Otkako je Republika Hrvatska ušla u EU i Schengen zonu, Unska pruga je ostala pusta. Kako bi jednom godišnje održali u životu čar putovanja vozom, Rotary klub, a potom Nacionalni park Una organizovali bi svakog ljeta putovanje kroz kanjone u otvorenim kupeima. Kako nam je kazao direktor NP-a Una Amarildo Mulić, ni toga više odavno nema, a sve zbog administrativnih poteškoća, jer se ne mogu dobiti dozvole.

OSVJEŽAVAJUĆA VIJEST

Nakon što su prekjučer članovi Vijeća ministara BiH održali radnu sjednicu sa Vladom Hrvatske, jedan od zaključaka bio je oživljavanje Unske pruge.

– To bi bilo sjajno za nas ovdje. Nešto smo čuli od tog sastanka, ali nikakve detalje još ne znamo, kazao nam je direktor Mulić.

Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine podržavaju inicijativu za obnovu i modernizaciju Unske pruge, te ponovno uspostavljanje međunarodnog željezničkog prometa Unskom prugom.

”U skladu sa zajedničkom inicijativom nadležnih ministarstava od 11. maja 2017, zadužuju se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da u roku od 30 dana imenuju zajedničko operativno tijelo koje će razmotriti mogućnosti realizacije i uspostavljanja međunarodnog željezničkog prevoza između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine”, saopšteno je.

Kako kažu iz VMBiH, sa Vladom Republike Hrvatske odlučeno je da će zadužiti dva resorna ministarstva da u roku od 30 dana imenuju zajedničko operativno tijelo za pripremu potrebnih sporazuma.

Za bihaćku profesoricu Vildanu Alibabić ovo je rijetka, osvježavajuća politička vijest.

– Obnova i stavljanje u funkciju Unske pruge ne samo da bi bila vjetar razvoju industrije u Krajini, zbog povoljnijeg transporta robe, već je sa aspekta zaštite okoliša daleko povoljnija od cestovnog saobraćaja koji se ubraja u velike zagađivače. Osim toga, prevoz putnika, naročito turista koji će se nekoliko sati voziti uz predivan pogled na divljinu, kanjone, ljepotu ekosistema Une, prilika je za nove turističke ponude i za Hrvatsku, a posebno za nas koji živimo pored Une. Niko ne može spriječiti putnika koji ide prema Splitu da stane u NP Una, ostane nekoliko sati i sljedećom linijom nastavi za Split ili obrnuto. Odlično, govori nam profesorica.

Negdje na sredini Krajine, duž Unske pruge, smješten je i grad Bosanska Krupa. Nekada, u poslijeratnim godinama, studenti iz ove općine su vozom putovali na fakultete u Bihać. Sada više ni toga nema, jer Željeznice FBiH moraju naći svoju računicu, a održavati živim linije u Krajini se ne isplati, s obzirom na to da jednostavno nema dovoljne fluktuacije robe i putnika.

– Ništa mi više nemamo, nijednu liniju kroz Bosansku Krupu. Posljednji pokušaj da se nešto uspostavi bio je Talgo voz kada su nam migranti dolazili, a sad ni oni ne putuju, govori nam gradonačelnik Bosanske Krupe Armin Halitović.

Oživljavanje Unske pruge za gradonačelnika je ogromna nada za koju vrijedi biti strpljiv.

– To bi definitivno bila najbolja stvar u našem kraju, kaže gradonačelnik, žaleći se što nemaju i to civilizacijsko dostignuće, piše Oslobodjenje.

MOSTOVI I TUNELI

Inače, Unska pruga Bosanski Novi – Bihać – Knin ukupne je dužine 177,40 kilometara i nalazi se u nadležnosti tri preduzeća: Željeznice Federacije BiH, Željeznice Republike Srpske i Hrvatske željeznice. Od ukupne dužine, u BiH se nalazi 138 kilometara pruge, od čega je tačno 99 kilometara i 844 metra pruge u nadležnosti ŽFBiH – Poslovno područje Bihać.

Na dionici Bihać – Knin pruga sedam puta prelazi državnu granicu između BiH i RH. Na dionici pruge u nadležnosti PP Bihać nalazi se 28 tunela ukupne dužine 9.734,26 metara, čije održavanje obavlja ŽFBiH. Na istoj dionici nalaze se i 22 mosta.