tačne razmjere posljedica koje su poplave ostavile na području Sanskog Mosta.
FENA
- Nedaleko od Bihaća, u mjestu Gata, smješteno je lječilište sa prirodnom ljekovitom vodom, po kvaliteti drugo u Evropi. Potencijali ovog lječilišta nedovoljno su iskorišteni, uprkos činjenici da je ulaganje u njega od nemjerljivog strateškog značaja za Unsko-sanski kanton.
– Čini se da bi ova godina mogla biti prekretnica, jer pored zatvorenog fizioterapeutskog bazena, ova ustanova do kraja juna dobiće i novu salu za kineziterapiju.
Video prilog pogledajte OVDJE.
Poplave koje su proteklih dana pogodile Sanski Most prouzrokovale su značajnu materijalnu štetu u naselju Karići, gdje su stradala brojna domaćinstva, uključujući i kuću Rasime Karić, stanovnice Sanske ulice koja nema sredstava za obnovu i nade polaže u pomoć države i dobrih ljudi.
Prema riječima Rasime Karić, voda je brzo prodrla u njen dom, uzrokujući velike gubitke.
– Voda je najprije ušla u kupatilo kroz WC školjku. Pokušavali smo se odbraniti od te vode, ali nismo uspjeli. Uništen nam je laminat na podu, vrata od soba, dvije mašine. Voda je jednom ušla u kuću 2014. godine i tada smo sve sanirali. Tada sam dobila 3.000 KM pomoći, ali sada nemam sredstava da ponovo obnavljam kuću. Čekamo da dođu na uviđaj i nadamo se nekoj pomoći. Neću ništa dirati, samo ću očistiti malo i neka stoji ovako – kaže Karić.
Stanovnici Karića sada sabiraju štetu i očekuju reakciju nadležnih institucija. Mnogi se nadaju finansijskoj pomoći kako bi mogli sanirati posljedice koje su im poplave nanijele.
FENA
U Sanskom Mostu jučer je pronađeno tijelo mlađeg muškarca u automobilu, potvrđeno je za portal „Avaza“ iz MUP-a USK.
Obavljen je uviđaj i radi se na utvrđivanju uzroka smrti.
– Obdukcija beživotnog tijela bit će obavljena sutra kada će se znati tačan uzrok smrti – rečeno je za „Avaz“ iz MUP-a USK.
Ovaj događaj nije povezan sa poplavama u Sanskom Mostu.
Nikšić: Sljedeći sastanak je 10. aprila u Banjoj Luci, HDZ nije uslovio ovu priču Izbornim zakonom
Elmedin Konaković: Ne bismo glasali za HDZ-ove izmjene izbornog zakona, uvažavamo njihove zahtjeve
Banda Afganistanaca u Krajini teroriše izbjeglice: Jezive slike šalju porodicama i traže otkup
HDZ za petak predložio izmjene IZ-a, član Predsjedništva iz reda Hrvata bio bi onaj ko pobijedi u 3 od 5 kantona
Trojka, NES i NAPRIJED na sastanku, danas će potpisati koalicioni sporazum: Je li Efendić ostao opet sam?
Isak: Stevandića doživljavam kao seoskog lolu, vjerujem da je sletio na livadu
Bihać: Objavljen javni poziv za sufinansiranje boravka djece u vrtićima
Štete od poplava u Sanskom Mostu procijenjene na 2,2 miliona KM
Stevandić očajnički traži pažnju Trumpa: Tagovao ga na X-u s porukom “podržao sam te još 2024.”
U protekla 24 sata u Cazinu zabilježene tri saobraćajne nesreće, ima ozlijeđenih
-
Smrtovniceprije 3 danaNa Ahiret preselio Ćatić (Sakib) Safet
-
Smrtovniceprije 3 danaNa ahiret preselila Jakupović (Avdić) Zumreta
-
USKprije 5 danaUprava pogriješila dužinu staze: Hoće li Airbus moći slijetati u Bihać?
-
Cazinprije 5 danaKreće izgradnja ceste u Krajini kojom će se BiH povezati s Europskom unijom
-
USKprije 4 danaAfera Saniteks: Bivšem direktoru Agencije za privatizaciju USK dvije godine zatvora
-
BiHprije 4 danaSrušili smo Dodikov i Bakirov san – Bosna cijela na tri dijela! Naš san: Bosna bez entiteta i kantona!