Connect with us

USK

Bišćanka Arijel Kurtagić, iako je osoba s invaliditetom, ne poznaje i ne prihvaća granice: “Znatiželja mora biti veća od straha”

Published

on

Mlada Bišćanka Arijel Kurtagić (21) svojim dugogodišnjim aktivizmom dokazala je da osobe s invaliditetom, ako im se pruži prilika, mogu učiniti čuda! Jer za uspjeh je potrebna želja, trud i rad, kao i okruženje koje će to znati prepoznati i cijeniti.

Arijel je trenutno predsjednica Evropskog parlamenta mladih u Bosni i Hercegovini, članica Upravnog odbora Omladinske banke u Bihaću, te još nekoliko nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini.

– Kada sretnete osobu u kolicima, ona se nikada, ni na koji način, neće smatrati ograničenom u kretanju. Kolica su zaista pomagalo koje nama omogućava slobodu, koje nam omogućava da budemo aktivni i produktivni u društvu, što je osnovna želja svakog čovjeka i time svake osobe s invaliditetom – ističe Kurtagić.

Zbog komplikacija pri porodu, i njenog preranog rođenja, došlo je do oštećenja centara za motoriku. Ustanovljena joj cerebralna paraliza koja utječe na pokrete ruku i nogu… No to je nikada nije spriječilo da bude aktivni sudionik svih dešavanja u sredini gdje živi. Njen ulazak u svijet aktivizma desio se 2018. godine odlaskom na regionalnu sesiju Evropskog parlamenta mladih. Događaj je trajao tri dana, te predstavljao simulaciju rada Evropskog parlamenta… Uključena je u mnoge sfere aktivizma, od ljudskih prava, zagovaranja za prava mladih i izgradnje mira.

– Željela sam da iskusim nešto novo, željela sam da izađem iz svoje zone komfora, i sasvim slučajno sam tada vidjela poziv za regionalnu sesiju Evropskog parlamenta mladih, koja se 2018. godine održala prvi put u Bihaću. Niko od nas, koji su se prijavili za taj događaj, nije znao u šta se upuštamo. Jednostavno od tog prvog događaja, od te prve regioalne sesije, od činjenice da sam upoznala toliko ljudi širom Evrope, bila sam zaljubljena u cijelu tu priču. Ušla sam u top deset delegata za nacionalnu svijest, a zatim i za internacionalnu sesiju koja se trebala održati u Milanu, no zbog pandemije se nažalost održala online. Pored Milana i pored Mostara bilo je još mnogo sesija. Već skoro četiri godine kasnije ja sam predsjednik Evropskog parlamenta mladih koji je centar mog aktivizma. I iz te sfere sam se nekako uključila u sferu ljudskih prava jer čak i na sesijama Evropskog parlamenta mladih su pričali o suštinama edukacije, o pravima osoba sa invaliditetom. Tu sam otkrila da je jedna od mojih najvećih snaga zapravo u tome da postanem glasnogovornik za prava osoba sa invaliditetom – pojašnjava Kurtagić.

Bila je jedna od deset omladinskih savjetnika za mlade ambasadora Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Matthewa Fielda. Zbog svog predanog aktivističkog rada, dobitnica je mnogih nagrada za doprinos unapređenju života u zajednici, i prva je godina Međunarodnih odnosa i evropskih studija.

– Na prvoj sam godini Međunarodnih odnosa i evropskih studija što je vrlo onako “in live” sa svim što trenutno radim. Također sam bila savjetnik britanskog ambasadora u BiH. Ja sam tu bila jedina osoba sa invaliditetom. Odlučila sam da su međunarodni odnosi put koji mene zaista zanima, jer je to pravac koji mi daje širok spektar edukacije, što se tiče prava i administracije, borbi koje se dešavaju u aspektu ljudskih prava, naročito u BiH. Znanje koje sada dobijam kroz svoj fakultet pomoći će mi u promjenama koje želim da napravim u BiH.

Postoji dosta sistematskih problema, a sistematski problemi trebaju dugoročna sistematska rješenja. Ono na šta se ja fokusiram je inkluzivno obrazovanje. U inkluzivnom obrazovanju sam pričala i kroz “Probudi se” kampanju, koja se aktivno bori za inkluzivno obrazovanje u BiH. Glavni faktor, za sve što sam ja do sada postigla, jest moje obrazovanje. Smatram se iznimno sretnom što sam naišla na prave i kvalitetne ljude, prosvjetne radnike, ovdje prvenstveno mislim na moje razrednike, razrednog savjetnika na fakultetu. Naišla sam dakle na ljude koji razumiju moje potrebe, koji razumiju moje aktivitičke poduhvate, podupiru ih i podržavaju ih što je jako važno i naišla sam na ljude koji zaista čine sve, ali apsolutno sve da mi pomognu – ističe Kurtagić.

Zato, kaže, “kvalitetno obrazovanje je osnovno ljudsko pravo, nikako privilegija”.

– Ne trebam se osjećati privilegovanom što sada idem na fakultet, što studiram ono što želim. To je nešto što mi pripada i što treba svakoj osobi, a mnogi moji vršnjaci koje sam upoznala i kroz kampanju “Probudi se”, koje upoznajem svakodnevno, još nemaju priliku da studiraju fakultet, a mnogi od njih nisu završili srednju, ni osnovnu školu, što je nedopustivo u vremenu u kojem se nalazimo – upozorava Kurtagić.

Onima koji prolaze teške životne bitke da bi ostvarili svoje snove poručila je da “znatiželja mora biti veća od straha”.

– Malo zvuči filozofski, ali znate u čemu je najveći problem? Najveći problem je u tome što mi kada želimo nešto da postignemo, stavljamo na sebe prevelika očekivanja i zaista sebe jako oštro kritikujemo, i to je nešto sa čime sam i ja imala problem u početku. Ono što sam shvatila kroz rad, kroz uspone i padove, jeste da ne moramo ni u čemu biti najbolji, to nije preduvjet nizašta, međutim moramo uvijek biti znatiželjni, šta je to šta mi najbolje možemo postići, bez da pucamo pod pritiskom i bez da naše potrebe za uspjehom naruše naše mentalno zdravlje – poručila je Kurtagić.

Izvor: Faktor

USK

Policija plijeni imovinu narkobosa iz Krajine Cezara: Pronađeni skupocjeni satovi, sakrio vozila vrijedna 300.000 eura!

Published

on

By

Kantonalni sud u Bihaću donio je rješenje kojim se Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom dozvoljava privremena zaplijena imovine 38-godišnjeg narkobosa iz BiH Dine Muzaferovića Cezara.

Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom boravile je prošle sedmice u Krajini, gdje po rješenju Suda obavljena zaplijena – privremeno raspolaganje imovine Muzaferovića u Velikoj Kladuši.

Ručni sat zlatne boje

Radi se o dvije kuće. Osim toga, po rješenju Suda, od Cezara su oduzeti skupocijeni satovi. Jedan je ručni sat zlatne boje, ali i zlatni nakit.

Osim toga, policija je tražila i njegova vozila. Mercedes, Porše, Audi i motor marke Yamaha.

No, dva vozila nisu pronađena.  Porše i Mercedes. Jedan je prebačen u Hrvatsku prije dolaska policije, a drugi na područje Bijeljine.

Za njima će biti raspisana Interpolova potjernica. Vjeruje se da je vrijednost vozila veća od 300.000e eura.

Cezarovoj grupi, podsjećamo, koja je harala Hrvatskom stavlja se na teret da su od početka 2022. do 24. maja 2023. u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Nizozemskoj i Belgiji kontinuiranom nabavkom i daljnjom prodajom raspolagali s najmanje 23 kilograma kokaina, 87 kilograma heroina, 131 kilogramom marihuane i 100 kilograma hašiša.

Kilogram kokaina

USKOK navodi da je grupa prodavala kilogram kokaina za najmanje 30.000 eura, kilogram marihuane za 1.600 eura te 100 grama hašiša za 500 eura.

Muzaferović trenutno služi četverogodišnju zatvorsku kaznu u Italiji gdje je izručen iz Njemačke.

Cezara Europol smatra “visokovrijednom metom”.

Avaz

Nastavi čitati

USK

Policija USK ima novi radarski sistem protiv prekršaja u saobraćaju

Published

on

By

Policija Unsko-sanskog kantona je počela koristiti novi sistem za borbu protiv prekršaja u saobraćaju.

Naime, iz kantonalnog MUP-a su saopćili da je u funkciji stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama koje imaju mogućnost optičkog prepoznavanja znakova.

Ovim sistemom se registruje prekoračenje brzine, uz prepoznavanje registarskih tablica, neregistrovanih vozila te prati kretanje učesnika u saobraćaju.

Iz MUP-a USK su poručili vozačima da poštuju saobraćajne propise, tj. da čuvaju svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

BiH

Šta je bio plan agresora: Državni udar i postavljanje Fikreta Abdića koji bi potpisao kapitulaciju RBiH

Published

on

By

Na današnji dan 2. maja 1992. godine sprečavanjem jedinica tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je nezavisna i samostalna Bosna i Hercegovina.

Teritorijalna odbrana BiH je u aprilu 1992. godine uspješno blokirala kasarne JNA, no većih konfrontacija nije bilo. Prvog maja pojačano je granatiranje Sarajeva, a zabilježena su kretanja jedinica JNA i oko grada.

Tog dana agresorske snage su zauzele centar Vogošće, a napadnuti su Visoko i Breza. Odgovor TO BiH je bila blokada komande druge vojne oblasti JNA.

Vodstvo Republike BiH predvođeno predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem je pokušavalo izbjeći otvorene sukobe JNA i TO BiH, no 2. maja 1992. godine situacija je eskalirala.

Pakleni plan agresora

Prva eskalacija se dogodila u podne 2. maja u Domu JNA u Sarajevu. Teritorijalci sa područja Starog Grada su ušli da pregovaraju sa načelnikom, no tada je došlo do pucnjave u kojoj je potpukovnik JNA Bogoje Božinovski ubio branioca Asafa Hadžića, a obračun je nastavljen sve do konačne predaje pripadnika JNA.

 

U isto vrijeme tri kolone JNA sa tenkovima, oklopnim transporterima i kamionima su se uputile prema centru grada. Kolona se probila do Skenderije, prešavši most, i nalazeći se svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BiH.

Plan agresora je bio zauzeti ključne objekte u gradu, uključujući i zgradu predsjedništva, nakon čega bi odbrana grada, pa i same države bila gotovo nemoguća.

No na put su im stali hrabri branioci grada. Jedinice specijalne jedinice MUP-a RBiH, kao i Teritorijalci su se suprotstavili koloni, a preciznim antitenkovskim projektilima onesposobljena su oklopna vozila JNA.

Pukovnik Milan Šuput predaje se sarajevskim braniocima

Na Trgu Austrije, na Bistriku, gdje je bila komanda Druge vojne oblasti, odnosno komanda JNA za cijelu BiH i dijelove Hrvatske, tog dana bio je general JNA Milutin Kukanjac, koji je naredio da iz Vojne bolnice krene specijalna jedinica prema Skenderiji. No i taj napad je zaustavljen. Jedan od legendarnih branioca grada Nusret Šišić Dedo je sa improvizovanom protivoklopnom napravom pogodio jedno od borbenih vozila.

Veličanstveni otpor

S druge strane grada, iz komande JNA na Bistriku pukovnik Milan Šuput, koji je komandovao svim specijalnim jedinicama Druge armijske oblasti, krenuo s borbenim vozilima kroz Dobrovoljačku ulicu (danas Hamdije Kreševljakovića). Na mostu Čobanija prešli su Miljacku i stali pored zgrade Pošte.

Tada je zapaljena zgrada Pošte, čime je hiljade telefonskih priključaka ostalo bez funkcije. No, ponovo su agresorski vojnici zaustavljeni, pogođeno je borbeno vozilo, specijalci JNA su se zabarikadirali u podrumu BKC-a.

 

Nakon žestokih borbi koje su trajale do narednog jutra specijalci JNA zajedno sa pukovnikom Milanom Šuputom su se predali borcima TO BiH koje je predvodio Dževad Topić.Zarobljavanje predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića

U isto vrijeme, u poslijepodnevnim satima 2. maja 1992. godine predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović se vratio u Sarajevo s mirovnih pregovora u Lisabonu. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom Izetbegović je zarobljen i sproveden u kasarnu u Lukavicu. Tada su uslijedile gotovo nadrealne scene kada se uživo za vrijeme emitiranja Dnevnika TV BiH saznalo za otmicu predsjednika.

https://www.youtube.com/watch?v=46eI4XcYK5U

Narednog dana, 3. maja vođeni su pregovori da se oslobodi predsjednik Izetbegović koji je trebao biti razmijenjen za generala Kukanjca i ostale članove komande JNA.

Dogovor je uz posredovanje kanadskog generala McKenzieja postignut i uslijedila je razmjena. No prilikom razmjene došlo je do incidenta u ulici Dobrovoljačka gdje je ubijeno šest pripadnika JNA. Kasnije se pomenuti događaj koristio za propagandne svrhe, te je godinama predmet raznih manipulacija, no presudom međunarodnog krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu utvrđeno da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj.

O samom incidentu je govorio i prvi svjedok događaja, general Kukanjac.

“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol'ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi”, govorio je Kukanjac.

Mnogi smatraju da je agresor u konačnici imao za plan povezati sve ključne tačke, odnosno vojne objekte u gradu, zauzeti Predsjedništvo, izvršiti državni udar i postaviti Fikreta Abdića za novog predsjednika Predsjedništva BiH koji bi potpisao kapitulaciju RBiH, piše Klix.

No, hrabri branioci grada su uspjeli zaustaviti takve planove. Prema procjenama u napadu JNA na Sarajevo 2. maja poginulo je 35 agresorskih vojnika, a oko 200 ih je zarobljeno. Već 12. maja skinuta je maska sa tobožnje narodne armije, te je 2. vojna oblast JNA preimenovana u Vojsku Republike Srpske.

Neuspjehom i totalnim porazom tog sudbonosnog 2. maja agresor je shvatio da je zauzimanje grada nemoguća misija te je uslijedila totalna opsada i blokada grada koja je trajala 1.425 dana.

Nastavi čitati

Najčitanije