Connect with us

BiH

Anna Luhrman: Radimo na dvojnom državljanstvu Njemačke i BiH, a RS-u ćemo zbog secesionizma uskraćivati finansije

Published

on

Njemačka ministrica za Evropu Anna Lührmann kazala je u intervjuu za Klix.ba da je u toku usaglašavanje o zakonskom prijedlogu koji se tiče pitanja dvojnih državljanstava BiH i Njemačke.

Također je govorila o tome šta Njemačka i Evropska unija poduzimaju povodom secesionističke politike predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Razgovarali smo i o izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH, novoj vlasti u našoj zemlji kao i ekonomskim kretanjima.

Kako bi javnost u Njemačkoj reagovala da se izborni zakon i pravila o formiranju vlasti mijenjaju u izbornoj noći i nedugo nakon održanih izbora?

Predugo nije bilo napretka u reformama. Formiranje nove vlade i u Federaciji sada šalje signal dobrodošlice. Učinkovita vlada je ključna za provedbu EU reformi. Političke institucije moraju bolje funkcionirati. Njemačka podržava ostvarivanje ovih ciljeva. U skladu sa svojim mandatom, visoki predstavnik u tome djeluje samostalno.

Jasno je da odluka visokog predstavnika nije bila jednostavna i da se kao takva ne bi mogla prenijeti na Njemačku.

Da li Njemačka planira obustaviti projekte i investicije u RS-u zbog Milorada Dodika i njegove politike koju vodi? Nedavno je ponovo bio kod Vladimira Putina.

Secesionistička politika Milorada Dodika i njegova razdorna retorika su neprihvatljive. One dovode u pitanje Dejtonski sporazum. To škodi zemlji i entitetu Republika Srpska. Ovo se naravno odnosi i na investicionu klimu. A to vrijedi i za nedavnu posjetu Milorada Dodika Moskvi i njegove izjave o ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine, koje osuđujemo. To je u očitoj suprotnosti sa kandidatskim statusom i nastojanjima Bosne i Hercegovine da ispuni kriterije za pristupanje EU. Takvo ponašanje koči približavanje EU i vraća zemlju unazad u procesu pridruživanja.

Njemačka će i dalje uskraćivati financijsku podršku infrastrukturnim projektima u Republici Srpskoj u trocifrenim milionskim iznosima. I na nivou Evropske unije suspenduju se veliki projekti. Po našem mišljenju, to je žalosno jer se radi o projektima koji bi dugoročno koristili Republici Srpskoj. Predstavnici Republike Srpske sada to imaju u svojim rukama da uvjerljivim odstupanjem od secesionističkog kursa prokrče put ovakvim projektima.

U BiH je formirana nova vlast na državnom nivou. Da li ima neke promjene na međunarodnom planu kada je u pitanju BiH i kakve?

Njemačka ostaje pouzdan i snažan partner uz Bosnu i Hercegovinu na putu ka EU. Nova vlada se brzo mora uhvatiti u koštac sa 14 ključnih prioriteta Evropske komisije iz 2019. godine kroz konkretne reforme.

Samo tako se može iskoristi prilika koju nudi status kandidata, dodijeljen u decembru 2022. Uvjerena sam da zemlja može u narednim mjesecima postići stvarni napredak – na primjer u oblasti vladavine prava i socioekonomskim reformama. Preduslov je politička volja. Njemačka i EU su spremne podržati Bosnu i Hercegovinu u tome. Kao i do sada, zauzimat ćemo se snažno civilno društvo.

Njemačka je i zvanično ušla u recesiju. Kakva su ekonomska predviđanja za Zapadni Balkan?

Unatoč globalnim ekonomskim izazovima, njemačke kompanije pokazuju sve veći interes za Bosnu i Hercegovinu. Veliki plus predstavlja geografska blizina naših zemalja. Ali i kada je u pitanja obnovljiva energija, ova zemlja ima veliki potencijal. Ovdje je bitno u što kraćem roku započeti procese transformacije. Jer već sada je jasno da će proizvodnja koja nije “zelena” imati jake konkurentske nedostatke u budućnosti.

EU planira uvesti namete na robu koja se proizvodi iz fosilne energije, posebno na ugalj. Dakle, ključno je sljedeće: reformski zastoji ili čak nazadovanje u reformama i secesionistička retorika su otrov za investicije. Ovdje stalno dobijamo uznemirujuće upite iz privrede. Stoga glavni prioritet treba da bude jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije.

Da li državljani BiH uskoro mogu očekivati mogućnost dvojnog državljanstva s Njemačkom s obzirom na veliki broj državljana BiH koji žive i rade u Njemačkoj? Poznato je da je to trenutno u formi Nacrta zakona.

Znamo da je ovo za mnoge ljude na zapadnom Balkanu važno pitanje. U toku je usaglašavanje o zakonskom prijedlogu.

BiH

Arnela se sedam godina bori sa opakom bolešću: Pomozimo joj da se bol pretvori u osmijeh

Published

on

By

Udruženje Pomozi.ba pokrenulo je apel za Arnelu Fejzić koja vodi borbu s rakom. Za nju je u funkciju stavljen humanitarni broj 17041, pozivom se doniraju 2 KM, a broj je jedinstven za sve mobilne operatere u BiH.

Ova Zeničanka od 2017. godine vodi borbu za zdravlje. Prvobitno je operisala cistu na jajnicima.

Potom je imala totalnu histerektomiju i postaje onkološki pacijent. Nakon brojnih kemoterapija i agonije koja prati sve pacijente koji se bore s nekom vrstom raka te kratkog razdoblja mirovanja bolesti, saznaje da je karcinom metastazirao na zdjelicu kod mokraćnog mjehura.

Ona je već operisana u Istanbulu, a Udruženje Pomozi.ba je dalo garanciju bolnici da će pokriti troškove liječenja u iznosu od 16.150 eura.

Ova 47-godišnja žena živi za njena dva sina, Dinela i Adina. U njenoj borbi joj osim poziva na broj 17041 možete pomoći i donacijama putem web platforme www.pomoziba.org, PayPala ili žiro računa Pomozi.ba organizacije.

RAČUNI ZA UPLATE

PayPal:

paypal1@pomozi.ba

(Arnela Fejzić)

Za uplate iz BiH:

UniCredit Bank

338-730-22202506-52

Intesa Sanpaolo Banka BiH

154-180-20085330-48

Raiffeisen Bank

161-000-02481200-94

Bosna Bank International d.d

141-306-53201196-79

NLB Banka d.d

132-260-20223371-17

ZiraatBank BH dd Sarajevo

186-121-03108095-46

Asa banka d.d. Sarajevo

134-105-11300001-66

Sparkasse Bank BiH

199-496-00059682-82

Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Arnela Fejzić

Za uplate iz inostranstva:

Bank name: Intesa Sanpaolo Banka BiH

SWIFT CODE: UPBKBA22

IBAN: BA39 1541802008533048

Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Arnela Fejzić

Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:

ERSTE BANK

IBAN: AT64 2011182266475400

BIC: GIBAATWWXXX

Wien, Oestereich

Name: hilfhelfen-pomozi.ba

Verwendungszweck: Arnela Fejzić

Za uplate iz Turske:

VAKIF KATILIM BANKASI A.S.

IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01

İstanbul, Türkiye

Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği

Açıklama: Arnela Fejzić

Za uplate iz Nizozemske i Zapadne Evrope:

ING

SWIFT: INGBNL2A

BAN: NL63INGB0675431905

St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL

Het doel van de betaling: Arnela Fejzić

Nastavi čitati

BiH

Preminula Snježana Mulić-Softić, novinarka i urednica na Al Jazeeri Balkans

Published

on

By

Preminula je Snježana Mulić-Softić, urednica i novinarka Al Jazeere Balkans. Da je izgubila borbu s teškom bolešću, potvrdila je porodica.

Novinarka, urednica, književnica, dokumentaristica… Sve je to u svojoj karijeri bila Snježana Mulić-Softić. To će i ostati, jer novine u kojima je pisala i portali na kojima je objavljivala tekstove ostavljaju dubok trag, svjedoče o prepoznatljivom stilu pisanja, atraktivno ispričanoj priči, davanju glasa onima koje se baš često i ne čuje tako jasno i glasno.

Rođena u Sarajevu, Snježana je u svom gradu završila osnovno, srednje i visoko obrazovanje, a već u 1980-im, kad je Sarajevo proživljavalo najsvjetlije trenutke svoga postojanja, postaje novinarka.

Iako je počela u zlatnim vremenima grada, novinarstvo kojem se posvetila nije se bavilo nimalo naivnim pričama jer se približavalo ratno zlo. U svom gradu ostaje i tokom opsade, u najtežim danima, ne odustajući ni tada od novinarskog poziva i pisane riječi, jer istina se o opkoljenom Sarajevu morala čuti.

Tokom karijere bila je novinarka i urednica magazina BH Dani i Slobodna Bosna, radila je na Televiziji Hayat, a posljednjih 12 godina kao novinarka i urednica na portalu Al Jazeere Balkans. Kolumne je objavljivala i u više domaćih i stranih medija.

Iskustvo stečeno na stranicama brojnih medija znala je vješto upotrijebiti i na polju književnosti. Autorica je nagrađene zbirke priča Sanduk po mjeri i romana Povratak. Njene priče uvrštene su u nekoliko antologija bosanskohercegovačke proze. Bila je članica PEN centra BiH.

Dobitnica je Novinarske nagrade “Srđan Aleksić”, koja se dodjeljuje za profesionalno i kontinuirano izvještavanje o marginaliziranim i ranjivim grupama u bosanskohercegovačkom društvu te razvoj društveno-odgovornog novinarstva.

Nagrađena je i za najbolju priču o Srebrenici, dobila je i druge nagrade, bila je i društveno angažirana, a Društvo za ugrožene narode je 2006. godine nominiralo za Nobelovu nagradu za mir, u okviru projekta “1000 Peace Women”.

U obrazloženju nominacije Društvo je, između ostalog, napisalo da je bila prva novinarka iz Bosne i Hercegovine koja je, na početku 1996. godine, ušla u zapadni dio Mostara, koji je kontroliralo Hrvatsko vijeće obrane i tamo napravila reportažu iz tog dijela grada. Osim toga, bila je i prva novinarka iz Sarajeva koja je ušla u Srebrenicu nakon rata i razgovarala s tamošnjim stanovništvom koje je tu doselilo iz prigradskih sarajevskih naselja nakon reintegracije glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Autorica je dva dokumentarna filma: Pismo preporučeno srcem je dokumentarni film o životu za vrijeme opsade u sarajevskoj općini Novi Grad (film ima i francusku verziju i prikazan je u Francuskoj), dok dokumentarno-igrani film Jetimi govori o djeci iz miješanog braka tokom opsade Sarajeva.

“Al Jazeera Balkans ostala je bez novinarke kojoj nije bio problem napraviti tekst prebirući po sjećanjima, pronaći sagovornike i interpretirati njihove probleme te ponuditi rješenja, boriti se za malog čovjeka i poštivanje svih njegovih prava, ali i otputovati u bilo koji kutak bivše zajedničke države i donijeti toplu ljudsku priču, pravu novinarsku reportažu kakve su danas rijetke – za primjer drugima. Iskustvo koje je godinama stjecala, uspješno je, kao urednica, primjenjivala pripremajući, uređujući i objavljujući tekstove mlađih kolega, istovremeno ih podučavajući tajnama novinarskog poziva i svemu onom što ne piše u udžbenicima, čineći boljim njihove tekstove i stvarajući sadržaj koji će biti ono što medijska kuća u kojoj je do posljednjeg dana života radila i jeste – glas onih koji ga nemaju”, saopćeno je iz AJB.

 

Nastavi čitati

BiH

Ahatović: Cilj Beograda i Moskve je razmjena teritorija, entitet RS za Kosovo

Published

on

By

Analitičar i stručnjak za sigurnost Nedžad Ahatović smatra da jučerašnje marširanje pripadnika Vojske Srbije nije incident niti je ekces sa studentima Vojske Srbije ili slučajan propust bh. vlasti.
– To je koncept direktnog urušavanja države Bosne i Hercegovine metodama hibridnog rata od kojih se BiH ne može odbraniti jer nema puni suverenitet nad manjim BH entitetom i to će se nastaviti još transparentnije u budućnosti.
Rješenja za deeskalaciju te situacije postoje, jedna su u rukama međunarodne zajednice koja ih sasvim sigurno neće primjenjivati dok njihovi interesi ne budu ugroženi, a druga se nalaze u rukama vlasti BiH koje ih u ovakvim ustavnim okvirima ne mogu poduzeti bez destabilizacije BiH i kompletnog regiona – smatra Ahatović.
Tu situaciju koristi i Beograd i Moskva za promociju vlastitih vrijednosti, ističe on.
– Osnovni narativ je kao što se može primijetiti “očuvanje mira”, dok su Sarajevu puna usta “rata”. Cilj Beograda i Moskve je jasan, razmjena teritorija, entitet RS za Kosovo i na taj način stvaranje nove Kaljingradske oblasti na Balkanu koja će biti na dva minuta od leta Iskander projektila sa nuklearnim bojevim glavama od svih NATO baza na njegovom južnom krilu – napisao je Ahatović na svom Facebook profilu.
ad
Faktor
Nastavi čitati

Najčitanije