Svijet / Zanimljivosti
Ni Njemačka nije što je nekad bila: “Dva posla nam nisu dovoljna za pristojan život”
U proteklih dvadeset godina broj ljudi u Njemačkoj koji rade više poslova istovremeno udvostručio se. Ovi poslovi obično su niskokvalificirani, s minimalnom satnicom koja je tek zakonom zagarantovana, prenosi Deutsche Welle.
Prema upozorenju glavnog sekretara sindikata Philippa Schumanna, ta minimalna satnica nikako nije dovoljna.
“Zaradom od 12 eura po satu i radnom sedmicom od 42 sata, bruto zarada iznosi manje od 2200 eura. To je samo oko 60 posto prosječne zarade u Njemačkoj i nedovoljno za dostojanstven život”, kazao je Schumann.
U Njemačkoj se često izražava bruto iznos plaće, što može iznenaditi strance koji dolaze raditi u zemlju. Naime, od tog iznosa se odbijaju doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje, kao i crkveni porez, te porez na prihod, koji ovisi o različitim faktorima kao što su bračni status i broj djece. Sveukupno, nakon odbitaka, na račun “legne” otprilike 1500 eura.
Prema Schumannu, minimalna satnica bi trebala biti između 17 i 18 eura kako bi se spriječio “američki sindrom” u kojem ljudi često moraju raditi na više poslova. On primjećuje da u Njemačkoj postoji trend u kojem se ljudi ujutro bave dostavom novina, preko dana rade u kurirskoj službi, popodne rade u knjižari, a navečer kao konobari.
Povisiti minimalnu satnicu na 12 eura, što je napravila ova njemačka koalicijska vlada u oktobru prošle godine, zapravo je bio značajan korak. Međutim, inflacija i poskupljenja su gotovo anulirali sve što je postignuto tom odlukom. Službeno, u Njemačkoj je gotovo 17 posto stanovništva, odnosno preko 14 milijuna ljudi, suočeno s siromaštvom, a ta brojka se i dalje povećava zbog inflacije.
Kao konkretan primjer, tu je porodica od šest članova iz Wetzlara. Otac je puno radno vrijeme zaposlen kao mašinski tehničar, dok je majka Anika radila s kraćim radnim vremenom kao pomoćnica u nastavi u lokalnoj školi, no to nije bilo dovoljno. Iako je otac radio u tri smjene, primijetili su da su troškovi porasli za više od 20 posto, te su im nedostajale otprilike 700 eura u kućnom proračunu, izvještava Deutsche Welle.
Sada Anika radi ne samo u školi, već i u jednom dječjem vrtiću te kao prodavačica u pekari. Više ne zna šta znači imati slobodan vikend.
“Imati toliko poslova istovremeno je apsolutno opterećenje i izuzetno iscrpljujuće. Jedino što još možemo je raditi i razmišljati o tome kako organizirati naše poslove, brigu o našoj četveročlanoj djeci i sve ostale obaveze”, žali se Anika. U školi prima plaću od 15 eura po satu.
U međuvremenu, sve školske spreme su pogođene. Olaf Karg je studirao socijalno pravo i do kraja prošle godine radio samo kao posrednik u dogovaranju stambenih kredita. Međutim, zbog sve većih kamatnih stopa, taj posao se praktički zaustavio, pa sada radi sve i svašta: kao tonac na konferencijama, DJ i pomoćnik u službi spašavanja.
“U lošim mjesecima, nedostaje mi nekoliko hiljada eura. Sa samo jednim poslom, nedostajalo bi mi barem 1000 eura”, objašnjava ovaj 53-godišnjak. Ne može priuštiti da odbije nijedan posao, jer bi to moglo značiti da će biti zaboravljen prilikom sljedeće prilike za posao.
“Kada se nakon sedam sati kao tonac vratim kući i zatim idem na dežurstvo kao pomoćnik u službi spašavanja na neki sajam, lako se dogodi da mi radni dan traje 14-15 sati.” Čak i tada, kaže, jedva mu je dovoljno.
Svijet / Zanimljivosti
Naučnici upozoravaju: Na Balkanu slijedi ‘pakao’ – ne piše se dobro ni ovim zemljama
Iako naučnici imaju alate i metode da izmjere uticaj klimatskih promjena – kako se to može učiniti pa da pojedinac, u okviru vlastitog života, ima neku vrijednost kojom bi izmjerio kako se, pod uticajem klimatskih promjena, mijenja i njegov život?
Nije lako zamisliti šta je tačno “prosječno globalno zagrijavanje od 1,5 °C ili 2 °C” i na koji će nam način izmijeniti svakodnevni život.
Time su se pozabavili istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT); razvili su novi način mjerenja utjecaja globalnog zatopljenja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Ispostavilo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi na Balkanu.
Mjera naučnika MIT-a, kreirana uz korištenje podataka 50 različitih klimatskih modela, određena je prema tome koliko će u raznim destinacijama širom svijeta do 2100. godine rasti ili padati broj “dana na otvorenom”, odnosno razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili da provode slobodno vrijeme.
To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što su naučnici smjestili u temperaturni raspon otprilike između 10 °C i 25 °C, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.
Najveće promjene
Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućava ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što im samima predstavlja ugodno vrijeme.
Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika, koja će do kraja stoljeća izgubiti čak 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će pola takvih dana.
Istaknuta je i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova.
A šta je s Europom, ko će izgubiti najviše “dana na otvorenom” do 2100.?
U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. S obzirom na klimatsko zatopljavanje, na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer će zime postati toplije, ali na jugu će ekstremne vrućine tokom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom.
Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerovatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Sjeverna Makedonija 21, Bugarska 17, Kosovo 19, a Rumunjska 12 dana. Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, navodi studija MI, javlja Slobodna Dalmacija.
Svijet / Zanimljivosti
Mladić iz BiH pijan demolirao parkirana vozila i fasadu zgrade u Austriji
Ozbiljan incident desio se u austrijskom Veng-im-Krajsu kada je mladić iz Bosne i Hercegovine (23) skrenuo sa puta i oštetio vozila na parkingu, a zatim i fasadu stambene zgrade.
Naime, mladić, nastanjen u Lincu, rekao je policiji da je izbjegavao mačku, koja je prelazila put ispred njega, usljed čega je skrenuo i udario u parkirano teretno vozilo, koje se inercijom pokrenulo i udarilo u ostala parkirana vozila. Mladić se na kraju zaustavio kod stambene zgrade, čiju je fasadu oštetio, piše Nezavisne.
On je povrijeđen u ovom udesu i odmah je prebače u lokalnu bolnicu. Ipak, tamo je izvršeno alkotestiranje i utvrđeno je da je mladić vozio pod uticajem alkohola. Njemu je odmah oduzeta vozačka dozvola, a biće prijavljen po nekoliko osnova.
Svijet / Zanimljivosti
Kada je svijet bio najbliže nuklearnom ratu? Jeste li čuli za Stanislava Petrova?
Nivo nuklearnog rizika drastično je porastao zbog destruktivne politike Zapada i može sa sobom da nosi opasnost od direktnog vojnog sukoba nuklearnih sila, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Opasnost od nukleranog sukoba, uništenje svijeta kakvog poznajemo u nuklearnom ratu, prijetnja je za čovječanstvo još od prvih detonacija atomskih bombi koje su ekplodirale u Hirošimi i Nagasakiju.
Polarizacija svijeta, na one koji su uz Rusiju (Sovjetski savez) i one koji su uz SAD, od kraja Drugog svjetskog rata zapravo nikad nije prestala. Borba Amerikanaca i Rusa za globalnu prevlast rezultirala je utrkom u naoružavanju i razvijanju različitih vrsta nuklearnih bombi, srećom osim onih u Japanu niti jedna nije, osim kada su testiranja u pitanju, eksplodirala, piše N1.
Nuklerne sile svoje bombe najčešće koriste kao prijetnju i svi se nadamo da neće doći do trenutka da neko pritisne crveno dugme.
Ipak, od 1947. godine koja se smatra početkom Hladnog rata, pa sve do danas svijet je nekoliko puta bio na ivici uništenja. Jedna od najvećih kriza bila je početkom 60. godina.
Kubanska kriza
-
BiHprije 5 dana
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
-
Sportprije 5 dana
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
-
Smrtovniceprije 2 dana
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
-
Smrtovniceprije 7 dana
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
-
BiHprije 4 dana
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim